Daniel Ackermann: Za najvišu kvalitetu potreban je in-house tim

Daniel Ackermann: Za najvišu kvalitetu kampanja potreban je uhodan ‘in-house’ tim

Nekoliko nas dana dijeli od festivala Dani komunikacija, gdje će se govoriti o aktualnostima i problematici u svijetu tržišnih komunikacija, a onima s najboljim kampanjama podijelit će se i nagrade. U neslužbenom dijelu programa, Pivi poslije predavanja, govorit će se o odnosu freelancera i agencija, a tu će sudjelovati i Daniel Ackermann, direktor agencije Degordian. Kako do nagrade Mixx, koju je agencija osvojila prošle godine, te zašto Degordian ne surađuje redovito s freelancerima, otkriva za Netokraciju.

Daniel Ackermann

Degordian je iz tvrtke posvećene komunikaciji na društvenim mrežama izrastao u agenciju koja nudi potpune digitalne usluge. No, koliko je digitalno zapravo osvojilo tržišne komunikacije u Hrvatskoj i regiji i kako bi opisao trenutnu situaciju na njemu?

Za vrijeme krize ulaganja u digitalno su se svake godine povećavala. Još uvijek jako kaskamo za zapadnom Europom, no napredak se definitivno vidi. Sve više agencija postoji – i sve više kvalitetnih agencija postoji. Više nije fokus samo na medijskom zakupu, već je širina daleko veća. Kvaliteta u Hrvatskoj nam raste te je nekolicina agencija počela značajnije izvoziti prema zapadu.

Malo tržište, poligon za eksperimentiranje. Ili?

U samom digitalnom prostoru postoji mnoštvo trendova, a Degordian u posljednje vrijeme sve više napora ulaže u virtualnu stvarnost, o čemu ćemo još opširnije pisati. Tehnologija je spremna, svijest postoji, kaže Daniel, ali ističe i druge trendove, poput revolucije televizijskog oglašavanja, o čemu smo već detaljnije razgovarali s Anđelom Buljan Šiber iz agencije iZone, koja će upravo na tu temu voditi drugu Pivu poslije programa.

Digital je “uništio” tiskane medije, no TV nije značajnije dirnut. Dolaskom Netflixa, YouTubea, Apple TV-a i ostalih, vjerujemo da će idućih godina ovaj dio biti disruptiran te da će se modeli oglašavanja značajnije promijeniti odnosno više nalikovati programmaticu ili, primjerice, Google Display Networku.

No, dopušta li jedno malo tržište, poput hrvatskog, eksperimentiranje s trendovima?

I da i ne. Hrvatski klijenti vole inovativno i spremni su eksperimentirati. Uvijek s klijentima nađemo zajednički interes u testiranju nečeg novoga. S druge strane, Hrvatska je malo tržište i klijenti imaju manje budžete u odnosu na vanjska. Nove i eksperimentalne tehnologije uvijek su u prvoj fazi skuplje i teško je naći klijenta koji je financijski spreman sudjelovati u tome, tako da na kraju češće ipak nove stvari radimo s internacionalnim klijentima.

Kampanje vrijedne priznanja

 

vremenski trezor

U sklopu Dana komunikacija tradicionalno se dodjeljuju i nagrade Mixx, a o tome što jednu kampanju čini materijalom za nagradu, već smo popričali s ovogodišnjim predsjednikom žirija, Vladimirom Končarom. No, Degordian ima iskustvo iz prve ruke – prošle je godine s partnerima osvojio nagradu Mixx za kampanju Vremenski trezor Zagrebačke banke. Što je bilo presudno u toj kampanji da bude priznata od struke?

Riječ je stvarno o velikom projektu koji je bio prožet raznim segmentima. Od jako dobre kreative, digitalne produkcije, inovativnog advertisinga, mjerenja funnela, optimizacija i tako dalje. Velika i kompleksna kampanja, no vrlo detaljno i kvalitetno napravljena – jako dobar primjer kampanje za kakvu mislimo da svaka treba biti. A ujedno i odlična suradnja agencija Bruketa i Žinić OM, Mediacom i Degordian koji su radili na svim segmentima tog projekta.

Što zapravo kvalificira jednu kampanju za nagradu? Daniel izdvaja tri ključne stvari – dobru ideju koja je jedinstvena, kvalitetna i odgovorit će na izazove klijenta. Odlično i besprijekorno izvršenje ideje te na kraju odličan rezultat. Svake godine konkurencija je sve veća, što pokazuje i rekordan broj prijava na nagradu Mixx, te je potrebno u svim segmentima briljirati, kaže.

Odnos freelancera i agencije

Daniel, kao što smo spomenuli u uvodu, sudjeluje i na neslužbenom dijelu festivala, Piva poslije programa, gdje će se govoriti o odnosu freelancera i agencija. Koliko uopće Degordian angažira freelancere?

