'Umire' doseg sadržaja na Facebooku - umire li i community management?

‘Umire’ doseg sadržaja na Facebooku – umire li i community management?

Jedva čekam da community manager kakvog poznajemo, s pozivom na interakciju i razgovorom o serijama i petku, umre – kaže to danas moja nekadašnja kolegica, kolegica iz dana kada smo se obje aktivno bavile komunikacijom na društvenim mrežama. I istina, otkako se i sama operativno ne bavim (samo) tom vrstom promocije sadržaja, sve me više zaprepašćuje što osiguravajuće kuće sa mnom žele razgovarati o Downton Abbeyju, banka o mojoj prehrani, telekom o lijepom vremenu (karikiram, da se nitko ne uvrijedi). No, ako ovakvog community managera ne "ubiju" negativne ili mlitave reakcije na sadržaj koji postavlja (na kojega reagiraju valjda samo oni koji se pokušavaju ogrepsti za kakvu nagradicu), ubit će ga sam onaj tko ga je i stvorio – premoćni Facebook.

Facebook je mrtav? Malo teže, ali način na koji smo mu do sada pristupali vjerojatno jest.
Facebook je mrtav? Malo teže, ali način na koji smo mu do sada pristupali vjerojatno jest.

Jedva čekam da community manager kakvog poznajemo, s pozivom na interakciju i razgovorom o serijama i petku, umre – kaže to danas moja nekadašnja kolegica, kolegica iz dana kada smo se obje aktivno bavile komunikacijom na društvenim mrežama. I istina, otkako se i sama operativno ne bavim (samo) tom vrstom promocije sadržaja, sve me više zaprepašćuje što osiguravajuće kuće sa mnom žele razgovarati o Downton Abbeyju, banka o mojoj prehrani, telekom o lijepom vremenu (karikiram, da se nitko ne uvrijedi). No, ako ovakvog community managera ne “ubiju” negativne ili mlitave reakcije na sadržaj koji postavlja (na kojega reagiraju valjda samo oni koji se pokušavaju ogrepsti za kakvu nagradicu), ubit će ga sam onaj tko ga je i stvorio – premoćni Facebook.

Pogledajte samo što se događa u posljednje vrijeme s ovom društvenom mrežom. Promjena je toliko da ih ni mi na Netokraciji, inače vjerni pratitelji svih novina na ovom polju, ponekad ne možemo pohvatati, a, iskreno, pomalo nam ih je i “pun kufer”, jer, ako niste znali, i sama Netokracija ima Facebook stranicu na koju svaka promjena itekako utječe. Naš ROI (povrat uloženog) vrlo je jednostavan – broj klikova na postove, odnosno, broj posjetitelja koji dolaze s Facebooka, stoga se posvećujemo tome i ne pribjegavamo baš komunikaciji kakvu je moja nekadašnja kolegica kritizirala. No, kod brendova gdje ROI nije tako lako mjeriti, a i zbog slabijeg poznavanja funkcioniranja društvenih mreža te konkretne koristi koje one mogu donijeti, nerijetko se radije prati nešto što bi zapravo moglo biti nebitno (ovisno o ciljevima koje ste postavili, ako ste ih uopće i postavili) – broj fanova, njihova aktivnost, doseg postova i slične brojke koje na prvu vidimo. Ne kažem da je pratiti te statistike na odmet, one mogu biti vrlo dobar pokazatelj onoga što radite, ali problem je kad te brojke, odnosno njihovo povećanje, postanu svrha za sebe. Ako niste, bacite oko i na tekst u kojemu se objašnjava zašto broj fanova, osim za zadovoljštinu taštine, zapravo niti nije bitan.

Igrajmo se pogađanja - koji je post plaćen?
Igrajmo se pogađanja – koji je post plaćen?

No, iako je priroda oko nas u punom cvatu, vrijeme cvjetanja interakcije na Facebooku odavno je prošlo, a uskoro će postati toliko nisko da će nam Facebook ukloniti i sam podatak koji je odmah pokazivao što se na određenoj stranici događa – People Talking About This (PTAT). Za one koji nisu upoznati s ovom brojkom, riječ je o broju koji prikazuje aktivnost fanova, odnosno, broj “priča” koje su kreirali. Priče su, prema Facebooku, sve ono što ste napravili, a da su mogli vidjeti vaši prijatelji – nešto podijelili, komentirali, lajkali, odgovorili na poziv na događaj, a u to ne ulaze “nevidljive” radnje, poput klika na link. Facebook sada želi da mjerimo sastavnice PTAT-a posebno, jer zbirni broj postaje sve manje reprezentativan. Očekujmo da će ga uskoro i ukloniti sa samih naslovnica Facebook stranica, gdje će ostati samo broj fanova.

