Propao mu je startup jer nije znao programirati. Onda je napravio 'no-code' platformu za ljude poput sebe.

Propao mu je startup jer nije znao programirati. Onda je napravio ‘no-code’ platformu za ljude poput sebe.

Ekonomist specijaliziran za farmaceutsku industriju i biotech, Saša Janićijević imao je svoje poduzetničke ideje, ali ne i programersko znanje da ih ostvari. Naučio je na teži način što znači kada ovisiš o drugima, a onda je upoznao no-code svijet... i s kolegama pokrenuo digitalnu platformu - u manje od pola godine.

Moja priča je sigurno priča milijuna ljudi koji žele pokrenuti nešto, a ne znaju programirati i to se sad vidi kroz ovaj no-code svijet koji stvaramo, rekao mi je Saša na pola razgovora koji je već duboko zagrabio u njegovo frustrirajuće iskustvo razvoja prvog startupa.

Upravo ga je to iskustvo prije 3 godine dovelo do toga gdje je danas. Saša će ovo jutro s kolegama suosnivačima u ZICER-u predstaviti Codemap, vlastitu freelance platformu za ugovaranje no-code poslova i projekata, a koju je s timom izgradio na jednak način, koristeći no-code alat.

U najkraćim crtama, njihova platforma je nešto kao Upwork, samo za no-code freelancere i agencije. A no-code ukratko? Vjerujem da ste već naletjeli na ovaj termin koji sve glasnije kuca na vrata IT-ja. Kako mu i sama riječ kaže, u pitanju je način razvoja da li mobilnih, web aplikacija ili automatizacije procesa bez programiranja. Element za koji bi vam inače trebalo programersko znanje i desetak linija koda – alati poput Bubblea, Squarespacea, ali i Shoutema koji razvija hrvatskih FIVE – riješit će za vas bez ijedne linije, samo uz pomoć postojećih obrazaca za forme, prozore ili gumbe.

Danas ovaj pokret prate budno i najveći giganti tehnološke industrije, a kako se u Hrvatskoj pokrenula ova no-code priča, otkrila sam ususret Codemap predstavljanju.

Codemap

Nema popravka? Kreni dalje

Saša je 2017. bio u situaciji u kojoj se nalaze i naći će se još mnogo mladih. Do tada je bio već 5-6 godina dosta duboko u korporacijskoj strukturi, konkretno – u konzaltingu za farmaceutsku i biotech industriju. No, uskoro su stvari došle do određene kulminacije, dao je otkaz i iz Londona se vratio u Hrvatsku pokrenuti startup:

Završio sam nekako zaključan u toj strukturi. Kako to obično ide, hijerarhija, promaknuća – i stalno radiš za tu sljedeću poziciju. Ali ja sam uvijek imao nekakve svoje ideje i kreativu u glavi koju sam htio realizirati. Nešto kad me inspirira to postane kompletna opsesija, kao što je sad no-code.

Ali te godine opsesija je išla u drugom smjeru. Ideja je bila s dvojicom partnera pokrenuti platformu za zapošljavanje u segmentu farma industrije koja bi povezivala ljude po određenim vještinama i ekspertizama koje su unutar tog svijeta jako specifične, a što u tom obliku još nije postojalo.

Saša je bio potpuno neiskusan po pitanju razvoja startupa, priznaje, iako je i za vrijeme fakulteta imao prve poduzetničke pothvate. Kako mi kaže, unatoč svojoj pozadini u ekonomiji, poznavao je donekle osnove o razvoju softvera: “imao sam natprosječno znanje u usporedbi s nekim prosječnim korisnikom interneta, ali daleko od ikakvog eksperta.”

Upravo zato su se morali osloniti na druge kako bi mogli “isprogramirati svoju ideju”, a od tu se krenuli svi problemi:

Tada nisam znao koristiti dizajnerske alate, ali sam uspio napraviti 400 ekrana cijele te platforme, doslovno svaki klik, svaki workload, sve što postoji – što se moglo napraviti. Sve sam to sredio prije nego smo uopće došli do development agencija. Tako da je taj pripremni dio bio kompletno gotov, naravno development tim je trebao to isprogramirati i spojiti – ne kažem da nije bilo kompleksno, i probali smo s većim agencijama, ali one su nam tada za sve rekle neke basnoslovne cifre koje nismo ni imali niti mislili platiti za nekakav MVP. I onda smo odlučili pokušati s manjim agencijama koje su tek počinjale, nisu imale PM-ove i slično te je na kraju, nažalost, sve ispalo apsolutna katastrofa.

