Kako Most, Pametno i Narodna koalicija misle ojačati domaći IT - navodno

Kako Most, Pametno i Narodna koalicija misle ojačati domaći IT – navodno

Nedostatak kvalitetne radne snage u IT industriji, porezna politika te ulaganje u istraživanje i razvoj tri su ključne teme današnje panel rasprave održane u HUB-u 385 na kojoj su sudjelovali Ivica Puljak (Pametno), Tomislav Panenić, (Most nezavisnih lista) i Ivan Vrdoljak (Narodna koalicija, HNS). Događaj je organizirao CISEx radi predstavljanja gospodarskih programa političkih stranaka, s naglaskom na informacijske tehnologije, a moderirao Saša Cvetojević.

CISEx_panelisti_resize
Kad je riječ o zapošljavanju u IT industriji, panelisti su bili složni oko liberaliziacije tržišta rada i fleksibilnijeg pristupa kvotama.

Do novih parlamentarnih izbora ostalo je manje od dva tjedna te je Udruga Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera, CISEx, u HUB-u 385 organizirala panel raspravu radi predstavljanja gospodarskih programa političkih stranaka, s naglaskom na informacijske tehnologije. Osnove teme oko kojih se vodila rasprava bile su: kvalitetna radna snaga u IT industriji, odnosno kako riješiti njen nedostatak, porezno rasterećenje te ulaganje u istraživanje i razvoj.

Zašto baš ova tri teme? Kako je na samom početku istaknula Tajana Barančić, predsjednica CISEx-a, podaci pokazuju kako primjerice 41 posto studenata ne upisuje drugu godinu na STEM fakultetima te da godišnje nedostaje 1500 IT stručnjaka, a tu je problem iseljavanja. Također, problem je i visoko porezno opterećnje na dohodak u odnosu na konkurentske zemlje, ali i neadekvatne neoporezive naknade za terenski rad ili ‘kažnjavanje’ tvrtki ako nagrađuju zaposlenike dodatnim stimulacijama.

Istraživanje i razvoj je još jedno slabo područje, osim što zaostajemo za EU, državne potpore za istraživačko razvojne projekte su ugašene dok strategija pametne specijalizacije ne prepoznaje IT kao vertikalno prioritetno područje što prema procjeni CISEX-a isključuje 90 posto projekata iz IT-a iz natječaja EU fondova.

Kako do većeg broja stručnjaka?

tajana_cisex_resize
Po završetku panela ‘palo’ je i obećanje kako će sva komunikacija oko potreba i mjera IT sektora ići preko Ministarstva gospodarstva.

Kad ovako postavimo probleme, kojim mjerama i kako bi ih rješavali Ivica Puljak, (Pametno), Tomislav Panenić, (Most nezavisnih lista) te Ivan Vrdoljak, (Narodna koalicija, HNS)? Kad je riječ o konkretnim mjerama za povećanje broja stručnjaka, Ivica Puljak je kao mjere naveo liberalizaciju tržišta rada i uvoz radne snage, dok su ostale mjere dugoročnije.

Poboljšanje tržišta rada je dugoročna mjera, mi nemamo ni dovoljno srednjoškolaca koji bi mogli upisivati STEM fakultete. Stvari je potrebno vratiti ranije, na famoznu kurikularnu reformu koja bi to mogla rješavati. Najkratkoročnija mjera je smanjivanje poreza na dohodak te povećanje praga od 40 posto na milijun kuna. To je vrlo direktna mjera koja može destimulirati mlade od odlaska u inozemstvo.

Kako na ovo gledaju u Mostu nezavisnih lista? Tomislav Panenić je istaknuo:

Studentima završnih godina fakulteta bi omogućili da krenu u poduzetničke pothvate i mislim da se to može brzo realizirati. Ako se vratimo na uvoz radne snage, dosadašnji model su bile kvote, ali morao bi se naći model fleksibilnijeg pristupa.

Ivan Vrdoljak iz Narodne koalicije (HNS) kaže:

Promjene se moraju dogoditi u poreznim razredima. Plaće su jedno, a drugo je sve ono što to prati, sufinanciranje najma stana, automobila..benefita da čovjek ima razloga ostati u zemlji.

Uz to, Vrdoljak je istaknuo promjene Zakona o strancima i mijenjanje pravila po kojemu bi se radne dozvole mogle dobivati za 30, umjesto dosadašnjih 90 dana. No, unatoč različitim mjerama, panelisti su bili složni oko otvaranja tržišta rada i fleksibilnijeg pristupa kvotama.

Od promjena porezne politike do ulaganja u istraživanje i razvoj

Druga središnja tema bila je porezna politika, koja je neodvojiva i od poticanja zapošljavanja. Tomislav Panenić je naglasio kako moramo poduzeti mjere da bismo zadržali IT tvrtke da ne idu Rumunjsku ili Bugarsku, ali i da ako dođe do zadiranja u PDV, da neće biti prostora da se ‘dira’ u porez na dobit i porez na rad. Također, založio se i za administrativno rasterećenje zapošljavanja.

