Ima li escape room koncept više smisla od hackathona?

Zašto bi vaš hackathon imao više smisla kao escape room za developere…

Što je bolje od hackathona koji traje 24 sata? Escape room od 6 sati.

Jedini escape room u kojeg smo se mi u Netokraciji dirnuli, jest onaj virtualni u video igri domaćeg Pine studija. Osim virtualnih avantura, na obzoru escape roomova naziru se i specijalizirane verzije.

Temelj svakog escape rooma je stvarna avantura u kojoj igrači rješavaju niz zagonetki koristeći smjernice, ključeve i taktike kako bi riješili zadatak koji im je dodijeljen. Naravno, vrijeme je ograničeno. Escape room se kao koncept uglavnom vrti oko tema po uzoru na scenarije Indiane Jonesa, Jamesa Bonda ili Herculea Poirota, ali što kad osim avanture i zabave želite i malo networkinga, edukacije i employer brandinga?

Ne, ne mislim na klasični team building i odgovor nije hackathon, već – escape room za developere (i sve druge koji nađu smisla u primjeni escape rooma).

Za dizajniranje jedne takve igre treba vremena, ali da se višestruko isplati pokazali su nam to Infobipovci. Prošlu subotu, 24. ožujka Infobip je organizirao Code Escape događaj u svojim uredima i povratni dojam natjecatelja bio je više nego odličan. Detaljnije o samoj avanturi i pripremama koje su prethodile, saznala sam od Petra Dučića, senior software inženjera u Infobipu.

Hakerski napad na Infobip?

U pozadini igre bio je kompleksan sustav koji je pratio i navodio sudionike kroz etape, a organizatorima omogućavao kontrolu i uvid u to kako natjecatelji napreduju.

Code Escape Room bio je otvoren za sve, osim za Infobipovce. Petar navodi kako su u tjedan dana od otvaranja prijava popunili sva mjesta. Više od 40 sudionika natjecalo se u 10 timova. Sve njih koji su u prošlu subotu došli u Infobipove zagrebačke prostorije u Zadarskoj 80, na petom katu čekao je poziv: Pomozite hakirati Infobip!

Kroz niz uputa, natjecatelji su pomalo ušli u priču gdje su oni bili hakeri na terenu dok ih je mastermind haker putem uputa i tragova navodio u napadu. U hakerski napad bilo je uključeno niz programskih, mrežnih i drugih zagonetki. Bilo je tu koordinata, botova na Slacku, mrežnih i DBA problema, klasičnog kodiranja i koječega drugoga.

Hakerima su napad olakšavali tragovi koje su mogli kupiti za 10 kuna, a sam novac su zarađivali rješavanjem zadataka, neki od njih su im donijeli i po 500 kuna, tako da su bili opskrbljeni. Unatoč uputama, u mnogim trenucima zadatci su bili izazovni i frustrirajući, objašnjava mi Petar, baš kao i developerski posao (:D ali to je valjda njihovo gorivo):

Dok smo se mi iza kulisa borili da sve prođe kako treba, natjecatelji su se znojili gledajući aktualne rezultate. Bila je to dugotrajna borba, ali svaka frustracija bi nestala u ovacijama sreće kada bi napokon razriješili neku zagonetku.

Kad se mali developeri slože…

 

Infobip

Našlo se tu Java programera, linuksaša, frontendaša i drugih, koji su snage odmjeravali u timovima od 3-5 osoba. Osim poznavanja programskih jezika, scenarij je tražio snalažljivost, strpljivost, improvizaciju i timski rad. U pozadini igre bio je kompleksan sustav koji je pratio i navodio sudionike kroz etape, a organizatorima omogućavao kontrolu i uvid u to kako natjecatelji napreduju:

Iako smo svi IT-evci, ulaskom na tržište rada svatko se specijalizira za nešto i ona sveobuhvatna znanja koja su nam još svježa pri izlasku s fakulteta, počnu lagano blijediti. Većina zaposlenih developera vješta je za rješavanje specifične vrste problema, pa se puni potencijal tek ostvaruje radom u timu.

Nakon 5 sati i 57 minuta prvi tim savladao je sve izazove, oglasio se alarm, a zgradu opkolila policija… prema scenariju barem. Pobjednici su bili Tin Serdar, Marina Krček, Maja Miljak, Tomislav Ljubej i Luka Mate Granić. Nakon zaključenja Code Escapea, naravno da nije nedostajalo pizze ni pive, a svim sudionicima su podijeljene i simbolične novčane nagrade čiji je iznos ovisio o napretku u igri.