Vrlo rijetko. U Degordianu radimo na velikim projektima. Vjerujemo da za najveću kvalitetu moramo imati fiksni tim ljudi u firmi i jako rijetko radimo s freelancerima. Možemo postići bolju kvalitetu s timom koji godinama radi skupa na sličnim projektima po definiranom i provjerenom procesu. Probali smo uključiti freelancere, no pokazalo nam se da krajnja kvaliteta je uvijek patila. Ne zbog “lošeg” freelancera, već je naprosto teško raditi na velikom projektu u timu koji inače nije surađivao i ne radi 100% po istom procesu.

Prema našem iskustvu, za najvišu kvalitetu potreban je in-house tim, ali ne samo to, nego zadovoljan tim koji će godinama raditi skupa. Zato nastojimo raditi s in-house timom i ulažemo maksimum u radne uvjete kako bi ljudi stvarno bili godinama s nama.

No, iako Degordian rjeđe angažira slobodne profesionalce, Daniel priznaje da postoje prednosti u suradnji s njima – fleksibilniji su što se tiče radnog vremena, a može ih se angažirati po potrebi, kad je postojeći in-house tim zatrpan poslom. No, ističe i mane takve suradnje, poput upitne kvalitete i isporuke.

Ima jako profesionalnih freelancera, no i neprofesionalnih. Nama je jako bitno da sve bude na vrijeme u maksimalnoj kvaliteti. A to koji put nismo dobili.

Također, tu je i neusklađenost s ostalim članovima i procesom. Kako bi osoba radila po našem procesu, potrebno je uložiti izuzetno mnogo vremena u educiranje i dodatno vrijeme u project management. To usporava izvršavanje projekta, što je često klijentu neprihvatljivo, te povećava troškove na drugim segmentima, ali i povećava rizik eskalacija.

Ako imate slična, ali i potpuno različita iskustva, Daniel će ih rado čuti u sklopu Dana komunikacija, a na Pivi poslije programa pridružit će mu se Karla Andrić i Matija Raos iz Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca, Manuela Šola iz Komunikacijskog laboratorija, Domagoj Davidović iz Švicarske, motion dizajner Timy Šarec, ilustrator Vedran Klemens i producentica Lara Stolnik.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Razvoj weba

UX je posao Project Managera? Dizajnera? Pisca? Developera?

Iako svi trube o važnosti UX-a, nitko ne zna tko bi se time trebao baviti, ne postoje UX istraživači unutar timova niti najvećih domaćih tehnoloških kompanija, a korisničkim iskustvom se bavi tko stigne ili kome to uvale. 

Kolumna

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Tvrtke i poslovanje

Kontroling iliti kako urediti proces naplate prije nego pritok novca presuši

Ako niste ekonomske struke i ako se u svojoj karijeri niste susretali s podacima, izvještajima, projekcijama gotovo je sigurno kako ćete odmah kontroling povezati s kontrolom. I upravo ste upali u prvu veliku zabludu, jer kontroling je prvenstveno usmjeren na otkrivanje „bugova“ u komunikaciji i procesima.

Što ste propustili

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Tvrtke i poslovanje

“Photomathov exit znači više investicija u hrvatske startupe”

Prvi veliki exit hrvatske tehnološke tvrtke koja je financirana VC kapitalom znak je ulagačima da se investiranjem u hrvatske startupe - može zaraditi. I znači da će, u uvjetima globalne nuklearne zime, za domaće startupe vladati globalno zatopljenje, tvrdi Bernard Ivezić, urednik magazina Startup Report.

Obrazovanje

Naši učenici ne znaju što znači baviti se poduzetništvom – kako to promijeniti?

Djeca školske dobi silno su inovativna i kreativna, no ponekad im službeni nastavni program ne daje dovoljnu podršku u ostvarivanju njihovog potencijala. Evo kako stvar spašavaju entuzijastični pojedinci (nastavnici), relevantne institucije te društveno odgovorne tvrtke.

Kolumna

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

DevDev

Tri godine poslije pandemije: Jesmo li doista promijenili modele rada ili smo se vratili u urede?

Globalni tehnološki divovi skoro pa na silu vraćaju zaposlenike u urede, jesu li domaće IT tvrtke prigrlile fleksibilnost analiziramo uz primjere iz Photomatha, Combisa, Endave i Ars Future...

Intervju

Kako je tvrtka osnovana u socijalizmu došla na prag komercijalizacije svog prvog AI rješenja u medicini

TIS grupa do sada se gradila daleko od pozornosti šire javnosti. U međuvremenu, radili su na uvođenju SEPA-e, eura, Instant Paymentsa, surađuju s fintechima, prisutni su u velikim bankama, i s vlastitim rješenjima… Ali nijedan njihov projekt nije toliko odjeknuo kao prvi koji su napravili uz pomoć umjetne inteligencije.