Dan je programera: pitali smo ih koje tehnologije vole te zašto se "ne isplati" trčati za najplaćenijima

Dan je programera: pitali smo ih koje tehnologije vole te zašto se “ne isplati” trčati za najplaćenijima

U povodu Dana programera pitali smo ih koje tehnologije vole, kojih se groze, koje bi savjetovali programerima-početnicima te što misle koji će biti najplaćeniji programerski poslovi za 5 godina.

Svakog 13. rujna, odnosno 256. (što je dva na osmu) dana u godini programeri slave svoj dan. Idealna prilika da pitamo nekoliko njih, različitih specijalizacija, razina iskustava i tehnoloških izbora, da komentiraju rezultate najnovijeg globalnog istraživanja developera preferencija, navika, poslovnih običaja i stavova koje godišnje provodi Stack Overflow. S obzirom da je u anketi sudjelovalo više od 80.000 developera iz 181 zemlje možemo je smatrati reprezentativnim uzorkom.

Većina onih koji su sudjelovali izjasnili su se kao full stack developeri. Odlična i polarizirajuća tema među developerima, s obzirom da ima onih koji fulstekaše cijene više od specijaliziranih developera, ali i onih koji full stack developer na hrvatski prevode kao ful šteka developer.

Frontend, backend, full stack ili samo – developer?

Aleksandar, backend developer s više od 20 godina iskustva, koji trenutno radi kao Mission Critical Developer u agenciji, kaže:

Sebe smatram samo developerom. Web developmentom sam se počeo baviti dok je to sve radila jedna osoba, nije bilo podjela i specijalizacija kao danas. U međuvremenu je razvijati web stranice postalo znatno kompleksnije pa su se razvile specijalizacije za određena područja. Uvid u širu sliku i razumijevanje ostalih dijelova sustava svakako koristi, ali mislim da nije nužno, posebno na početku bavljenja programiranjem. Tko želi profesionalno raditi na sebi, s vremenom će širiti sliku i interese, ali to više nije presudno.

Zanimljivo, istu perspektivu ima i njegov bitno mlađi kolega Vedran, frontendaš, trenutno zaposlen na SaaS proizvodu:

Nekad smo pričali o LAMP-u kao stacku (Linux, Apache, MySQL, PHP) jer je bilo normalno da web developer radi sve to. Kako su procesi razvoja i deploymenta postali kompleksniji dogodila se i ta podjela između frontenda i backenda. Ne bih išao ni u jednu krajnost i rekao da je full stack developer bolji ili lošiji od nekoga tko radi samo jedno ili drugo.

U Hrvatskoj su svi fulstekaši, makar preko vikenda

Full stack developeri posebno su omiljeni u malim timovima, startupima i u svim ostalim radnim okruženjima gdje dobro dođe raznoliko znanje. Potvrđuje to i Ivan, CTO u malom startupu:

Rijetko koji full stack developer nema bar neku specijalizaciju, nešto u čemu je jako dobar, ali ima i širinu, što znači da znaju prepoznati i rješavati probleme i ako su izvan njihovog koda.

Rekao bih da su u Hrvatskoj developeri više fulstekaši, nego specijalizirani. Svi mi koji smo kao developeri stasali u zadnjih 10-15 godina neminovno smo bili u dodiru i s frontendom i sa serverima i nemoguće je da ne pokupiš neka osnovna znanja usput.

Na kraju dana, svi smo imali neke svoje projekte sa strane na kojima smo bili Katica za sve i, ako ništa drugo, učili metodom pokušaja i pogrešaka.

JavaScript svuda oko nas

Devetu godinu zaredom u StackOverflowoj anketi JavaScript je izglasan za najkorišteniji programski jezik. Procjenjuje se da u svijetu postoji oko 1,8 milijarda web stranica, a na 95% njih je korišten JavaScript. Na drugom mjestu je HTML/CSS, a na trećem Python. Vedran kaže:

Ne čudi me da je JavaScript broj jedan jer se sve više manje seli na internet, ako u startu tamo nije već nastalo. Ako uzmemo u obzir monopol koji JavaScript ima u browseru, developeri baš i nemaju izbora kad krenu razvijati web aplikaciju.

