Vlada je u prosincu 2023. donijela drugu po redu Strategiju pametne specijalizacije, dokument koji definira prioritetna područja za poticanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije javnim sredstvima. No, po pitanju njezine realizacije vodeća hrvatska poslovna udruženja imaju što reći...
Jedna od novosti Strategije pametne specijalizacije je ta što uvodi novo Tematsko prioritetno područje (TPP) za informatičko-komunikacijsku industriju (IKT) – Digitalni proizvodi i platforme. Upravo to područje naglašeno je kao ključno za daljnji rast i razvoj, tj. za brži prijelaz IT industrije s usluga na proizvode.
Prijedlog nove vertikale rezultat je suradnje vodećih hrvatskih udruženja IKT industrije (HGK, HUP, CISEX i CroAI). Od dokumenta do njegove realizacije dug je put, stoga su udruženja donijela prijedloge za daljnji rad na provedbi ove Strategije kako bi IT industrija dosegla svoj puni potencijal.
Strategijom se planira stvoriti 50.000 radnih mjesta do 2029.
Domagoj Šarić, voditelj Odjela za konkurentnost gospodarstva HGK, tim povodom dotaknuo se Strateškog projekta za podršku inicijative klastera konkurentnosti kojeg je HGK provela sa Svjetskom bankom:
Rezultati su bili baza za rad na svim prioritetnim područjima nove S3.
Poznavajući metodologiju, anketirali smo tvrtke kako bismo kreirali position paper i prijedlog novog tematskog područja. Važan je posao odrađen, ali nije ni približno gotov. Ono što želimo danas razjasniti je da se strategija ne bi trebala odnosno ne bi smjela provoditi od natječaja do natječaja.
Predsjednik Udruge HUP-ICT Hrvoje Balen, ističe kako je nova Strategija pametne specijalizacije donesena nakon tri godine intenzivnog lobističkog, analitičkog i stručnog rada te otvara šansu hrvatskim tehnološkim tvrtkama da ostanu konkurentne na zajedničkom EU tržištu:
Bez nje bismo vrlo teško i nastavili put prema postizanju cilja od 13% udjela ICT industrije u BDP te kreiranju dodatnih 50.000 radnih mjesta do 2029. Ona nije samo podloga za povlačenje sredstava iz strukturnih fondova, nacionalnog plana oporavka i integriranog teritorijalnog programa već i velika promocija hrvatskog tehnološkog sektora.
Novom S3 strategijom oslobodili smo potencijal pojedinim centrima izvrsnosti da privuku sredstva za inovacije koje prije uopće nisu bile prihvatljive, a iza kojih se kriju potpuno novi poslovni modeli.
Transformacija u otpornije (produktne) tvrtke
Hrvatski IT se suočava s izazovima u strukturi, s premalo produktivnih kompanija u odnosu na servisne, istaknula je predsjednica Nadzornog odbora Cisexa Tajana Barančić:
Nedavna globalna kriza u tehnološkom sektoru ponovno je pokazala da su produktne kompanije otpornije od agencija.
Ključno je osigurati da nova Strategija ne ostane samo na papiru, već da se provode kvalitetne provedbene mjere, uključujući sufinanciranje razvoja inovativnih proizvoda, kao i edukaciju ljudi. Također je važno da same IT kompanije budu više aktivno uključene u sve aktivnosti i informirane.
Vrijeme je da provedemo u djelo ono što je izboreno u novoj vertikali, napominje predsjednik Udruženja za IT HGK Alojzije Jukić:
Za to se mora dogoditi i transformacija IT tvrtki ka produktno orijentiranim tvrtkama, kao i okrupnjavanje tržišta. Treba voditi računa da natječaji za financiranje istraživanja, razvoja i inovacija nisu način financiranja startupa, nego za kreiranje konkretnih komercijalnih proizvoda u suradnji IT tvrtki i znanstvene zajednice, što traži srednje i velike IT tvrtke koje mogu odgovoriti takvim zahtjevima.
6 točaka i preporuka udruga: HGK, HUP, CISEX i CroAI
Povodom uključenja IT industrije kao nove vertikale u Strategiju i s ciljem jačanja industrije i uspješne provedbe, udruženja su donijela šest točaka i preporuka za daljnje djelovanje:
- Predvidivost i alokacije: tvrtke moraju znati kad mogu očekivati natječaje u 2024. te moraju znati i kriterije za prijavitelje, uvjete za partnerske institucije te troškove prijave.
- Brzina: evaluacija prijava na natječaje mora pratiti brzinu kojom se inovacije razvijaju i tehnologija mijenja.
- Koncept upravljanja strategijom ne smije još dugo ostati nedefiniran: glavna koordinacijska tijela za pojedino tematsko prioritetno područje (Tematska inovacijska vijeća – TIV) trebala su početi s aktivnostima i pripremama za provedbu čim je donesena odluka o područjima i relevantnim ciljevima.
- Strategija je živ dokument: prioriteti se tijekom realizacije strategije redefiniraju i prilagođavaju kako bi odražavali stvarni potencijal za istraživanje, razvoj i inovacije. Potrebna su redovita suradnja, razmjena znanja i anketiranje tvrtki kako bismo znali što je aktualno na tržištu – gdje gađati.
- Strukovna udruženja nastavljaju s cjelovitim pristupom: naš daljnji angažman s gospodarstvom ne uključuje samo pitanja oko dodjela potpora i natječaja, već i rad na što boljem učinku strategije – identificiranje stvarnih potreba tvrtki kako bi se konkretiziralo ono što je u Strategiji navedeno okvirno.
- Bottom-up pristup: nova vertikala unutar S3 Digitalni proizvodi i platforme nastala je suradnjom i zajedničkim djelovanjem svih strukovnih udruženja i to je primjer koji treba slijediti i kod donošenja drugih strateških dokumenata za gospodarstvo.