Kako vrijeme prolazi, čini se kako će sumnjičavost biti nužnost pri konzumiranju sadržaja na internetu.
Zar baš tebe pozivaju voditeljica RTL Direkta Mojmira Pastorčić i bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović da investiraš 250 eura u “kripto platformu”, sa sigurnom zaradom od 20.000 eura?
Ako ti je poznato o čemu govorimo to znači kako ti je algoritam servirao jedan deepfake koji traži svog neznalicu i naivca.
Kako je posljednjih par godina krenuo uzlet umjetne inteligencije, tako se brzo probudio strah od njezine zloupotrebe, a još brže smo dobili prve primjere. U nedavnoj epizodi podcasta obrađivali smo AI pornografski primjer Taylor Swift koji je zapalio Twitter…
A sada već možemo vidjeti prve primjere zloupotrebe i kod nas, stoga donosimo smjernice kako prepoznati deepfake.
Pastorčić: “…bojim se da bi moglo biti manipulacija u superizbornoj godini”
Vidjeti snimku u kojoj govoriš riječi koje nikada nisi rekao i pritom pozivaš ljude na prevaru, sigurno nije ugodan osjećaj, a Mojmiri ovo čak nije ni prvi deepfake.
Već prije par tjedana naletjela je na deepfake sa sličnom porukom u kojoj poziva ljude da ulože novac u investicijsku platformu, ali je u tom slučaju video uradak bio manje uvjerljiv. Stoga ju pojava novog videa ne iznenađuje, s obzirom na to što se događa drugim poznatim ličnostima, ističe Mojmira.
Kad Elon Musk na snimci kaže da je iz Republike Srpske, svima je jasno da je to šala. Ali sve češće se pojavljuju deep fake snimke gdje to nije baš tako očito. Od Taylor Swift preko Joea Bidena do Zorana Milanovića, zadnjih tjedana suočeni smo s poplavom deepfakea.
Mislim da je to opasno i bojim se da bi moglo biti manipulacija u superizbornoj godini. Opasno je kad ne možeš vjerovati svojim očima i ušima.
Mojmira je pojavom deepfakea s njezinim licem i glasom konzultirala RTL-ovu pravnu službu i svakako smatra da je nešto potrebno poduzeti jer se ipak radi o varanju građana. Regulacija deepfakeova u Europi trebala bi početi uvođenjem AI akta, a trenutno samo 5 američkih saveznih država (svatko na svoj način) reguliraju deepfakeove.
Usprkos regulaciji, prepoznati deepfake danas bi trebalo biti opće znanje i zato vam donosimo nekoliko preporuka kako se zaštiti.
Kako prepoznati deepfake?
Prepoznati deepfake vjerojatno će s napretkom tehnologije biti sve teže, ali trenutno vrijedi nekoliko univerzalnih pravila koja uvelike mogu pomoći u prepoznavanju. Možete isprobati alate kao što su Deepware, Sentinel i WeVerify, ali uzmite u obzir kako i oni mogu pogriješiti.
Zato je najbolje izoštriti svoj osjećaj za deepfake i obratiti pažnju na:
- Lice – na deepfakeovima uvijek su primjetne transformacije lica, koje često izgledaju neprirodno;
- Obraze i čelo – koža može izgledati previše glatko ili naborano;
- Oči i obrve – pojavljuju li se sjene na mjestima gdje ih možemo očekivati;
- Naočale – imaju li odsjaj ili previše odsjaja, mijenja li se kut odsjaja kad osoba pomakne;
- Brada – bradu, kao brkove i zaliske moguće je dodati u postprodukciji pa i na njih obratite pozornost;
- Treptanje – trepće li osoba premalo ili previše;
- Pokrete usana – neki deepfakeovi se temelje na sinkronizaciji usana i zato je potrebno prepoznati kreću li se usne u skladu s onime što se govori.
Sad kada ste naučili na što trebate obratiti pozornost, svoje znanje možete testirati na Detect Fakes koji će vam ponuditi razne fotografije, a na vama je da odlučite jesu li stvarne.
