Kako Most, Pametno i Narodna koalicija misle ojačati domaći IT – navodno

Do novih parlamentarnih izbora ostalo je manje od dva tjedna te je Udruga Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera, CISEx, u HUB-u 385 organizirala panel raspravu radi predstavljanja gospodarskih programa političkih stranaka, s naglaskom na informacijske tehnologije. Osnove teme oko kojih se vodila rasprava bile su: kvalitetna radna snaga u IT industriji, odnosno kako riješiti njen nedostatak, porezno rasterećenje te ulaganje u istraživanje i razvoj.

Zašto baš ova tri teme? Kako je na samom početku istaknula Tajana Barančić, predsjednica CISEx-a, podaci pokazuju kako primjerice 41 posto studenata ne upisuje drugu godinu na STEM fakultetima te da godišnje nedostaje 1500 IT stručnjaka, a tu je problem iseljavanja. Također, problem je i visoko porezno opterećnje na dohodak u odnosu na konkurentske zemlje, ali i neadekvatne neoporezive naknade za terenski rad ili ‘kažnjavanje’ tvrtki ako nagrađuju zaposlenike dodatnim stimulacijama.

Istraživanje i razvoj je još jedno slabo područje, osim što zaostajemo za EU, državne potpore za istraživačko razvojne projekte su ugašene dok strategija pametne specijalizacije ne prepoznaje IT kao vertikalno prioritetno područje što prema procjeni CISEX-a isključuje 90 posto projekata iz IT-a iz natječaja EU fondova.

Kako do većeg broja stručnjaka?

Kad ovako postavimo probleme, kojim mjerama i kako bi ih rješavali Ivica Puljak, (Pametno), Tomislav Panenić, (Most nezavisnih lista) te Ivan Vrdoljak, (Narodna koalicija, HNS)? Kad je riječ o konkretnim mjerama za povećanje broja stručnjaka, Ivica Puljak je kao mjere naveo liberalizaciju tržišta rada i uvoz radne snage, dok su ostale mjere dugoročnije.

Poboljšanje tržišta rada je dugoročna mjera, mi nemamo ni dovoljno srednjoškolaca koji bi mogli upisivati STEM fakultete. Stvari je potrebno vratiti ranije, na famoznu kurikularnu reformu koja bi to mogla rješavati. Najkratkoročnija mjera je smanjivanje poreza na dohodak te povećanje praga od 40 posto na milijun kuna. To je vrlo direktna mjera koja može destimulirati mlade od odlaska u inozemstvo.

Kako na ovo gledaju u Mostu nezavisnih lista? Tomislav Panenić je istaknuo:

Studentima završnih godina fakulteta bi omogućili da krenu u poduzetničke pothvate i mislim da se to može brzo realizirati. Ako se vratimo na uvoz radne snage, dosadašnji model su bile kvote, ali morao bi se naći model fleksibilnijeg pristupa.

Ivan Vrdoljak iz Narodne koalicije (HNS) kaže:

Promjene se moraju dogoditi u poreznim razredima. Plaće su jedno, a drugo je sve ono što to prati, sufinanciranje najma stana, automobila..benefita da čovjek ima razloga ostati u zemlji.

Uz to, Vrdoljak je istaknuo promjene Zakona o strancima i mijenjanje pravila po kojemu bi se radne dozvole mogle dobivati za 30, umjesto dosadašnjih 90 dana. No, unatoč različitim mjerama, panelisti su bili složni oko otvaranja tržišta rada i fleksibilnijeg pristupa kvotama.

Od promjena porezne politike do ulaganja u istraživanje i razvoj

Druga središnja tema bila je porezna politika, koja je neodvojiva i od poticanja zapošljavanja. Tomislav Panenić je naglasio kako moramo poduzeti mjere da bismo zadržali IT tvrtke da ne idu Rumunjsku ili Bugarsku, ali i da ako dođe do zadiranja u PDV, da neće biti prostora da se ‘dira’ u porez na dobit i porez na rad. Također, založio se i za administrativno rasterećenje zapošljavanja.

Puljak je kao mjere istaknuo povećanje osobnog poreznog odbitka s 2600 na 3600 kuna, uvođenje jedinstvene efektivne stope poreze od 20 posto na dohodak od nesamostalnog rada do milijun kuna. Za one kojima prelazi milijun kuna uvela bi se već spomenuta stopa od 40 posto.

Vrdoljak je kao jednu od mjera naveo mijenjanje poreznih razreda te revidiranje dnevnica kao i terenskog dodatka koja ne može biti univerzalan. Sva trojica su se složila kako IT sektor treba pozicionirati kao vertikalnu granu u Strategiji pametne specijalizacije, no Vrdoljak je istaknuo kako to ne može i obećati jer sve ovisi o borbama unutar Europske unije i argumentima za tako nešto. Puljak je kao okosnicu programa stranke istaknuo znanost i obrazovanje kao temelje našeg društva, što znači i povećanje ulaganja u ova područja. 

"Ne bi bilo loše kad bi znanost i gospodarstvo bili u istom ministarstvu." Puljak @pametno_org #cisexdebata cc @CISEx

— Sara Jahić (@jahicsara) August 31, 2016

Sva komunikacija oko IT-a preko Ministarstva gospodarstva

Panela rasprava pokazala je kako je mnogo otvorenih pitanja, no unatoč različitim svjetonazorima ili konkretnim mjerama, sugovornici su se složili oko važnosti poticanja i ulaganja u IT industriju. Također, ‘palo’ je obećanje kako će sva komunikacija oko IT sektora ići preko Ministarstva gospodarstva, a obvezali su se kao budući, bivši i potencijalni ministri gospodarstva, vršiti svu međuresornu koordinaciju za mjere i potrebe IT sektora. Ovo je iznimno bitno jer upravo zbog različite nadležnosti, različitih resora, IT sektor nije uspio iskomunicirati dovoljno kvalitetno mjere koje su potrebne za rast te industrije. A tko će biti novi pregovarač domaće IT industrije, saznat ćemo vrlo brzo.

No, mnogi će vjerojatno primjetiti kako je s panela izostao HDZ. Kako smo saznali, unatoč pozivu i inicijalnoj potvrdi sudjelovanja, u HDZ-u su se u isto vrijeme odlučili organizirati vlastiti tweetup na temu gospodarskog rasta te nažalost nismo mogli čuti kako namjeravaju osigurati 20.000 radnih mjesta u startupima koje spominju u svojoj predizbornoj kampanji.

Otvorit ćemo inkubatore na fakultetima kako bi mladi svoje ideje pretočili u poslovne projekte! #gospodarskirast pic.twitter.com/2LMh0YnJ5p

— HDZ (@HDZ001) August 31, 2016