Velika analiza online sadržaja o cijepljenju pokazuje da HZJZ olakšava posao - antivakserima

Velika analiza online sadržaja o cijepljenju pokazuje da HZJZ olakšava posao – antivakserima

SEO koji život znači. To bi mogao biti alternativni naslov ove analize, iako ovdje nije riječ o samoj optimizaciji sadržaja za tražilice, nego optimizaciji za - korisnika. Jer u vrijeme kad procijepljenost pada, optimiziran i korisniku prilagođen sadržaj na stranicama HZJZ-a i drugih zdravstvenih institucija mogao bi doista značiti razliku između života i smrti.

Pogotovo kad se protivnici cijepljenja istodobno puno više trude oko “informiranja” građana putem interneta.

Naime, u vrijeme kad internetskim izvorima dominiraju poluistinite, nepotpune i, nerijetko, namjerno plasirane netočne informacije, o temi kao što su cjepiva službeni izvori doista bi trebali informirati točno, precizno, aktualno i korisniku – jasno. No, je li tako?

U velikoj analizi, koju smo proveli s konzultantskom tvrtkom Granular Grupa, specijaliziranom za izradu i implementaciju strategija digitalnog poslovanja, ova posljednja stavka pokazala se posebno problematičnom.

Kako se (dez)informiramo o cijepljenju?

Zamislite se u ulozi novopečenog roditelja koji ulazi u svijet obveznih i neobveznih cjepiva – a možda ste i bili u toj ulozi. Kako to danas biva, nešto ćete informacija o tome dobiti od liječnika, pedijatra, nešto od prijatelja, rodbine, a nešto od – interneta. Doktor Google, a bome i sestra Facebook, postali su glavni saveznici roditelja i svih ostalih koje zanima ova tema, a ujedno i glavni neprijatelji.

Razlog? Teško dostupne, sadržajno teško razumljive i razasute informacije, kad govorimo o relevantnim izvorima.

Oprečne, nepotpune, pa čak i maliciozne informacije kad govorimo o manje relevantnim izvorima.

A mnogima, koje ova tema interesira, svi izvori izgledaju podjednako, ponekad ovi drugi i primamljivije, s obzirom na to da dolaze od, naizgled, “običnih” ljudi, zabrinutih pojedinaca i čarobnjaka koji imaju rješenje u vidu kakvog proizvoda od, recimo, joda za sve probleme koje su cjepiva “uzrokovala”. Oni će se poslužiti “običnim” rječnikom, zvučnim frazama, znat će iskoristiti svoj utjecaj, znat će napraviti prave pozive na akciju koji će potaknuti daljnju histeriju i smanjiti povjerenje u struku.

Protivnici cijepljenja ne libe se (zlo)rabiti sve dostupne digitalne alate.

A upravo o tome ne želim pričati niti to analizirati.

Revoltirana sam. Revoltirana sam jer pod utjecajem takvih pojedinaca, koji iznimno lukavo koriste digitalne alate, dolazi do niže procijepljenosti, dolazi do epidemija ospica, dolazi i do smrtne opasnosti kod djece i odraslih osoba koji se ne smiju cijepiti zbog određenih stanja, poput imunosupresije.

Zbog toga ova analiza ide u drugom smjeru, u smjeru relevantnih zdravstvenih institucija, poput Zavoda za javno zdravstvo, koje danas više no ikada moraju prilagoditi svoj sadržaj ne bi li on bio što dostupniji i prilagođeniji svima koje tema cijepljenja zanima, inače će oni previše lako otići u drugom, zbog ljudske psihe privlačnijem, smjeru.

Drugim riječima, za početak im treba dobro restrukturiranje informacija koje pružaju te optimizacija za internetske tražilice.

Zašto su provjerene informacije prosječnom korisniku interneta teško dostupne?

Kad kažem da su relevantne i provjerene informacije “teško dostupne”, ne mislim na to da su one na neki način skrivene od građana. Dapače. Mnoge relevantne ustanove, poput spomenutog Zavoda za javno zdravstvo, posebice kod određenih županija, poput Dubrovačko-neretvanske (gdje se moralo poraditi na sadržaju zbog niske procijepljenosti i epidemija u tom dijelu Hrvatske), redovito objavljuju točne informacije o cijepljenju, kalendaru cjepiva, istraživanjima o nuspojavama, kao i mnogim drugim temama, ali problem leži u strukturi tih informacija, kao i izričaju kojim se takve ustanove koriste.

Da parafraziram Silvu Karpowicz Rukavinu, iz građanske inicijative Cijepimo se, s kojom sam dugo razgovarala o ovoj problematici, institucije koje informiraju javnost o cijepljenju nigdje neće koristiti termine poput “oštećeni cjepivima”, što je nešto što će osoba koju zanimaju potencijalne opasne nuspojave cijepljenja – pretraživati.