Puljak je kao mjere istaknuo povećanje osobnog poreznog odbitka s 2600 na 3600 kuna, uvođenje jedinstvene efektivne stope poreze od 20 posto na dohodak od nesamostalnog rada do milijun kuna. Za one kojima prelazi milijun kuna uvela bi se već spomenuta stopa od 40 posto.

Vrdoljak je kao jednu od mjera naveo mijenjanje poreznih razreda te revidiranje dnevnica kao i terenskog dodatka koja ne može biti univerzalan. Sva trojica su se složila kako IT sektor treba pozicionirati kao vertikalnu granu u Strategiji pametne specijalizacije, no Vrdoljak je istaknuo kako to ne može i obećati jer sve ovisi o borbama unutar Europske unije i argumentima za tako nešto. Puljak je kao okosnicu programa stranke istaknuo znanost i obrazovanje kao temelje našeg društva, što znači i povećanje ulaganja u ova područja

Sva komunikacija oko IT-a preko Ministarstva gospodarstva

Panel je okupio preko stotinu gostiju iz IT sektora, financijskih institucija, sveučilišta i državnih agencija.

Panela rasprava pokazala je kako je mnogo otvorenih pitanja, no unatoč različitim svjetonazorima ili konkretnim mjerama, sugovornici su se složili oko važnosti poticanja i ulaganja u IT industriju. Također, ‘palo’ je obećanje kako će sva komunikacija oko IT sektora ići preko Ministarstva gospodarstva, a obvezali su se kao budući, bivši i potencijalni ministri gospodarstva, vršiti svu međuresornu koordinaciju za mjere i potrebe IT sektora. Ovo je iznimno bitno jer upravo zbog različite nadležnosti, različitih resora, IT sektor nije uspio iskomunicirati dovoljno kvalitetno mjere koje su potrebne za rast te industrije. A tko će biti novi pregovarač domaće IT industrije, saznat ćemo vrlo brzo.

No, mnogi će vjerojatno primjetiti kako je s panela izostao HDZ. Kako smo saznali, unatoč pozivu i inicijalnoj potvrdi sudjelovanja, u HDZ-u su se u isto vrijeme odlučili organizirati vlastiti tweetup na temu gospodarskog rasta te nažalost nismo mogli čuti kako namjeravaju osigurati 20.000 radnih mjesta u startupima koje spominju u svojoj predizbornoj kampanji.

Komentari

  1. goran

    goran

    01. 09. 2016. u 1:58 am Odgovori

    Visokoobrazovanje je uzrok nedostatku stručnjaka, ne osnovno.
    Danas u HR dali želite biti JS developer ili nuklearni fizičar od vas javno obrazovanje traži isti temelj ili slični temelj, što je suludo. Rješenje? Niti neznate da taj problem postoji:)

    Nema kvalitenog kadra:
    Porezno opterećenje rada ima veze sa time, političari (nečemo reći država) naplaćuju poslodavcu brutto 2, poslodavac naplaćuje radniku brutto 2:)
    Javno se toliko to ne kaže, no privatno po jel znate Vi tkz. stručnjaci koliko brutto 2 vaš iznosi!?
    Zadnji posao koji odbio (bilo davno), par mjeseci radio sa našim ljudima koji došli izvana u HR, ponudili mi plaćeni smještaj par mjeseci i netto €1000, istražio koliko njih bruto 2 dođe, što da im kažem, eto otvorili još jedan ured u HR.
    A koštam ih skoro €2000!? Gdje je zapelo moji dragi političari!?
    Gdje zapinje da nema kadra, da kadar odlazi u “Švabo”, za start €2000 netto!?
    Brutto 2, gospoda smo to se ne spominje!?

    “Ne bi bilo loše kad bi znanost i gospodarstvo bili u istom ministarstvu.”, a gdje je stručnjak u tom food chainu?:)
    Kod onog poslodavca koji zna da stručnjak aplicira znanost, a ne brutto 2:)

  2. Someone

    Someone

    01. 09. 2016. u 8:01 am Odgovori

    Gorane, citav koncept nase masinerije je da se mi brinemo oko NETTO-a. Brutto kao takav je stvar za poslodavce. Slazem se da Brutto 2 nije mala stvar jer cinjenica je da na svojoj kozi znam. Firma za mene placa oko 10.000kn samo na BRUTO 2. No ako ce tako bit onda se vise nece dogovarat cijene u netto-u vec u brutto-u pa ces doc na isto jer visoko kvalificirani kadar nece dozvolit da se na njima lomi bruto.

    Razlog zasto nema kvalitetnog kadra je to da kvalitetan kadar i kad postane kvalitetan odleti glavom bez obzira iz ove drzave. Zasto, pa porezi i opcenito opterecenje na a.) zaposlenika b.) poslodavca.