Upravo je taj nedostatak projektnog vodstva, a i dosta neiskusnih developera doveo do toga da je krajnji rezultat bio softver pun bugova, prisjeća se Saša.

Bilo je užasno teško motivirati ih uopće da razumiju određene interakcije na toj platformi i način na koji bi stvari trebale funkcionirati. To je bila velika muka, a meni najviše od svega iritacija i frustracija koju nisam još doživio – pogotovo jer nisam došao samo s idejom, već posloženim ekranima, sve je do zadnjeg detalja bilo nacrtano. Ta frustracija što ne znam programirati, a znam da mi oni ne bi trebali… samo da znam programirati, sjeo bih i ne bih spavao 6 mjeseci i to bi napravio, sigurno.

No-code svjetlo na kraju tunela

Razvijena je tako neka prva verzija platforme, a stigli su i prvi klijenti, no Saša mi priča kako je softver bio “toliko potrgan” da su još čak 8 mjeseci proveli s iskusnijim timom iz Ukrajine kako bi to pokušali riješiti. No, nažalost, platforma se nikad nije uspjela popraviti kako spada. A dugi proces, naravno, imao je i utjecaja na tim – svi su izgubili elan da se takvo što gura dalje.

Sve ih je to unatoč “izgubljenom” vremenu naučilo puno toga, ne samo o softver developmentu, već i o investicijama i VC fondovima s kojima su komunicirali, dodaje. Ipak, nakon takvog trnovitog puta, nekada najbolje stvari dođu pukom igrom slučaja. Saša je za no-code saznao od prijatelja, a već je kroz ožujak i travanj 2020. počeo intenzivno istraživati o tom svijetu razvoja bez programiranja. Tako je došao i do Bubblea, jednog od poznatijih svjetskih no-code alata.

U industriji postoji već sijaset low-code (no-code s malo programiranja op.a.) i no-code aplikacija kojih možda niste ni svjesni. Ako radite u digitalnoj industriji, sigurno ste se već susreli s nekima.

Svijet alata za no-code razvoj uglavnom je specijaliziran pa tako postoje platforme fokusirane na no-code izradu mobilnih aplikacija, desktop aplikacija i primjerice – samo spomenutu automatizaciju. Ono što je za Sašu presudilo u korist upravo Bubblea, kaže, robusnost je tog alata u kojem je mogao razviti mnogo više od običnih web stranica, “već full flesh aplikacije s backendom, frontendom i bazama te milijun integracija i plugina.” Nakon tjedan-dva istraživanja uspio je rezimirati benefite među ostalima, a Bubble koji je prisutan na tržištu više od pet godina činio se kao najpouzdaniji za novi početak.

I tako je krenuo razvoj ove specijalizirane platforme za no-code freelancere i agencije…

Gotova marketplace platforma u 2 mjeseca

Iako no-code ne zahtijeva poznavanje programskih jezika, kao i za korištenje drugih digitalnih alata, trebalo se upoznati sa svime i uložiti neko vrijeme kako bi se pohvatale sitnice. No, što se tiče samog procesa izrade rješenja bez koda, nije bilo puno brige, objašnjava Saša:

Sve se to bazira na logici kondicionala i constraintsa, na takvom sučelju također daješ komande sustavu na koji će se način ponašati, ali generalno to se da naučiti i ako nisi imao veze s programiranjem.

Baš me to dovelo i do pitanja koliko mu je to tada bilo izazovno s obzirom na to da dolazi iz ne-tehnološke industrije?

U smislu dizajna i njihovog editora i UI-ja, mislim da je tu jedino bilo za početak malo izazovno baviti se s rezolucijama i pikselima. Kao dizajner ili frontend developer moraš dobro poznavati razne veličine ekrana i rezolucije i samo pozicioniranje elemenata na stranici – trebaš razumjeti kako to funkcionira sve skupa. Ali kad sam taj dio savladao, sami frontend manje-više nije bio nikakav problem.

Na predstavljanju, Saša je usporedio moguće odnosno stvarne troškove između toga koliko bi sve trajalo i koštalo da su platformu razvijali “tradicionalnim” putem.

Ali, ovaj put nisu sve žetone stavili na jedan broj, uz vlastito učenje, odlučili su krenuti i na Bubbleov bootcamp u trajanju od dva mjeseca, a kroz koji je zapravo i poanta izgraditi svoj MVP (minimum viable product).

