Dan je programera: pitali smo ih koje tehnologije vole te zašto se "ne isplati" trčati za najplaćenijima

Dan je programera: pitali smo ih koje tehnologije vole te zašto se “ne isplati” trčati za najplaćenijima

U povodu Dana programera pitali smo ih koje tehnologije vole, kojih se groze, koje bi savjetovali programerima-početnicima te što misle koji će biti najplaćeniji programerski poslovi za 5 godina.

Svakog 13. rujna, odnosno 256. (što je dva na osmu) dana u godini programeri slave svoj dan. Idealna prilika da pitamo nekoliko njih, različitih specijalizacija, razina iskustava i tehnoloških izbora, da komentiraju rezultate najnovijeg globalnog istraživanja developera preferencija, navika, poslovnih običaja i stavova koje godišnje provodi Stack Overflow. S obzirom da je u anketi sudjelovalo više od 80.000 developera iz 181 zemlje možemo je smatrati reprezentativnim uzorkom.

Većina onih koji su sudjelovali izjasnili su se kao full stack developeri. Odlična i polarizirajuća tema među developerima, s obzirom da ima onih koji fulstekaše cijene više od specijaliziranih developera, ali i onih koji full stack developer na hrvatski prevode kao ful šteka developer.

Frontend, backend, full stack ili samo – developer?

Aleksandar, backend developer s više od 20 godina iskustva, koji trenutno radi kao Mission Critical Developer u agenciji, kaže:

Sebe smatram samo developerom. Web developmentom sam se počeo baviti dok je to sve radila jedna osoba, nije bilo podjela i specijalizacija kao danas. U međuvremenu je razvijati web stranice postalo znatno kompleksnije pa su se razvile specijalizacije za određena područja. Uvid u širu sliku i razumijevanje ostalih dijelova sustava svakako koristi, ali mislim da nije nužno, posebno na početku bavljenja programiranjem. Tko želi profesionalno raditi na sebi, s vremenom će širiti sliku i interese, ali to više nije presudno.

Zanimljivo, istu perspektivu ima i njegov bitno mlađi kolega Vedran, frontendaš, trenutno zaposlen na SaaS proizvodu:

Nekad smo pričali o LAMP-u kao stacku (Linux, Apache, MySQL, PHP) jer je bilo normalno da web developer radi sve to. Kako su procesi razvoja i deploymenta postali kompleksniji dogodila se i ta podjela između frontenda i backenda. Ne bih išao ni u jednu krajnost i rekao da je full stack developer bolji ili lošiji od nekoga tko radi samo jedno ili drugo.

U Hrvatskoj su svi fulstekaši, makar preko vikenda

Full stack developeri posebno su omiljeni u malim timovima, startupima i u svim ostalim radnim okruženjima gdje dobro dođe raznoliko znanje. Potvrđuje to i Ivan, CTO u malom startupu:

Rijetko koji full stack developer nema bar neku specijalizaciju, nešto u čemu je jako dobar, ali ima i širinu, što znači da znaju prepoznati i rješavati probleme i ako su izvan njihovog koda.

Rekao bih da su u Hrvatskoj developeri više fulstekaši, nego specijalizirani. Svi mi koji smo kao developeri stasali u zadnjih 10-15 godina neminovno smo bili u dodiru i s frontendom i sa serverima i nemoguće je da ne pokupiš neka osnovna znanja usput.

Na kraju dana, svi smo imali neke svoje projekte sa strane na kojima smo bili Katica za sve i, ako ništa drugo, učili metodom pokušaja i pogrešaka.

JavaScript svuda oko nas

Devetu godinu zaredom u StackOverflowoj anketi JavaScript je izglasan za najkorišteniji programski jezik. Procjenjuje se da u svijetu postoji oko 1,8 milijarda web stranica, a na 95% njih je korišten JavaScript. Na drugom mjestu je HTML/CSS, a na trećem Python. Vedran kaže:

Ne čudi me da je JavaScript broj jedan jer se sve više manje seli na internet, ako u startu tamo nije već nastalo. Ako uzmemo u obzir monopol koji JavaScript ima u browseru, developeri baš i nemaju izbora kad krenu razvijati web aplikaciju.