    Svidja mi se ovo full da maknu opterecenje od 40% na nas malene te da dignu taj prag na milion+ Jedino je to sto im ama bas apsolutno ne vjerujem. Mislim da nista od toga nece bit te da su sve ovo predizborna obecanja koja se nece ispunit jer nekome nece pasat radi necega.

    Naravno, treba radit i na uvodjenju informatickih srednjih skola, fakulteta, itd… Tipa da svaki veci grad ima svoj jedan FER/FOI te po jednu informaticku srednju skolu.

    Anyway, super clanak. Sad se samo nadat da ce ista od istog postat nasa stvarnost.

    • goran

      goran

      01. 09. 2016. u 7:00 pm Odgovori

      Mislim da je brutto 2 veliki problem jer na kraju dana je nametnut na stručnjaka, ne poslodavca.
      Gospoda u finim odjelima koja žive od brutta 2 stručnjaka percipiraju da tako to mora biti.
      U kojem kamenu je to zapisano?

      Odlaze zbog standarda, stručnjaci se bore da nešto izgrade, oni u finim odjelima se bore da ugrabe nešto, šume vode, more, mislim ono ako mi stručnjaci ne postanemo narod koji ima takvo ponašanje oporezivati, a ne stručnjake oporezivati, mislim da svima nam je jasno što ćemo biti.

      Učio sam, naravno, od lika koji predaje programiranje na najprestižnijem američkim sveučilištima, vas Pametno cijenimo onako kako Vi nas cijenite:)

  3. sergej

    sergej

    01. 09. 2016. u 1:57 pm Odgovori

    sjecam se da dok sam radio u industriji, od 100 kuna bonusa brutto dobio sam na račun 27 … (znam točno jer sam budgetirao trošak svoje plaće)

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Probao sam robotsku kosilicu – mnogo je više od “Roombe za travnjake”

Imati robota koji vam kosi travu je super ideja, ali koliko je realizacija zapravo jednostavna i uspješna?

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Kultura 2.0

Kako igrifikacijom poboljšati izlaznost na hrvatskim parlamentarnim izborima?

Čak i prekrižiti listić je bolje nego uopće ne izaći na izbore, a opet, mnogim hrvatskim građanima se za naredne 4 godine ne da izdvojiti ni tih 20-ak minuta na biračkim mjestima. I to je posve razumljivo ako pogledamo da biračima izbori ne nude nikakvu opipljivu nagradu... ako ne potporom za stranke koje će voditi državu u budućnosti, čime nas se onda može motivirati?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Kako mentorirati kolege na daljinu: Više planiranja, manje spontanosti, a pomaže i humor

Svi znamo koliko je izazovno raditi u ovo korona vrijeme "kućnog ureda", a sad zamislite da ste mladi zaposlenik koji tek čini svoje prve karijerne korake i potreban mu je mentor, a ne može ga naći u uredu ( i zasigurno ne u svojem dnevnom boravku).

Društvene mreže

Analiza: HDZ odabrao “tepih-bombardiranje” taktiku oglašavanja, Most dominira Facebook videima

Ovih dana niste mogli izbjeći HDZ-ove oglase na YouTubeu ili na portalima? Nije ni čudno kad pogledate koliko se potrošilo na Google Display Network koji je postao dominantan kanal u predizbornoj kampanji.

Kultura 2.0

Prva prepreka za elektroničko glasanje je digitalna nepismenost

Kako je situacija s pandemijom koronavirusa digitalizirala i digitalno transformirala dobar dio i privatnog i javnog sektora, aktualiziralo se i pitanje o elektroničkom glasanju. O temi spremnosti na taj oblik glasanja, i s tehnološke i društvene strane, razgovarala sam s osobom koja je razvila jedan takav sustav, Ivanom Hendijom iz FairVotesa.

Startupi i poslovanje

Što nude izborni programi vodećih stranaka za tehnološku zajednicu?

Provjerili smo kako se HDZ, Restart koalicija, Domovinski pokret, MOST nezavisnih lista i platforma Možemo! planiraju posvetiti tehnološkoj industriji i zajednici u svom mandatu ako ga dobiju. Evo što smo saznali...

Digitalni mediji

Vanja Šebek: Uz rješavanje dominacije velikih platformi, hrvatski mediji trebaju počistiti svoje dvorište

Od prvih tjedana pandemije u Hrvatskoj sudjelovao sam u nekoliko rasprava o stavovima preusmjeravanja ulaganja u digitalno oglašavanje s velikih oglašivačkih platformi na hrvatske medijske portale. U principu, tu nema ništa sporno, osim što je sve sporno.

Startupi i poslovanje

Fil Rouge Capital traži startupe u koje će uložiti do 50.000 eura, rok za prijave ističe uskoro

Treća runda FRC akceleratorskog programa bit će održana od 31. kolovoza do 25. studenog. Iako je još neizvjesno da li će se program nastaviti online ili uživo, dobro iskustvo netom "diplomirane generacije startupa" potvrđuje kako virtualno izdanje nekada može biti i uspješnije i kvalitetnije nego se na prvu čini.