Tehnologije koje koristi najviše developera.

Ivan dodaje da ga ne čudi popularnost, odnosno korištenost JavaScripta jer ne samo da bez njega ne može frontend, nego je i jedini frontend jezik koji se uspio probiti u backend. Diskusiju o tome je li HTML/CSS uopće programski jezik smo se dogovorili ostaviti za neki drugi članak, ali oko Pythona se svi slažu.

Aleksandar, Python developer, objašnjava:

Python sa svojom jednostavnom sintaksom lako privlači nove korisnike i s beskonačnom količinom postojećih frameworka i librarya može se iskoristiti za bilo koju primjenu. Jedino u Pythonu je moguće za 10 minuta napraviti osnovno prepoznavanje pokreta na kameri!

Svi žele naučiti Python

Ivan, također pajtonaš, hvali njegovu jednostavnost i koliko brzo se radeći u Pythonu može napraviti nešto korisno:

Python ima brojnu i aktivnu zajednicu, što znači da je lako naći gotove open-source libraryje za razne namjene, znači i da je lako izguglati rješenje za bilo koji problem na koji naiđeš! A jedan od glavnih principa u programiranju je da ne izmišljaš toplu vodu i ne radiš sam ono što je netko već napravio bolje od tebe!

Ne čudi stoga što je Python u dijelu ankete u kojem su developeri trebali navesti tehnologiju koju najviše vole koristiti, koje se najviše groze i koju bi najradije naučili (Most Loved/Dreaded/Wanted) osvojio titulu najpoželjnijeg za naučiti.

Šestu godinu zaredom najvoljeniji je Rust, što znači da među onima koji ga koriste svakodnevno u poslu, većina voli raditi s njim i želi ga nastaviti koristiti. Ne čudi ni COBOL na prvom mjestu popisa omraženih, s obzirom da je to programski jezik star više od 60 godina koji se uglavnom koristi u zastarjelim, tromim i ogromnim legacy sustavima.

Najperspektivnije niše: podatkovna znanost i strojno učenje

Istraživanje StackOverflowa redovito uključuje i dio o najbolje plaćenim poslovima i tenologijama, ali rezultati su uglavnom nereprezentativni – kao najplaćeniji redovito isplivaju zastarjeli jezici poput COBOL-a ili Perla jer je developera koji u njima žele raditi sve manje i manje.

Svejedno, zanimalo me i što moji sugovornici misle – koje tehnologije i specijalizacije će biti najplaćenije za pet godina i što bi preporučili programerima-početnicima da krenu učiti. Vedran odmah napominje da je fokus na najplaćenije krivi pristup:

Rekao bih da se fokusiraju na ono što ih zanima, a ne ono što je najplaćenije. Početniku bih radije dao u ruke nešto što će mu dati rezultate što prije i na što zanimljiviji i kreativniji način jer će se tako najlakše zaraziti i krenuti jednog dana u nešto “profitabilnije”.

A koji će biti najplaćeniji poslovi… podatkovna znanost i strojno učenje čine mi se dosta perspektivni po tom pitanju. U okviru frontenda vjerujem da će trojac Angular, React i Vue i dalje biti najtraženiji.

“Principi koje sam naučio na Commodore 64 su i dalje ostali isti”

Ivan se slaže s podatkovnom znanošću i strojnim učenjem kao perspektivnim specijalizacijama pa preporučuje početnicima da se fokusiraju na njegov omiljeni programski jezik koji se etablirao u tim nišama – Python. Iako i to nerado, jer kroz odgovore na sva pitanja moji su sugovornici redovito spominjali osobni razvoj i činjenicu da je krivo fokusirati se na određenu tehnologiju ili programski jezik.