Mi smo u principu cijeli Codemap marketplace izgradili tijekom tog bootcampa, ali ja sam već prije usvojio Bubble. Znao sam ga na nekoj OK razini, ne sjajnoj, ali sam rekao sam sebi kako je odlazak na bootcamp najstrukturiraniji način da sve utvrdim. Jer, postoji puno više stvari koje su bitne za to kako će proizvod izgledati od samog dizajna, UI-ja i UX-a.

Trebalo se razmišljati i sustavno na koji način će se izgraditi aplikacija da bi bila skalabilna jer isto kao i s kodom, i u Bubbleu i u drugim no-code alatima postoje best practice varijante. Jedna stvar se može napraviti na deset načina, ali jedan način je deset puta efikasniji i brži i za skalabilnost bolji.

Saša je htio osigurati da rad na platformi kreće dobro od samog starta kako bi izbjegli problem koji su imali prvi put. Cilj je bio postaviti solidne temelje koji se onda mogu mijenjati relativno brzo kad je potrebno i optimizirati kroz vrijeme.

Live u manje od pola godine – i skoro 1000 korisnika

Codemap je tako zaživio uz Sašu kao osnivača i CEO-a te su-osnivače Gorana Bušelića, CMO-a i Karla Mamića, CTO-a – svi oni čine i istoimenu agenciju. Usko surađuju i s jednim developerom kako bi za Codemap pokrili stvari poput integracije sustava za plaćanje.

Platforma je sada aktivna dva mjeseca, a trenutno ima 950+ korisnika i više od 100 objavljenih projekata. Sve se postiglo bez ijedne kune uložene u marketing, dodaje ponosno Saša.

Bilo je nekih 50-ak dolara uloženih u testiranje oglasa, iskreno će potom, ali sve je zapravo direktna akvizicija i word-of-mouth. A uspijevaju organski jer su prisutni na najbitnijim mjestima:

Aktivni smo po raznim no-code zajednicama, learning forumima gdje ljudi tek otkrivaju no-code i međusobno si pomažu. Aktivni smo i u različitim Slack kanalima i slično. Sad je više-manje dosta ljudi čulo za nas u toj sferi baš zato jer smo stalno prisutni. I s tih nam kanala dolaze ljudi kontinuirano. Naravno da je dio toga reaktivan, u smislu našeg outreacha i objava itd., ali ima dana kada mijenjamo strategiju pa radimo nešto drugo – no rezultat nije mnogo drugačiji jer se riječ već proširila – neovisno o tome dolaze nam novi korisnici.

Daleko je to od neke razine na kojoj žele biti, iskreno će, ali je i dalje izvrsno da ljudi preporučuju platformu. S obzirom na to da su jedni od prvih pokrenuli nešto u ovakvom obliku globalno, nije ni čudno da su organski već zabilježili konkretan odaziv.

Sve to samo pokazuje, po meni, da smo ušli u pravom trenutku i da je ovakvo što baš potrebno s obzirom na to koliko no-code raste. Mnogi ljudi žele napraviti aplikaciju, napraviti stranicu, neku automatizaciju, a uopće ne znaju u što ulaze, ali znaju da je jeftinije, znaju da je kvalitetno i da je puno, puno brže – i mislim da je to najveći value propostition.

Tko su zapravo no-coderi?

Codemap

Codemapovi prvi korisnici su iz svih dijelova svijeta, ali dominantno iz SAD-a i Europe, kaže Saša, ima dosta korisnika i iz Rusije, Indije i Izraela te nordijskih zemalja. No, ono što je zanimljivije od samog područja jest tehnička pozadina ljudi koji se registriraju na platformu.

Naime, kako pojašnjava Saša, postoje dvije struje korisnika:

Jedna struja su čisti no-code developeri što u ovim, ja bih rekao, mlađim millenial communityima zovu makeri – oni, ne nužno svi, ali većina njih – nema veze s “tradicionalnim” programiranjem. Znači, no-code alati su im dovoljni da odrade poslove koji se traže.

Druga struja, koju sve više primjećujem zadnjih tjedana, jest i puno tradicionalnih programera koji su počeli shvaćati vrijednost no-codea i koji su počeli razumijevati da klijenti pomalo počinju to tražiti. Takvi su počeli pomalo dolaziti na našu platformu, a na kojoj mogu također predstaviti svoj tradicionalni programerski set vještina, ali mogu istaknuti i sve no-code alate koje poznaju.