A pogodite kako se zove Facebook grupa koju je osnovao jedan saborski zastupnik, koji je bio i indirektan poticaj da se piše o ovoj temi? (hint: slika gore)

Upravo tako.

Pretražujete koje su nuspojave cjepiva? Doći ćete na stranicu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo gdje će vas se u temu uvesti kroz nekoliko siromašnih paragrafa te baciti na poveznicu na istraživanje iz 2017. – u PDF-u. Ni povezane objave koje se nalaze sa strane nisu od pretjerane koristi.

I to je srž ovog problema – dok se pobornici ukidanja obveznog cijepljenja ne libe koristiti raznim alatima koje nudi digitalnog doba ne bi li proširili glas o svojoj agendi, Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavljivat će nuspojave cijepljenja za određenu godinu u 25 stranica PDF-a, a pretraživanje određenog cjepiva po imenu, primjerice Priorix, što je cjepivo protiv morbila, rubele i parotitisa, putem Googlea, neće korisnika uspješno odvesti na stranice HALMED-a, Agencije za lijekove i medicinske proizvode, najrelevantnijeg tijela za svaki lijek koji se nalazi na našem tržištu (tražilica na toj stranici funkcionira, ali nije pretraživa na Googleu).

Tvoj život ili tvoj novac – Googleov algoritam koji je napravio dar-mar…

Ideja o ovakvom tekstu pala mi je na um kad sam pretraživala informacije o prvim cjepivima koje dijete treba primiti, kao i njihovim potencijalnim nuspojavama, a redovito mi se pri vrhu rezultata pretraživanja prikazivala stranica s “antivakserskim” sadržajem. Pisana razumljivim rječnikom, na prvi pogled može izgledati kao da nudi provjerene informacije, ali vrlo brzo se uoči o čemu se radi.

Barem je moje iskustvo bilo takvo, ali ujedno mi je i dalo do znanja zašto je nekome jednostavno upasti u zečju rupu dezinformacija. Naime, upravo takav sadržaj, kao i onaj što ga šire pojedinci po društvenim mrežama i specijaliziranim grupama (što je tema za sebe), lakše dopire do ljudi i budi u njima crv sumnje. A što dalje taj crv kopa, nailazi na sve luđe informacije i upada u rupu “alternativne istine”.

Nekoliko mjeseci kasnije, sporna “antivakserska” stranica degradirana je na daleko mjesto u pretraživanjima, a Mili Ibrulj, partner u tvrtki Granular Group, koja je napravila istraživanje na ovu temu, kaže da je to vjerojatno rezultat velike nadogradnje Googleovog algoritma koja je stupila na snagu u kolovozu prošle godine, a koja je ponajviše bila usmjerena umanjenju značaja takozvanih YMYL (your money your life) web stranica.

Riječ je o je o jednoj od najvećih nadogradnji Googleovog algoritma koja je, uz to što je degradirala ovakav sadržaj, ujedno napravila i “dar-mar” na milijunima web stranica koje su usput stradale ni krive ni dužne (slično je i Facebook napravio s Facebook grupama koje se bave cijepljenjem, ali i to je druga tema). 

Taj update, kolokvijalno poznat i kao “Medic Update” (poprilično deplasiran naziv, o tome malo kasnije), bio je primarno usmjeren umanjenju vrijednosti raznih web stranica čiji sadržaj može imati utjecaj na nečije zdravlje, sreću ili financijsku stabilnost. Premda je ovo imalo utjecaja u raznim vertikalama, posebno se osjetilo na stranicama koje su vezane uz zdravlje, stoga naziv Medic Update. Tako smo vidjeli kako se, doslovno preko noći, urušavaju neke od do tada najposjećenijih web stranica posvećenih liječenju, fitnessu i prehrani.

Mili napominje da ni danas nije ponuđen zadovoljavajuć odgovor na to zašto su određene stranice pogođene algoritmom, ali ističe da se sve događa u vrijeme povećanog pritiska na globalne platforme kada su one pod povećalom zbog sadržaja koji može potencijalno biti štetan. Samim time, nastala je algoritamska korekcija koja devalvira sve ono što percipira kao potencijalnu ugrozu nečijeg blagostanja, kaže.

U pozadini potrebe za ovom promjenom krije se jedno veliko ograničenje tražilica – nemogućnost da s visokom razinom sigurnosti utvrđuju namjeru nekog pretraživanja. Ako netko gugla, na primjer, “glavobolja” – nije jasno želi li se ta osoba informirati o glavobolji, kupiti lijek ili ugovoriti termin kod liječnika. Ovo je dosta blag primjer, ali priroda industrije je takva da su dobro optimizirane stranice (a samim time i one koje zauzimaju visoke pozicije u pretragama) one koje nešto prodaju, a upravo su one zabilježile najveći udarac.

