Tena Šojer
11. 02. 2015.
Kako Hrvati koriste 'cloud' i kakvi su im sentimenti prema uslugama i servisima u oblaku, što mori domaće korisnike, a što ih privlači ispitala je tvrtka Perpetuum Mobile u suradnji s agencijom Zrika.
Istraživanje je obuhvatilo 342 ispitanika, a odgovori sudionika pokazali su kako je priča o oblaku tek nešto što bi se u Hrvatskoj trebalo dodatno razviti. Usluge u oblaku većina ispitanika koristi između jedne i pet godina, a najčešća su opcija besplatni servisi, koje koristi ih čak 84 posto ispitanika.
Najviše je ipak riječ o elektroničkoj pošti, i to uglavnom o Gmailu, koji slijede Outlook/Hotmail te Yahoo. Kada je riječ o pohrani podataka u oblaku, oni imenom najpoznatiji servisi – Dropbox i Google Drive – pokazali su se i kao najpopularniji.
Hrvati su ipak i dalje najtradicionalniji kada je riječ o alatima za izradu dokumenata i mahom se drže dobrog starog Microsoft Office paketa instaliranog na računalu, a odvaže li se na oblačne verzije, biraju Google Docs više nego Office 365, cloud verziju svog preferiranog offline paketa.
Pri korištenju cloud servisa i alata, korisnike najviše brine sigurnost, točnije neovlašten pristup podacima, nemogućnost pristupa svojim podacima ako nešto pođe po zlu te bojazan da bi tvrtka kod koje se pohranjuju podaci mogla iste prodati trećoj strani.
Hrvatski poslovni korisnici vole (besplatne?) servise
Kada je riječ o poslovnim korisnicima, tek 22 posto tvrtki u Hrvatskoj koristi neku od usluga računarstva u oblaku, barem ako je vjerovati podacima Državnog zavoda za statistiku. To bi ipak hrvatske poslovne korisnike stavilo čak i iznad europskog prosjeka, koji broji tek 19 posto, ali ispod nekih nacija sklonijim novim tehnologijama, poput Finske gdje je taj postotak čak 50.
Perpetuumova anketa pokazala je ipak nešto drukčije rezultate – više od polovice ispitanika, 55 posto, istaknulo je kako tvrtka u kojoj rade koristi usluge računarstva u oblaku, njih 11 posto navelo je da to planiraju u budućnosti, a glavni razlog oklijevanja im je pitanje sigurnosti i nedostatak razumijevanja o čemu se tu uopće radi. U tvrtkama koje koriste cloud njime najčešće upravljaju interni IT odjeli ili vanjska IT tvrtka-partner.
Povuklo se naravno i pitanje plaćanja usluga – mjesečno se za njih najviše izdvaja 50 kuna po korisniku, a kada bi se neki od besplatnih servisa prebacio na naplatu, 45 posto njih bilo bi spremno zadržati e-mail servis, 27 posto bi zadržalo servis pohrane koji koriste, a čak 29 posto ispitanih navodi kako bi u slučaju naplate trenutno besplatnih usluga više uopće ne bi koristili cloud.
A kakva su vaša iskustva? Biste li se složili s rezultatima istraživanja?
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.