Tehnologije koje koristi najviše developera.

Ivan dodaje da ga ne čudi popularnost, odnosno korištenost JavaScripta jer ne samo da bez njega ne može frontend, nego je i jedini frontend jezik koji se uspio probiti u backend. Diskusiju o tome je li HTML/CSS uopće programski jezik smo se dogovorili ostaviti za neki drugi članak, ali oko Pythona se svi slažu.

Aleksandar, Python developer, objašnjava:

Python sa svojom jednostavnom sintaksom lako privlači nove korisnike i s beskonačnom količinom postojećih frameworka i librarya može se iskoristiti za bilo koju primjenu. Jedino u Pythonu je moguće za 10 minuta napraviti osnovno prepoznavanje pokreta na kameri!

Svi žele naučiti Python

Ivan, također pajtonaš, hvali njegovu jednostavnost i koliko brzo se radeći u Pythonu može napraviti nešto korisno:

Python ima brojnu i aktivnu zajednicu, što znači da je lako naći gotove open-source libraryje za razne namjene, znači i da je lako izguglati rješenje za bilo koji problem na koji naiđeš! A jedan od glavnih principa u programiranju je da ne izmišljaš toplu vodu i ne radiš sam ono što je netko već napravio bolje od tebe!

Ne čudi stoga što je Python u dijelu ankete u kojem su developeri trebali navesti tehnologiju koju najviše vole koristiti, koje se najviše groze i koju bi najradije naučili (Most Loved/Dreaded/Wanted) osvojio titulu najpoželjnijeg za naučiti.

Šestu godinu zaredom najvoljeniji je Rust, što znači da među onima koji ga koriste svakodnevno u poslu, većina voli raditi s njim i želi ga nastaviti koristiti. Ne čudi ni COBOL na prvom mjestu popisa omraženih, s obzirom da je to programski jezik star više od 60 godina koji se uglavnom koristi u zastarjelim, tromim i ogromnim legacy sustavima.

Najperspektivnije niše: podatkovna znanost i strojno učenje

Istraživanje StackOverflowa redovito uključuje i dio o najbolje plaćenim poslovima i tenologijama, ali rezultati su uglavnom nereprezentativni – kao najplaćeniji redovito isplivaju zastarjeli jezici poput COBOL-a ili Perla jer je developera koji u njima žele raditi sve manje i manje.

Svejedno, zanimalo me i što moji sugovornici misle – koje tehnologije i specijalizacije će biti najplaćenije za pet godina i što bi preporučili programerima-početnicima da krenu učiti. Vedran odmah napominje da je fokus na najplaćenije krivi pristup:

Rekao bih da se fokusiraju na ono što ih zanima, a ne ono što je najplaćenije. Početniku bih radije dao u ruke nešto što će mu dati rezultate što prije i na što zanimljiviji i kreativniji način jer će se tako najlakše zaraziti i krenuti jednog dana u nešto “profitabilnije”.

A koji će biti najplaćeniji poslovi… podatkovna znanost i strojno učenje čine mi se dosta perspektivni po tom pitanju. U okviru frontenda vjerujem da će trojac Angular, React i Vue i dalje biti najtraženiji.

“Principi koje sam naučio na Commodore 64 su i dalje ostali isti”

Ivan se slaže s podatkovnom znanošću i strojnim učenjem kao perspektivnim specijalizacijama pa preporučuje početnicima da se fokusiraju na njegov omiljeni programski jezik koji se etablirao u tim nišama – Python. Iako i to nerado, jer kroz odgovore na sva pitanja moji su sugovornici redovito spominjali osobni razvoj i činjenicu da je krivo fokusirati se na određenu tehnologiju ili programski jezik.