…ali pomogao relevantnim institucijama

Algoritam je ipak imao i pozitivan utjecaj, relevantan za ovu analizu. Otvorio je vrata raznim organizacijama visokog autoriteta čiji sadržaj predstavlja malu ili gotovo nikakvu mogućnost ugroze dobrobiti – ponajviše jer je njegova primarna svrha informirati, a ne prodati. Upravo tu pripadaju stranice organizacija poput Zavoda za javno zdravstvo, koje nude relevantne i provjerene informacije, kojima je ovaj algoritam koristio.

Ipak, iako su “gurnute” na prva mjesta u rezultatima pretraživanja, to ne znači da takve stranice nemaju problem sa sadržajem i njegovom strukturom, što znači da, iako je relevantan sadržaj lako dostupan, zapravo i – nije.

Mili i njegov tim izdvojili su nekoliko primjera zašto je tako, uz savjete za poboljšanje, što prenosim u nastavku.

Primjer 1: “Kalendar cijepljenja” – zašto je važno optimizirati sadržaj za web tražilice

Prema analizi o tome što pretražujemo vezano uz temu cijepljenja, koju je Granular Grupa provela, ključna riječ “Kalendar cijepljenja” ima najviše pojedinačnih pretraživanja na web tražilicama. Ako pogledamo rezultate za navedenu ključnu riječ, primijetit ćemo da web stranica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, hzjz.hr, prikazuje URL sa zastarjelim naslovom (title tag – plavi link na rezultatima na Googleu):

Pretražujući kalendar cijepljenja u 2019. godini, dobit ćemo rezultate za 2018. Čak i ako se kalendar nije mijenjao, korisnik to ne može znati, stoga je ova informacija za njega nerelevantna.

Na žalost, sadržaj na prikazanoj web stranici također nudi zastarjele informacije koje mogu stvoriti negativno korisničko iskustvo. (Postoji mogućnost da su informacije točne, odnosno da prikazani termini cijepljenja odgovaraju i terminima za 2019. godinu, međutim to ne umanjuje problem korisničkog iskustva i potencijalno nezadovoljstvo prikazanih rezultata kod korisnika web stranice.)

Naime, prema analizi ključnih riječi, kategorija “Kalendar cijepljenja” (u koju ulaze svi pretraživani pojmovi koji se odnose na termine i raspored cijepljenja poput “kalendar cijepljenja 2019”, “cijepljenje djece s 5 godina”, “cijepljenje djece raspored”, “cijepljenje djece s godinu dana”, itd.) spada među prve tri kategorije u količini pretraživanja ključnih riječi što vidimo na sljedećem grafu:

Svaki put kad netko upiše ključnu riječ vezanu za raspored cijepljenja, u Googleu se prikazuje stranica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo sa zastarjelim informacijama.

Rješenje? Ažurirati sadržaj po godinama (ili ubaciti generički opis)

S obzirom na prikazani problem i jednostavnost upravljanja prikazanim elementima, savjet je ažurirati sadržaj koji se prikazuje na web tražilicama gdje se postavlja aktualna godina ili ubaciti generički opis koji nije vezan za određenu godinu ili period, dakle ostaviti samo “Kalendar Cijepljenja”.

Kao izuzetno kvalitetan primjer razvoja ovakvog tipa web stranice i strukture informacija može se navesti web stranica NHS-a (britanske Nacionalne zdravstvene službe) gdje se jasno vidi struktura informacija za različite dobne skupine kao i dodatni linkovi koji nude više informacija o različitim vrstama cjepiva.

Nešto kvalitetniji primjer nalazi se i na stranici Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.

Primjer 2: Koja je razlika između servisnog i informacijskog sadržaja (i kako taj sadržaj strukturirati)?

Kao sljedeći primjer, ističu se informacije koje se mogu dobiti na stranicama HZJZ-a i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, stampar.hr (koji također obavlja određene vrste cijepljenja).

No, prije no što se nastavi s prikazom pojedinih problema, moramo se upoznati s terminologijom servisnog i informacijskog pristupa web sadržaju.

Servisni web sadržaj odnosi se na jasne i precizne informacije o određenim proizvodima i uslugama, dok je informacijski pristup vezan za detaljniju komunikaciju određene teme i educiranje o njoj. Pojednostavljeno, servisna bi bila informacija o aktualnom kalendaru cijepljenja, dok informacijski sadržaj treba educirati i ponuditi rješenje problema. Pretpostavka je, da kad nešto pretražujemo putem tražilica, imamo problem, odnosno nedostatak informacije, i tražimo rješenje.

