Pola hrvatskih učenika doživjelo uznemiravanje na internetu

Više od pola hrvatskih učenika doživjelo uznemiravanje na internetu

Ususret međunarodnog Dana sigurnijeg interneta, koji se obilježava u utorak 9. veljače, danas su u Zagrebu predstavljeni preliminarni rezultati nacionalnog istraživanja o korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija djece i mladih u Republici Hrvatskoj te su najavljene aktivnosti u školama planirane za 9. veljače.

Martina Rizman Matić, direktorica Korporativnih komunikacija Vipneta, Tomislav Ramljak, predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu iz Osijeka, Ivana Duvnjak, asistentica na odsjeku studija psihologije Filozofskog fakulteta u Osijeku
Martina Rizman Matić, direktorica Korporativnih komunikacija Vipneta, Tomislav Ramljak, predsjednik Centra za nestalu i zlostavljanu djecu iz Osijeka, Ivana Duvnjak, asistentica na odsjeku studija psihologije Filozofskog fakulteta u Osijeku

Organizator projekta Dan sigurnijeg interneta, Centar za nestalu i zlostavljanju djecu uz potporu Europske komisije te domaćih partnera Microsoft Hrvatska i Vipneta, na taj dan organizirat će predavanja uživo i putem Skypea na temu sigurnosti i pametnog korištenja interneta, a sve s ciljem educiranja mladih o odgovornijoj upotrebi tehnologije. Na predavanjima će sudjelovati više od 60 škola diljem zemlje. Broj škola koje se uključuju u projekt raste iz dana u dan, a organizatori su ovim putem pozvali i škole koje to još nisu učinile da se uključe u ovaj projekt.

Ivana Duvnjak, asistentica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku predstavila je istraživanje autorica doc. dr. sc. Daniele Šincek, dr. sc. Jasmine Tomašić Humer, Ivane Duvnjak i Marije Milić, provedeno u okviru projekta Safer Internet Centre Croatia – Making internet a good and safe place koji je financirala Europska unija. Ono je obuhvatilo oko 7000 sudionika i provedeno je krajem 2015. godine u osnovnim i srednjim školama u 22 hrvatska grada. Trenutačno su obrađeni podaci o ukupno 2250 sudionika istraživanja, djece i mladih u dobi od 11 do 19 godina, iz 34 škole u Hrvatskoj. Rezultati na ovom uzorku ukazuju da sudionici istraživanja u svom domu u prosjeku imaju šest uređaja koji imaju pristup internetu, a preko 67% sudionika navodi kako im je internet stalno dostupan. Sudionici u najvećoj mjeri internetu pristupaju putem mobitela (75%). Također, rezultati istraživanja ukazuju kako djeca i mladi u prosjeku na internetu provode dva sata dnevno, dok vikendom učenici provode 3, a srednjoškolci do 5 sati dnevno.

Internet, mjesto za ogovaranje drugih

U okviru istraživanja učenici su odgovarali i na pitanja o uznemiravanju na internetu. Tako 12% učenika navodi da je bar jednom doživjelo da netko podijeli njihovu video snimku, a da ih nije zamolio za dopuštenje, dok 52% navode da su bar jednom doživjeli da ih drugi ogovaraju na internetu. Očekivano, manje ispitanika priznaje svoje sudjelovanje u uznemiravanju drugih putem interneta; 5% je izjavilo kako je barem jednom namjerno slalo viruse elektroničkom poštom, a čak 55% učenika je internet koristilo za ogovaranje drugih. 10% ispitanika navodi da u takvim situacijama ne traži pomoć, 20% za pomoć se obraća roditeljima, 34% prijateljima, 10% dečku ili djevojci, dok tek 2% pomoć traži od djelatnika škole. Iz ovih rezultata vidljivo je nedostatno povjerenje djece i mladih u roditelje, a osobito djelatnike škole.

U planu pozivni centar i centar za informiranje

U planu je projekt Safer Internet Centre Croatia-Making Internet a good and safe place za koji Centar za nestalu i zlostavljanu djecu aplicira u partnerstvu s Vipnetom. Trebao bi trajati do 2018. godine i omogućit će sustavnu posvećenost rješavanju problema zlostavljanja djece na internetu. Jedan od ciljeva projekta je i osnivanje Centra za sigurniji internet koji će imati pozivni centar za savjetovanje djece i roditelja, kao i pozivni centar za primanje informacija javnosti vezane uz ilegalni sadržaj na internetu, koje je ujedno i nacionalna platforma za dojave takvog sadržaja. Osim pozivnih centara, osnovan je i Centar za podršku i informiranje roditelja i djece. U sklopu projekta koji traje 18 mjeseci predviđen je i razvoj mobilne aplikacije koja će educirati djecu o sigurnom korištenju interneta, zaštiti osobnih podataka i zaštiti na internetu.

Inače, u inicijativu za širenje svijesti o sigurnosti na internetu uključila se i Netokracija, koja je u suradnji s Centrom za sigurniji internet otvorila posebnu rubriku – Sigurniji internet.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Pametni automobili

Direktor Vernea tvrdi da su granice između 4. i 5. razine autonomije nejasne – što kažu stručnjaci?

Peta razina autonomnosti vozila svojevrstan je sveti gral industrije, no je li uopće dostižna i potrebna?

Što ste propustili

Veliki intervjui

Platformski rad u Hrvatskoj: Na 4 digitalne platforme i 1500 agregatora rasporedilo se 16 tisuća “gigera”

Od početka godine u sustavu JEER evidentirano je 16.000 osoba koje su u nekom razdoblju radile putem digitalnih radnih platformi i 1500 agregatora koji su ih zapošljavali. Nijednoj od tih osoba neka od 4 aktivne platforme nije direktno dala ugovor o radu.

Prikaz

Book&Zvook: Jeste probali audioknjige na hrvatskom?

...bolje nego da trčimo za njima i vičemo: „Pa vi ništa ne čitate!“, kažu Ljubica Letinić i Lana Deban iz Book&Zvooka koje su nam objasnile kako nastaju audioknjige - na hrvatskom.

Novost

Euromoney proglasio RBA najboljom digitalnom bankom u Hrvatskoj

Jedan od vodećih europskih časopisa u području financija i bankarstva Euromoney, proglasio je Raiffeisenbank Hrvatska najboljom digitalnom bankom u Hrvatskoj. Ova se nagrada svake godine dodjeljuje banci s vodećom ponudom digitalnih proizvoda i usluga.

Pametni automobili

Direktor Vernea tvrdi da su granice između 4. i 5. razine autonomije nejasne – što kažu stručnjaci?

Peta razina autonomnosti vozila svojevrstan je sveti gral industrije, no je li uopće dostižna i potrebna?

Društvene mreže

Andrej Plenković i Možemo razvaljuju TikTok

Do kraja parlamentarnih izbora premijer Plenković lajkaniji je bio od Pernara, a Možemo najpraćenija stranka.

Novost

Cijeli svijet zahvatio “plavi ekran smrti”: Što do sada znamo

Aviokompanije otkazuju letove, televizije su prestale s emitiranjem, poslovanje su prekinule mnoge banke, pa i Londonska burza. U Hrvatskoj probleme ima CEZIH, televizije, pa i kontrola leta.