Mrežni i programski izazovi koji donose sreću

Razmislite malo, 40 developera je skoro šest sati rješavalo imaginarni hakerski napad na Infobip! Za to se trebalo potruditi kako god, ali trebalo je imati i motivacije. Upitala sam Petra i kakvi su dojmovi bili nakon samog događaja, pošto su sudionike pitali za povratne informacije:

Iskreno, moram priznati da smo se i sami iznenadili iznimno pozitivnim dojmovima. Očekivali smo da ćemo dobiti dobre komentare uglavnom, ipak smo uložili vremena u to, ali dobili smo i više nego odličan feedback, ekipa se zbilja oduševila. Naravno da su odmah htjeli znati kada nastavljamo…

Petar Dučić: “Većina zaposlenih developera vješta je za rješavanje specifične vrste problema, pa se puni potencijal tek ostvaruje radom u timu.”

Osim što su imali zanimljivo i zabavno iskustvo u vezi struke kojom se bave, natjecatelji su ujedno i naučili mnogo novih stvari, kako ističe i Tin Serdar iz pobjedničkog tima:

Iako ne znate uvijek što radite tog trena, znate da možete vi to. 🙂 Ušli smo u novo područje, zabavili se, naučili mnogo toga. Bilo je i frustracija, ali zadovoljstvo je bilo veće. U našem je slučaju ključ bio u izbalansiranom timu. Imali smo dvije djevojke koje su tek završile faks i to nam je puno pomoglo.

Kako pripremiti escape room od 5 sati i 57 minuta?

Code Escape ideja krenula je od nekolicine Infobipovih programera i ljubitelja igara koji su htjeli prirediti zabavno događanje za developere.

Za ideju i inicijativu je zaslužan Denis Ćutić, a onda se organizaciji priključilo još nas nekoliko. Drugi su testirali igru, pomogli isprogramirati zadatke ili su pomagali oko logistike, pa je na ovaj ili onaj način u pripremu igre bilo uključeno 50-ak Infobipovaca.

Sama razrada je potrajala  nekoliko mjeseci, ali Petar Dučić navodi kako su si samo dali vremena da to pomalo i pomno razviju za prvi put.

Uz Petra i Denisa, još dvoje kolega vodilo je čitav projekt kroz zadnjih par mjeseci. Projekt je počeo laganim startom još početkom studenog. Trebalo je pripremiti dovoljno izazovne zadatke koje je moguće savladati, a u realizaciji toga pomogla su im 4 tima od ukupno 16 ljudi koji su testirali zadatke za buduće natjecatelje.

Bolje nego hackathon?

Infobipovci navode da im prvotni plan ovog događaja jest bio u formatu hackathona, ali im je to bilo previše mainstream pa su osmislili višesatno natjecanje koje nalikuje na potragu za blagom odnosno na popularni escape room, s tim da je većina izazova programerskog i tehničkog tipa.

Hackatona ima stvarno mnogo, a mi smo htjeli složiti nešto drugačije, kreativnije. Koncept je i zabavan i natjecateljski, a potekao je iz redova samih developera.

Infobip

Hachatoni su postali korporativni, ističe Petar:

To je postao dio korporacijske strategije. Oni traže sebi rješenje, no mi nismo htjeli ići u tom smjeru. Željeli smo da natjecatelji rade sami za sebe, da ne budemo mi oni koji traže od njih rješenje već oni koji im omogućuju da se kroz inovativne zadatke animiraju i uče.

S obzirom na povratne dojmove, sudionici escape rooma za developere mogu zbilja uživati i učiti kroz ovakvo iskustvo na jedan inkluzivniji i intuitivniji način nego što je to možda slučaj s hackathonima. Naravno, za sve postoji zašto i kako. Ipak, i korporacije bi mogle razmisliti o prilagodbi koncepta escape rooma, jer za razliku od hackathona, u proces traženja rješenja dodaje narativ koji povezuje ljude i potiče kreativnost, što vjerujem, u bilo kojem slučaju omogućuje ambicioznije pothvate.

Escape room za SVE

Infobip

Sve češće smo svjedoci novih primjera gamifikacije b2b i b2c odnosa. Infobipov Code Escape dobar je primjer kako se mogu osvježiti neke ustaljene prakse na tržištu.