Kamo idu naši postovi?

A zašto aktivnost fanova pada? Razloga je mnogo, a osim što je mnogima pomalo dozlogrdilo čavrljati s brendovima, jedan od bitnijih je pad dosega sadržaja koji objavljuju same stranice, što je krenulo prije nekoliko mjeseci, kada se počelo “prčkati” po algoritmu News Feeda, mjesta gdje vidimo što su radili i naši prijatelji i stranice koje pratimo na ovoj društvenoj mreži. Uz opravdanje da želi korisnicima prikazivati samo sadržaj koji je kvalitetan i za njih relevantan, Facebook je većini stranica smanjio doseg, da bi došlo do toga da gotovo otvoreno priznaje – ako želite bolje rezultate, platite. U isto vrijeme, sve se više inovacija događa na području samih oglasa, a dolaze i neki novi formati, poput video oglašavanja.

Zadnji “trač”, koji je uzburkao zajednicu koja aktivno prati sve što se događa oko Facebooka, došao je prošloga tjedna iz “tračerskog” vrela Silicijske doline, Valleywaga, gdje se navodi kako je Facebook u procesu rezanja organskog dosega na 1 do 2 posto, što će imati učinak na sve brendove, uključujući i “divove”, koji su uložili dosta truda da prikupe milijune fanova, a na ovaj će način njihove objave vidjeti tek stotine tisuća. Ili da to smanjimo u naše razmjere –  ako imate solidnu stranicu od kojih 50.000 fanova, objave će vidjeti njih petstotinjak do tisuću, a pojedini nisu optimistični i čekaju da se doseg postova smanji na nula posto. To je još drastičnije ako vodite mali posao, recimo, lokalni restoran, koji ima nekoliko tisuća fanova, a na ovaj način vaše novosti vidi tek nekoliko stotina njih. Naravno, brojke se mijenjaju čim platite.

Kad je Facebook promijenio algoritam prikaza sadržaja, utjecaja je to imalo i na "viralni" sadržaj koji dijele stranice poput Upworthyja. (Izvor: Business Insider)
Kad je Facebook promijenio algoritam prikaza sadržaja, utjecaja je to imalo i na “viralni” sadržaj koji dijele stranice poput Upworthyja. (Izvor: Business Insider)

Drugo poluvrijeme

Ne kažem da je vrijeme Facebooka i community managementa prošlo – dapače. O ovom će se tekstu vjerojatno najviše raspravljati upravo – na Facebooku. I dalje smatram da stoji, a i dugo vremena će vjerojatno stajati ona – svi su tamo. Odnosno, ako su vaši korisnici tamo i vi trebate biti, samo treba ozbiljno porazmisliti o strategiji. Hoćete li kreirati viralan sadržaj, koji valjda jedini postiže fantastične rezultate na ovoj društvenoj mreži (barem za sada)? Hoćete li Facebook koristiti samo kao platformu na kojoj ćete servirati oglase upravo skupini kojoj bi oni mogli biti primamljivi, zahvaljujući dobrom targetiranju koje ova društvena mreža nudi? Hoćete li pronaći nešto treće što funkcionira kod vaše ciljane skupine? Hoćete li zaključiti da vaša ciljana skupina uopće nije na Facebooku, nego na nekoj drugoj platformi? Na vama je da odlučite. No, jedno je jasno – “Dobro jutro, dobar dan, petak, kava, vikend, sunce, kiša, ponedjeljak, serije, hrana, mačke” – od takve komunikacije odavno nema vajde, a posljednji Facebookovi potezi samo zabijaju posljednje čavle u lijes takvog priučenog community managera, koji će vas još neko vrijeme uvjeravati u suprotno.