Na pitanje što misli koji će biti najplaćeniji programerski poslovi za 5 godina, veteran Aleksandar zato odgovara:

Rekao bih da sama tehnologija, koja se cijelo vrijeme mijenja, nije toliko bitna, koliko je bitno naučiti kritički razmišljati u apstraktnim terminima i stalno raditi na svom osobnom razvoju. Nebitno je da li je to u početku Python, Swift, Rust ili Haskell. Odavno su nestale tehnologije na kojima sam naučio programirati, ali principi koje sam naučio na Commodore 64 su i dalje ostali isti.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?

Kolumna

Što će nam uopće kriptovalute?

Iako o kriptovalutama slušamo već godinama, rijetko kad nam je netko dao suvisao odgovor na pitanje, a što će nama kriptovalute zapravo? U vremenima kada se centralizirani sustavi poput banaka igraju s našim povjerenjem, nikada nije bilo jasnije. Evo odgovora...

Izrada web stranica

Kad vam u 2021. padne server, što očekivati od svog hosting poslužitelja?

Po muci se poznaju junaci pa tako i hosting poslužitelji. Kako izgleda posao s druge strane vašeg weba, otkrili smo.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Sean Ellis: “Prošlo je vrijeme kad jedan jedini growth hacker može dobiti vrtoglave rezultate”

Skovan kao termin prije više od 10 godina, growth hacking je osigurao strelovit rast mnogim poznatim firmama u tehnološkom svijetu, ali mu je ta popularnost osigurala i dozu notornosti. O kontroverzama i budućnosti ove metodologije imala sam priliku pričati s njenim utemeljiteljem, Seanom Ellisom, koji će uskoro nastupiti i uživo u Zagrebu na konferenciji SuperMinds: Don’t Code What You Don’t Understand.

Digitalni mediji

Što svaki developer treba znati o web analitici

Svaki put kad netko kaže da je web stranica gotova i “sad možemo instalirati analitiku”, analitičaru negdje na svijetu pametni telefon padne na pod, kaže stručnjak za web analitiku Robert Petković.

Startupi i poslovanje

Head of Growth: Ima li takvih superjunaka u Hrvatskoj?

Domaćim tehnološkim tvrtkama ojačanima investicijama na putu prema rastu trebaju iskusni multidiscplinarni stručnjaci koji će taj rast ubrzati. Analiziramo kako Head of Growth razmišlja, što treba znati te gdje ga i kako naći, a svoja razmišljanja dali su i Filip, vlasnik growth agencije te Tana, suosnivačica Bazzara, koji upravo zapošljava jednog.

Sponzorirano

eCommerce nakon pandemije? Najveće okupljanje industrije otkriva nam korijenske promjene

Svjedoci smo povijesnih preokreta u digitalnoj trgovini i promjena koje će imati dalekosežne posljedice. Kako se pripremiti za postpandemijski svijet eCommercea, Neuralab ekipa donosi saznanja sa središnjeg eCommerce događaja - RetailXa u Chicagu.

Startupi i poslovanje

Superology i Sportening: Želimo odgajati vrhunske product managere u Hrvatskoj

Jedan je prošao put od programera preko 'Katice za sve' do voditelja razvoja proizvoda, a drugi je nakon doktorata i akademske karijere u Kaliforniji radio u Googleu u Zürichu pa se vratio u Zagreb biti suosnivač startupa. Otkrili su nam što čini dobrog product managera, što dobri produktni tim i koji je najkraći put do inovacije.

Kultura 2.0

Velimir Grgić: “Ljudski mozak (i sve njegove mane) postao je transparentniji nego ikada, a sve zahvaljujući internetu.”

Velimir je kao novinar, pisac, scenarist i producent prošao zbilja sito i rešeto toga, ali teorije zavjera ostale su mu trajna inspiracija još od ranih dana. Zašto itko promišlja o zemlji koja je ravna ploča, hoće li teoretiziranje o zavjerama ikada prestati te koja teorija je njemu osobno najintrigantnija - saznali smo od autora netom rasprodane knjige "Teorije zavjera 21. stoljeća".