Primjene escape rooma mogu biti raznolike, a najviše ovise o angažmanu organizatora, kao što smo imali priliku saznati. Code Escape je tek jedna verzija koncepta koji se može prenamijeniti za različite industrije ili konkretne odjele unutar tvrtki. Ono što je u kontekstu escape rooma za većinu tvrtki bio tipičan vikend team building s elementima detektivske priče, vrlo lako može postati inovativan način da se tvrtke brendiraju, nađu nove zaposlenike i upoznaju nove partnere.

Zanimalo me za kraj da li planiraju i nova izdanja s obzirom na pozitivne reakcije. Petar najavljuje još događaja, ali prije svega, tvrdi, da im treba vremena da ispoliraju temelje koje su utvrdili s prvom verzijom:

Sigurno planiramo još sličnih događanja, kako u drugim hrvatskim gradovima, tako i u svojim razvojnim centrima u indijskom Puneu i ruskom St. Petersburgu.​ Osim toga, Code Escape vidim i kao potencijal za HR jer možemo na ovaj način dopuniti razgovore i testiranja za posao što donosi sigurno više motivacije u cijeli proces, ali s tim mogućim adaptacijama ćemo još pričekati.

Nadamo se ne zadugo.

 

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Jasmin

    Jasmin

    26. 01. 2020. u 6:11 pm Odgovori

    Divno! Escape roome definitivno je prekrasno iskustvo za zaposlenike koji mogu pokazati kako se mogu nositi s različitim problemima. Ove oblike druženja koriste mnoge tvrtke i uključuju ih u team building događaje.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Platformski rad u Hrvatskoj: Na 4 digitalne platforme i 1500 agregatora rasporedilo se 16 tisuća “gigera”

Od početka godine u sustavu JEER evidentirano je 16.000 osoba koje su u nekom razdoblju radile putem digitalnih radnih platformi i 1500 agregatora koji su ih zapošljavali. Nijednoj od tih osoba neka od 4 aktivne platforme nije direktno dala ugovor o radu.

Tvrtke i poslovanje

ROI i ROAS su mrtvi. Sahranite ih.

“ROI je mrtav: sada ga sahranite” glasio je naziv članka koji je ove godine doživio desetljeće postojanja, a koji je podigao (i još uvijek podiže) marketinšku prašinu još od kada je izašao iz uma i pera Tima Amblera iz London Business School.

Što ste propustili

Analiza

“Sličnih hakerskih incidenata bit će još mnogo”

Mjesec dana kibernetičkih prijetnji. Nakon što su krajem lipnja hakeri napali nekoliko web stranica hrvatskih institucija, meta je postala i najveća hrvatska bolnica - zagrebačko Rebro. Nedugo zatim uslijedio je novi sigurnosni incident s HZZO-om, a sve je kulminiralo s hakerskim napadom na zračnu luku Sveti Jeronim u Splitu. Što nas čeka dalje?

Netokracijin Playbook IT industrije

Kako smo Hrvate naučili kupovati online? “Dugo nam je konkurencija bio telefon…”

S ecommerce veteranima i digitalnim stručnjacima razgovaramo o tome kako se razvijao segment online plaćanja i kupovine u Hrvatskoj te kako su određene digitalne prakse i proizvodi utjecali na naše potrošačke navike.

Veliki intervjui

Platformski rad u Hrvatskoj: Na 4 digitalne platforme i 1500 agregatora rasporedilo se 16 tisuća “gigera”

Od početka godine u sustavu JEER evidentirano je 16.000 osoba koje su u nekom razdoblju radile putem digitalnih radnih platformi i 1500 agregatora koji su ih zapošljavali. Nijednoj od tih osoba neka od 4 aktivne platforme nije direktno dala ugovor o radu.

Prikaz

Book&Zvook: Jeste probali audioknjige na hrvatskom?

...bolje nego da trčimo za njima i vičemo: „Pa vi ništa ne čitate!“, kažu Ljubica Letinić i Lana Deban iz Book&Zvooka koje su nam objasnile kako nastaju audioknjige - na hrvatskom.

Novost

Euromoney proglasio RBA najboljom digitalnom bankom u Hrvatskoj

Jedan od vodećih europskih časopisa u području financija i bankarstva Euromoney, proglasio je Raiffeisenbank Hrvatska najboljom digitalnom bankom u Hrvatskoj. Ova se nagrada svake godine dodjeljuje banci s vodećom ponudom digitalnih proizvoda i usluga.

Pametni automobili

Direktor Vernea tvrdi da su granice između 4. i 5. razine autonomije nejasne – što kažu stručnjaci?

Peta razina autonomnosti vozila svojevrstan je sveti gral industrije, no je li uopće dostižna i potrebna?