TL; DR

  • Community management kakav poznajemo doista umire.
  • Ako ne umre prirodnom smrću, Facebook će ga sam dokrajčiti sve manjim dosegom sadržaja.
  • Ne postoji besplatan ručak, pa tako ni društvene mreže odavno nisu besplatne (ako su ikada i bile).
  • Koliko para, toliko muzike – odriješite marketinške budžete za oglašavanje na Facebooku, jer ćete u suprotnom izgubiti mnoštvo energije, uz upitne rezultate.
  • Sjednite i razmislite, što i kako dalje.

Slobodno se nadovežite u komentarima ili, logično, na Facebooku.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. vuk

    vuk

    24. 03. 2014. u 2:48 pm Odgovori

    Ponašanje opisano u prvom odjeljku je karakteristično za domaće komunikatore (nije ograničeno samo na Facebook već i na Twitter). Ja ne vidim da ovi stranjski pozdravljaju #prvusmjenu ili sunce već komuniciraju samo onda kad imaju nešto konkretno za reći.

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      24. 03. 2014. u 3:14 pm Odgovori

      Ooo, ma ima ih, samo vjerojatno njihove postove ne vidiš, ako si njihov fan… Iz spomenutih razloga. 🙂 No, obično kada gledamo strane primjere, izdvajamo one najbolje – najveće brendove s dobrim budžetima ili one manje koji su uspjeli nešto nevjerojatno s malim ili nikakvim budžetom. To je samo pokazatelj da ostali prolaze onako kakva im je i strategija – loše ili osrednje.

  2. Nikola

    Nikola

    24. 03. 2014. u 3:17 pm Odgovori

    Ovde je zakljuceno kakav community manager ne treba biti, ali ni govora o tom sta treba uraditi… Evo ja se bavim ovim poslom i donekle se slazem, ali iz ovog teksta nisam zaljucio kako bih trebao da nastupam u buducnosti… Imate li neki savet?

  3. Barbara

    Barbara

    24. 03. 2014. u 4:13 pm Odgovori

    Treba raditi content marketing na socialu, a ne social media marketing zbog razloga da se “treba biti na Facebooku.” Kvalitetan sadržaj uvijek će pronaći svoju publiku, no ulaganje sada ide u smjeru sadržaja na webu koji se zatim distibuira na društvenim i inim kanalima, uz pomoć oglasa.

    Pogledajmo primjer volim-meso.hr i organskog dosega objavama, prosječna mjesečna interakcija se kreće između 8 i 12, a prosjek na stranicama je 1. (http://wearesocialmedia.gr/facebook-pages-keep-an-eye-on-engagement-not-likes/). Dakle, birajte pametnije gdje ulažete sredstva i birajte agencije koje mogu producirati sadržaj.
    Kiosk studio je odradio i još uvijek radi odličan posao za Volim meso, a uskoro ima i radionicu contenta (24. i 25.4.) pa se javite ako nekog zanima pohađanje iste http://on.fb.me/1hfUcrK .

  4. Dario

    Dario

    24. 03. 2014. u 8:32 pm Odgovori

    Sve je to velika magla. Stalne promjene, prvo hvalospjevi zatim priznanje da ipak ne štima. A samo je godina dana prošla. Sve to gledaju oglašivai i čudom se čude ‘što nam to rade, a mislili smo da je ovaj digital napredak’.

    Moj osobni stav: to je zato jer se ovdje nakupilo dosta ljudi koji žele nabrzaka zaradu i koriste digital i Internet buzzworde da prodaju maglu oglašivačima. No oglašivači su strpljivi al ipak nisu budale. Prema mom saznanju sasvim dobro shvaćaju da se sve ovo maglovito i stvara se sve veće nepovjerenje. Otpast će oni koji puštaju maglu a ostati samo oni koji nude konkretne rezultate (vrlo vrlo malo njih)

  5. Dario

    Dario

    25. 03. 2014. u 9:20 am Odgovori

    Ma Facebook je inaće “igračka”, je da je na burzi ali to ne znaći da nije igračka. Pravila se mijenjaju kako Marku i ekipi puhne a vi koji se bavite oglašavanjem na FB možete samo plesati kako najbolje znate. Osobno mislim da je još uvijek AdWords i placeni banneri na portalima najbolje za oglašavanja. Znam to iz jednog malog segmenta, apartmana. Vjerojatno nemam kompletnu sliku ali oglašavanje na FB se temelji na činjenici da korisnici slučajno vide nešto što u biti nisu ciljano tražili nego eto ubacilo se izmedju slika od jučerašnjeg tuluma pa eto lajkat će iz “pristojnosti”.

