Novo vodstvo CISExa: U krizi najbolje prolaze oni koji rade s velikim tvrtkama – i državom!

Nakon dva dvogodišnja mandata uprave na čelu s Davorom Runjom CISEx je preuzeo Ivan Bešlić, suosnivač SofaScorea. Članovi njegova tima su dopredsjednik Frane Borozan (SysKit), Sven Marušić (Endava), Antonio Perić-Mažar (Locastic) i Vlatko Vlahek (Prototyp), svi s bogatim iskustvom u  osnivanju i razvoju poslovanja softverskih tvrtki.

Naši sugovornici ovoga puta bili su Sven i Ivan, s tim da smo Svena zamolili za kratak prikaz trenutnog stanja na tržištu, a od Ivana zatražili da nam iznese planove nove uprave.

Nakon godina eksplozivnog rasta dogodilo se nekoliko fenomena na globalnom nivou koji su rezultirali usporenjem rasta ili čak stagnacijom industrije softverskih usluga. To nije nužno slučaj sa svim kompanijama koje široko definiramo kao tehnološki sektor jer su mnoge globalne kompanije na krilima AI-ja ostvarile značajne uspjehe,

kaže Sven i dodaje da je situacija u segmentu softverskih usluga malo kompliciranija, i globalno i kod nas. Navodi nekoliko tržišnih faktora koji su doveli do ovog usporavanja:

Razlozi usporavanja tržišta

Prije svega povijesno (i već dulje vrijeme) visoke kamatne stope koje su usporile investicije. Osim toga, procesi odlučivanja prilikom tih investicija su dulji, pa samo dobivanje novih poslova više nije jednostavno. S puno više pažnje i dubokom analizom povrata na investicije kompanije pristupaju novim IT projektima.

Naglašava i velik utjecaj pandemije:

Tijekom globalnog post-COVID digitalizacijskog booma tvrtke nisu propitkivale IT ulaganja. Budgeti su napuhani, a posljedično tome broj zaposlenih u sektoru naglo se povećao i stvorio se problem nedostatka radne snage. Međutim, kad su velike tehnološke kompanije prije dvije godine krenule s otpuštanjima, taj val pretočio se i u sektor IT usluga. Odjednom je ponuda prerasla potražnju i započela je erozija margina u IT industriji.

Objašnjava dalje da su s odmakom od tri godine mnoge uprave u tvrtkama koje su značajno uložile u digitalizaciju u proteklom razdoblju počele propitkivati te investicije i analizirati povrate.

One tvrtke koje su imale jasno definirane ciljeve i mjerljive povrate na IT investicije nastavljaju i investirati u tehnologiju. Međutim, mnoge od tih investicija nisu polučile željene rezultate i jasno je kako se sada te tvrtke nalaze u svojevrsnom limbu – čekaju se niže kamatne stope kako bi se ponovno pokrenuo investicijski ciklus.

U kojoj su trenutno poziciji hrvatski izvoznici softvera?

U težoj poziciji su oni značajnije izloženi zapadnim tržištima – primarno SAD i UK. Kao i obično, Amerika prva reagira na bilo kakve znakove krize i radikalno reže troškove. Dobra je vijest kako će zbog takvog vrlo fleksibilnog pristupa vođenju tvrtki u ovisnosti o širokom makroekonomskom okruženju vrlo vjerojatno to biti i prvo tržište koje će pokrenuti novi investicijski zamah. Vjerujem da tvrtke usmjerene na Bliski istok prolaze malo bolje u ovom trenutku.

Kako kaže Sven, postoji i domena u kojoj krize nema:

Najbolje prolaze oni koji su tradicionalno naslonjeni na državu i državnu potrošnju jer uslijed velikih državnih investicija u digitalizaciju, EU fondova, koji i dalje snažno generiraju rast IT sektora, u toj domeni krize nema. Možda je ovo prvi put u zadnjih nekoliko desetljeća kako je isplativije raditi s državom na domaćem tržištu nego u izvozu softvera.

Ovisnost o VC financiranju

U kontekstu izvoza softvera Sven kao značajnu ističe još jednu okolnost – činjenicu da su mnoge tvrtke u Hrvatskoj, a pogotovo u našoj regiji, bile značajno izložene zapadnim startupima, odnosno ovisne o VC financiranju:

Poslovni model je često bio taj da američki startup dobije investiciju u Silicijskoj dolini, a onda podugovara naše tvrtke za izradu softvera. Nakon propasti SVB-a i uvođenja visokih kamatnih stopa, značajno se smanjila i VC aktivnost. Istovremeno, velika ponuda stručne radne snage iz tehnološkog sektora u SAD-u i UK-u omogućila je da se znatno manji dio posla outsourca globalno, a više toga razvija se na njihovim domicilnim tržištima.