To im je između ostalog i cilj, dodaje. Proširiti svijest o no-codeu. Ne žele, napominje, propovijedati nikakvu negativu protiv tradicionalnog razvoja, već žele zapravo povezati te dvije struje jer vjeruje da će i ti tradicionalni developeri imati benefita od svega.

Zero-commision: “Ne želimo uzimati od talenta”

A takav pristup ih je nužno doveo i do zero-commision politike. Naime, Codemap ne planira naplaćivati proviziju od talenata. Žele se odmaknuti od standardnog pristupa u industriji:

Upwork i Freelancer i drugi stravično puno provizije uzimaju od talenta, a činjenica je da je cijela njihova platforma izgrađena na talentu. Oni su agregatori i prodaju tuđi talent, naplaćuju im planove, naplaćuju im povezivanje i uopće slanje prijedloga rješenja. Ali, da budemo jasni, daleko od toga da smo mi neki idealisti, uostalom i mi smo biznis koji se treba monetizirati, no smatramo da postoje i drugi načini da se to postigne.

Uostalom, zbog prirode no-codea, gdje klijenti dobivaju i po deset puta jeftinija rješenja, Saša smatra da bi klijenti trebali biti receptivna strana – odnosno oni koji plaćaju proviziju. No, poslovni model još je u reviziji, dodaje, a pogotovo omjer toga koliko će prihoda dolaziti direktno od provizija, a koliko drugim priljevima koje planiraju s vremenom aktivirati.

Za sada je na platformi ugovoreno 30 i više poslova, a deseci su trenutno u pregovorima, što i dokazuje dobar pristup u ovom slučaju, pogotovo za zajednicu koja je još u povojima.

Budućnost bez programiranja?

Sašu i tim u narednom razdoblju čeka dosta toga, a on već ima u glavi posložene tri stvari. Prva je, naravno, već spomenuta monetizacija i poliranje poslovnog modela. Potom fokus na daljnji rast i akviziciju klijenata i talenata. Na kraju, ali ništa manje važno, žele raditi na širenju svijesti i partnerstava, neka su već pokrenuta s različitim zajednicama i alatima, ali isto tako planiraju više ulagati u vlastiti content marketing.

Uostalo, upravo je to širenje svijesti o no-codeu potaknulo i njihovu priču. Saša želi zato nastaviti ulagati u edukaciju – smatra kako će no-code biti sve prominentniji i bitniji, a vidimo primjere već i u koracima koji rade najveći, napominje:

Mislim da će narednih godina no-code značajno utjecati na tržište developmenta, a kroz narednih 5-10 godina možda i potaknuti kompletni prijelaz. Jer jednostavno nema opravdanja da se toliko vremena troši na programiranje kad ćeš praktički istu stvar dobiti na ovaj način. Paralelno s time stvarat će se posve novo tržište i uzimati dio postojećeg. Mislim da to potvrđuje i činjenica da je Amazon sredinom ove godine ušao u no-code s alatom Amazon HoneyCode.

A oni nisu jedini koji su napravili korak u tom smjeru, dodaje. Google je izbacio Google Tables koji je direktni konkurent poznatom Airtableu.

Čim su ti giganti ušli u svijet no-codea imamo dobru indikaciju kuda se sve kreće.

Naravno, postoje još uvijek razlike što se može s kodiranjem, a što s no-codeom, zaključuje Saša, no čak se i one pomalo premošćuju:

Mislim da će SMB-ovi i velike firme možda imati problema za sad jer no-code alati hostaju sve te aplikacije i rješenja na third-party serverima i ne dopuštaju export koda, ali evo – sad je već došlo do toga da puno njih počinje i to omogućavati. Svi oni kojima je security strašno bitan, oni praktički već sad s određenim alatima mogu exportati sav svoj kod te ga mogu hostati on premise za svoje postojeće aplikacije. To je neka barijera koja se već sad počinje micati.

No-code alati nemaju prostora biti nefleksibilni te će s vremenom sve više reagirati na potrebe tržišta, a rastom no-code zajednice poput platformi kao što je Codemap, novi sustavi razvoja bez programiranja mogli bi u narednih par godina postati mnogo značajniji u industriji. Jedva čekamo da to i popratimo na Netokraciji.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Mirko A.

    Mirko A.