  6. Jose

    Jose

    31. 03. 2014. u 3:02 pm Odgovori

    Što više Facebook “ulaže” u marketinški dio društvene mreže, sve više iritira prosječnog korisnika.

    Usporedio bih to sa reklamama na našim nacionalnim dalekovidnicama. Gledaš film/seriju i odjednom reklame, nerijetko zaboraviš više šta si i gledao koliko te reklame traju. Onda nervozno šaltaš programe, i šta shvaćaš? Da su reklame i na drugim programima u isto vrijeme!
    I šta onda radiš? Gasiš TV, pališ laptop/računalo/tablet, odeš prolistat “Fejs” i šta te tamo dočeka????

    Suggested pages!!

    I šta da čovjek radi nego da skoči u Savu 🙂

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Sponzorirano

Kako izbjeći sklizak “onboarding” iliti zašto sam se uspješno ukrcala na RBA brod?

Prvi tjedni (a često i prvi mjeseci) ključni su za uspješno uključivanje zaposlenika na novo radno mjesto. Ovo su moja prva iskustva onboarding procesa na poziciju Senior Enterprise programerke u Raiffeisen banci iz kojih se daju izvući zanimljive pouke kako za novozaposlene, tako i za poslodavce.

Startupi i poslovanje

Može li servis PlatiMe pomoći onima koji ne mogu čekati naplatu računa?

Duga dospijeća plaćanja računa bolna su točka svakog poduzetnika, a u Hrvatskoj donedavno nije postojao praktičan način da ovaj problem riješite. Provjerili smo što to sprema domaći Moj-eRačun.

Startupi i poslovanje

Albert Gajšak: “Sve ove uspješne hrvatske tehnološke priče inspirirat će novu generaciju startupa”

Zadnji dio konferencijskog dijela RockPaperStartups bio je posvećen novoj generaciji startupa, a sudjelovali su Albert Gajšak iz Circuitmessa, Hajdi Ćenan iz airta, Dominik Tomičević iz Memgrapha i Darko Jovišić iz Robotiqa.

Što ste propustili

Intervju

Što SofaScore traži od “direktora proizvoda” čiju platformu svakodnevno koristi 20 milijuna korisnika?

"Product Director" možda nije titula koju toliko često vidimo na našem području, ali je izuzetno važna u tvrtkama posvećenima digitalnim proizvodima kao što je SofaScore.

Startupi i poslovanje

Pripremite se za investitore, u Hrvatsku stiže Fundraising Bootcamp

U suradnji s BIRD inkubatorom u Hrvatsku dolaze svjetski stručnjaci kako bi pomogli startupima osigurati kapital!

Startupi i poslovanje

Kako se suočiti s EU projektima? Tajne otkrivaju Rimac Automobili, Impuls savjetovanje, Tvornica snova i Hubbig

Što hrvatske tehnološke tvrtke i startupe očekuje u novom razdoblju EU financiranja, vrijedi li uštedjeti na vanjskim konzultantima te što možemo naučiti iz primjera velikih i malih projekata hrvatskih tvrtki, otkrili smo u završnici RockPapersGrowth konferencije.

Startupi i poslovanje

Fiveove strategije rasta za klijente: od LinkedIn poruka do push obavijesti

Na završnoj konferenciji RockPaper trijade Fiveova voditeljica Growth strategy odjela provela nas je kroz specifične growth strategije virtualne fitness platforme, platforme za poslove i video streaming servisa.

Startupi i poslovanje

“Način kako akvizirate korisnike dio je vašeg DNA, i jednako je bitno koliko i sam proizvod!”

Kako usmjeriti rast u ranim stadijima razvoja tvrtke u okviru podizanja svijesti i interesa za sam proizvod ili uslugu, građenja brenda i komunikacije te u konačnici - akvizicije korisnika, otkrili smo na prvom panelu zadnje konferencije u RockPapers trijadi!

Startupi i poslovanje

me.mum, hrvatski femtech broji zadnje dane kampanje koja je probila cilj u 2 dana!

Nije rijetkost da neki od najuspješnijih projekata nastanu iz osobnog iskustva (ili frustracije) osnivača. Slična stvar se dogodila i Maji Bujas, osnivačici jednog od rijetkih hrvatskih femtech startupa.