U takvoj situaciji, objašnjava Sven, malo bolje prolaze izvoznici koji su orijentirani na velike kompanije, koje nikad neće potpuno zaustaviti IT projekte, iako su usporile aktivnosti. Posljedično, došlo je do usporenja i na tržištu IT stručnjaka:

Dok je prije 2 godine bilo gotovo nemoguće pronaći IT stručnjake, danas je situacija drugačija. U svemu tome najteže prolaze mlađi developeri i oni koji tek ulaze u svijet rada. Tvrtke koje su otpuštale lokalno, najčešće su smanjivali broj zaposlenih u segmentu juniora. Kupci IT usluga su u povlaštenoj poziciji jer sada mogu puno lakše zahtijevati visokokvalificirane stručnjake na svojim projektima.

Od FED-a do FER-a: Kako će otpuštanja i kriza u globalnim tech tvrtkama utjecati na domaće startupe i IT poduzetnike?

Tko će lakše prebroditi krizu?

Odgovarajući na pitanje kako u ovoj situaciji pomoći tvrtkama, Sven kaže da je i ova kriza pokazala važnost diversifikacije u poslovanju jer su tvrtke sa širokim portfeljem usluga i industrija otpornije. Također, kao ključno ističe pravovremeno upravljanje troškovima:

Zanimljivost je i što tvrtke koje su izlistane na burzi imaju u ovom periodu značajno težu situaciju s obzirom na očekivanja svojih investitora. Privatne tvrtke sa zdravim financijama mogu relativno lako i bez rezova prebroditi ovakve krize jer nije realno očekivati kako će ovakvo stanje trajati još jako dugo. Inflacija usporava, kamatne stope moraju u skorije vrijeme krenuti prema dolje, a onda će se automatski ubrzati i investicije.

Transformacija uslužnih u produktne tvrtke

Naposljetku, kriza je i prilika:

Mnoge uslužne kompanije ovaj period smanjenog obujma poslovanja i viška radne snage u uslužnom IT sektoru iskoristit će za razvoj vlastitih proizvoda. Time će ojačati svoje pozicije za neko razdoblje budućeg rasta, povećati otpornost na krize i diversificirati poslovanje.

Ivan kaže da će tvrtke u tome imati veliku podršku CISExa:

Jedna od glavnih odrednica programa nove uprave je dijeljenja znanja produktnih tvrtki kako bismo pomogli agencijama da dio svog poslovanja prebace u vlastite proizvode, čime će postati robusniji. Ako Hrvatska bude imala više produktnih tvrtki, njihova povećana dodatna vrijednost pomoći će i njima samima, ali  posljedično će i više uplaćivati kroz poreze.

Velikom prilikom smatra i činjenicu što je u nacionalnoj Strategiji pametne specijalizacije (S3) IT industrija konačno dobila status strateške industrije:

Ovo je velik korak koji su naši prethodnici pripremali već godinama, a posebno na čelu s Tajanom Barančić. S3 vertikalu promovirat ćemo unutar naših evenata i kanala komunikacije. Također, proaktivno ćemo komunicirati s Ministarstvom kako bi svi sudionici ovu novu vertikalu maksimalno iskoristili.

CISEX, CroAI, HGK i HUP imaju 6 preporuka za S3 i preobrazbu domaće IT industrije

Jedan od glavnih ciljeva nove uprave je i nastaviti raditi na ukidanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om, za što se nadaju da će ostvariti u njihovu mandatu. Zadovoljni su radom svojih prethodnika, ali smatraju da još ima mjesta za napredak:

Udruga CISEx postavljena je na dobrim temeljima, prijašnje uprave podizale su udrugu i povećavale broj članova. Trenutno imamo gotovo 300 članova. Nova uprava će iskoristiti prethodno napravljene korake i podići aktivnost udruge. Želimo da ona bude centralno mjesto za druženje, podjelu informacija i znanja.

Budući da su podigli svoje tvrtke od nule, vjeruju da mogu podići i hrvatski IT na višu razinu:

Smatramo da je naš zadatak napraviti okruženje koje će stvoriti robustan i otporan hrvatski IT sektor, sposoban zapošljavati zaposlenike lokalno i iz drugih zemalja (on-site i remote) te time stalno jačati IT industriju.

Ivan kaže da će u narednim tjednima napraviti anketu među članovima da saznaju koje su njihove potrebe i kako im mogu pomoći, a također će napraviti analizu tvrtki koje su osnovane u prethodnim godinama i potaknuti ih da se pridruže udruzi. Usto, njihov je plan da CISEx postane centralno mjesto za informiranje:

U Hrvatskoj se održava velik broj meetupa, edukacija i konferencija. CISEx će popisati sve evente kako bismo stalno imali ažurnu listu događanja, a CISEx Meetup želimo napraviti poželjnim eventom za koji će se tražiti karta viška. 

Prvi takav je već 11. lipnja, pa iskoristite priliku da upoznate sve članove uprave i pitate ih što vas zanima.