Na pitanje što misli koji će biti najplaćeniji programerski poslovi za 5 godina, veteran Aleksandar zato odgovara:

Rekao bih da sama tehnologija, koja se cijelo vrijeme mijenja, nije toliko bitna, koliko je bitno naučiti kritički razmišljati u apstraktnim terminima i stalno raditi na svom osobnom razvoju. Nebitno je da li je to u početku Python, Swift, Rust ili Haskell. Odavno su nestale tehnologije na kojima sam naučio programirati, ali principi koje sam naučio na Commodore 64 su i dalje ostali isti.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Zabava i zanimljivosti

Hrvati napokon mogu glasati elektronski, i to zahvaljujući Samu Altmanu (i botovima)

Već niz godina naklapa se i navija za uvođenje elektronskog glasanja u Hrvatskoj. Ako nismo tijekom pandemije koronavirusa, kad ćemo, pitaju se mnogi. Ova superizborna godina, u kojoj nas čekaju parlamentarni, europski i predsjednički izbori jedina je još sila (ne)prilika koja bi mogla nagnati Državno izborno povjerenstvo da poduzmu mjere po tom pitanju.

Tvrtke i poslovanje

Znate li koristiti svoj “mozak izvan mozga”?

Proces u kojem naš mozak prati samog sebe i procjenjuje koliko mu dobro ide radimo svakodnevno, s više ili manje uspjeha. Riječ je o metakogniciji koja utječe na svaki aspekt našeg ponašanja - od definiranja životnih ciljeva i kako do njih doći do procjenjivanja vlastitih osjetila.

Digitalni marketing

“Želim samo logo za svoj brend” je kao naručivanje hrane bez soli i začina

U dinamičnom svijetu poslovanja, gdje nam se svakodnevno servira tona sadržaja i reklama i gdje se prvi dojam često stvara jednim pogledom – dobro osmišljen logotip izuzetno je važan. Međutim, put kroz brendiranje ide daleko izvan stvaranja logotipa.

Što ste propustili

Startupi

ZICER otvorio prijave za nove akceleracijske programe – startupe čeka preko 200.000 eura

Hrvatski startup hub ZICER otvorio je natječaje za akceleracijske programe kroz koje je na raspolaganju 200.000 eura bespovratnih novčanih sredstava i in-kind potpora od 18.000 eura.

Intervju

Umjetna inteligencija ima razorni potencijal, treba je zauzdati etikom, kaže poznati futurolog

Digitalna transformacija je i kulturološka promjena, koja traži stalno izazivanje statusa quo, eksperimentiranje i prihvaćanje neuspjeha.

Društvene mreže

Saga ReeseTeese pokazala je da TikTok postaje novi reality TV

Od 15-sekundnih plesnih videa do osobne drame ispričane kroz 500 minuta nastavaka snimljenih usput: analiziramo zašto sadržaj na TikToku postaje sve sličniji televizijskim emisijama i zašto je sve češće početna točka na putu do slave i ugovora s Netflixom.

Intervju

10 godina Marketing Meet Upa: Ilija Brajković prisjeća se kako je sve počelo

Tko bi rekao da je Marketing Meetup počeo s desetak sudionika u pivnici, a sada broji skoro 6000 članova.

Karijere

Učenice su dobre u STEM-u, ali ih ne zanima karijera u programiranju

Iako tijekom školovanja raste interes za STEM zanimanjima među oba spola, postoje značajne rodne razlike u odabirima. Područja informatike i računarstva snažno su obilježena stereotipima i poslovi u ovom području i dalje djevojkama nisu dovoljno interesantni

Intervju

Što donosi studij primijenjene kognitivne znanosti koji je spojio snage FER-a i Filozofskog?

Do prije samo nekoliko godina suradnja FER-a i zagrebačkog Filozofskog fakulteta smatrala bi se  protuprirodnim činom, a danas zajednički izvode studij za kojim vlada ogroman interes.