    09. 12. 2020. u 8:44 pm Odgovori

    Mozete li ovak duge tekstove imati i u audio obliku, fakat nemam vremena citati sve ovo, uzima mi previse vremena, a zanima me tema. 🙂
    Procitao sam pola texta al nekako i dalje ne kuzim tko im je napravio platformu s no-code?
    Uglavnom puno previse nabrijan clanak, a da nema u sturo 5 recenica o cemu tocno pisete.
    Ako u 5 recenica ne znate opisati o cemu vam je clanak/projekt mislim da morate proci jos jednom sto ste pisali.

    • Ana Marija Kostanić

      Ana Marija Kostanić

      09. 12. 2020. u 9:10 pm Odgovori

      Hvala na mišljenju Mirko, zanimljiva ideja za audio, svakako ćemo se pozabaviti njome.

      Inače, longform tekstovi poput ovoga idu u dubinu priče i razumijem da je možda naporno ugurati duže čitanje u svakodnevicu, ali nije ni poanta da svi recikliramo vijesti od 3 paragrafa. Osim toga, niste morali proći pola teksta, već je na početku istaknuto što je platforma i tko ju je razvio – odnosno kako. Oni sami, uz no-code alat.

      Ovo je tekst za one koji žele znati više. 🙂

      No, kako sad vidimo i veći interes za no-codeom koji je prilično nepoznat i nov široj javnosti, ubuduće ćemo sigurno pripremiti nešto što će pokriti no-code od samih temelja.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Nove osobne iskaznice: Zbogom čitaču kartica, dobar dan biometriji

Iako su pametne osobne iskaznice u Hrvatsku stigle 2013., od danas nam je dostupna nova verzija s novim značajkama.

Digitalni mediji

Kroz 3 godine hrvatski mediji morat će odlučiti: Više oglašavanja ili naplata sadržaja!

2020. pamtit ćemo po mnogo toga, ali i po činjenici da je naplaćivanje online sadržaja u Hrvatskoj napokon ozbiljno krenulo, a kakva su iskustva nakon prvog razdoblja provođenja - otkrivamo u razgovoru s 24sata, Telegramom te Večernjim i Jutarnjim listom.

Tehnologija

Nakon Googleovog natječaja, cilj im je pomoći izgraditi 100.000 solarnih krovova u Hrvatskoj do 2030. godine!

Nije ni bitno isticati koliko je prelazak na solarnu energiju važan, ali tko na tome radi u Hrvatskoj? ZEZ odnosno Zelena energetska zadruga koja želi pomoći građanima u razvoju, investiranju i korištenju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, evo kako...

Što ste propustili

Tehnologija

Nove osobne iskaznice: Zbogom čitaču kartica, dobar dan biometriji

Iako su pametne osobne iskaznice u Hrvatsku stigle 2013., od danas nam je dostupna nova verzija s novim značajkama.

Tehnologija

Demistificirani DevOps: To je kultura tvrtke, a ne pojedinac superheroj!

Kako osigurati da operativci i programeri rade kao cjelina? Kojim metodama DevOps može pomoći srušiti nevidljivi zid između ta dva tima te što je najpotrebnije stručnjacima koji bi tu ulogu trebali preuzeti... evo jedne perspektive koja bi vam mogla dati odgovore.

Startupi i poslovanje

Riječki TORP danas je kao Rimac za električne motocikle, a sutra možda – konkurencija!

U samo pet godina mali riječki startup TORP razvio je električni motocikl svjetskog glasa, a znanja koja su stekli njegovom izradom danas prenose na niz vlastitih proizvoda za druge tvrtke.

Startupi i poslovanje

FIVE ima novi osječki ured inspiriran starim radionicama – u njemu se danas “pile i bruse” IT projekti!

Poznata agencija FIVE nedavno je otvorila novi ured u najvećem slavonskom gradu, u kojem će se koncentrirati na testiranje softvera i razvoj aplikacija.

Startupi i poslovanje

Peekator osigurao 300 tisuća eura – cilj im je britansko tržište istraživanja potrošača!

O hrvatskom startupu koji se specijalizirao za istraživanje potrošača u narednim mjesecima pa i godinama mogli bi slušati sve više. Kako su se odlučili za svoje prve investitore i kako su od pada prihoda u pandemiji došli do product-market fita, otkrivamo.

Novost

Hrvatska konačno ima “pravi” esport savez, ali kakve koristi od njega?

Velike vijesti za sve koji se u Hrvatskoj bave esportom - konačno imamo savez koji bi u skoroj budućnosti trebao biti potpuno podržan od međunarodne zajednice!