U slučaju web stranica koje se prikazuju na rezultatima za ključnu riječ “cijepljenje”, HZJZ-ove i Štamparove web stranice nalaze se u samom vrhu pretraživanja, s tim da je sadržaj na njima izuzetno ograničen najosnovnijim definicijama o cijepljenju i servisnim informacijama – recimo kalendar cijepljenja (hzjz.hr) ili prevencija putničkih bolesti (stampar.hr).

Rješenje? Kvalitetna kategorijska web stranica

Za razliku od prethodnog primjera, ovdje je prijedlog dosta složeniji. Radi se o potrebi za kvalitetnom kategorijskom web stranicom koja bi, nakon ponude osnovnih definicija, služila kao navigacijski hub za daljnje informacije o cijepljenju, što je primjenjivo i na, primjerice, razne druge bolesti i stanja o kojima se bilo tko želi informirati.

Razlog zašto pristupamo razvoju sadržaja na ovaj način leži u tom što nije moguće definirati namjere web korisnika koji dolaze na određenu web stranicu. Naime, kako sam već spomenula, iz ključne riječi “cijepljenje” ne možemo razumjeti što je točno namjera osobe koja pretražuje informacije – možda se radi o potrebi za informacijama o kalendaru cijepljenja, o nuspojavama kod cijepljenja ili možda o informacijama o različitim vrstama cijepljenja. To možemo samo nagađati.

Kako smo naveli, proces slaganja kategorijske stranice (koji je dio strukturiranja cijelog weba) uključuje više koraka:

  • Razumjeti različite segmente korisnika koji pretražuju informacije i dolaze na web stranicu. 
  • Povezati korisnike s podacima o načinima pretraživanja na osnovu kojih se slaže struktura informacija na web stranicama.
  • Proces strukturiranja i produkcije cijelog sadržaja, što uključuje i značajne ljudske resurse. 
  • Ostale dizajn i development procese.

Dodatni primjer: Servisni nasuprot informacijskog sadržaja te informacijska struktura

Slično kao u prethodnom slučaju, i u ovom primjeru ćemo prikazati problem servisnih naspram informacijskih web stranica te loše izvedenu kategorijsku web stranicu.

Kao primjer, uzeli smo ključne riječi koje vežu cjepivo s gripom s obzirom na snažne poveznice o cjepivu i gripi.

Od svih bolesti povezanih s ključnom riječi “cijepljenje” ili “cjepivo”, “gripa” se prikazuje u najvećem broju pretraživanja na tražilicama.

Ako upišete neke od najtraženijih pojmova, poput “cjepivo protiv gripe”, “cjepivo za gripu”, “cijepljenje gripa”, itd., prva stranica na Googleovim rezultatima je HZJZ o početku cijepljenja protiv sezonske gripe, što opet nudi zastarjele servisne informacije bez jasne strukture web sadržaja.

Točnije, ne predviđa se slučaj kad korisnika zanima više informacija o cjepivu, nego se samo nudi informacija o početku cijepljenja, koja može biti aktualna u vrijeme kad se cijepljenje aktivno provodi, ali ne i u ostatku godine.

Rješenje? Ugledati se na NHS!

Kako bismo bolje razumjeli na što točno mislimo kad kažemo da je web sadržaj na prikazanim stranicama servisni i bez jasne strukture, usporedit ćemo dijelove stranice na HZJZ-u s dijelovima na NHS-ovoj stranici.

  • Generalne informacije

Na HZJZ-ovoj stranici vidimo jednolični dokumentni prikaz informacija bez dodatnih poveznica koje bi detaljnije opisale određenu temu. Istina, s desne strane nalaze se “Povezane objave”, s tim da one nemaju pretjerane veze s temom gripe i cjepivo. S druge strane, na NHS-ovoj stranici vidimo jasnu strukturu informacija s naglašenim naslovima, podnaslovima i poveznicama koje nas vode na stranice gdje su određene teme detaljnije obrađene. Također, s desne strane vidimo strukturirane informacije o različitim vrstama cjepiva, informacije o nuspojavama, najčešćim pitanjima, itd.

  • Nuspojave

Na HZJZ-ovoj stranici pronalazimo jednu rečenicu koja se odnosi na nuspojave cijepljenja:

“Najčešće nuspojave cijepljenja su blage i spontano prolaze u roku od dan – dva (oteklina i crvenilo na mjestu primjene, povišena tjelesna temperatura, bolovi u mišićima, glavobolja).”

Ako pogledamo informacije o nuspojavama na NHS-ovoj stranici, vidimo cijelu kategorijsku stranicu isključivo posvećenu informacijama o nuspojavama kod djece kao i ostale.

  • Način djelovanja

Na žalost, na prikazanoj HZJZ-ovoj stranici ne možemo saznati više informacija o načinu funkcioniranja određenih cjepiva, dok na NHS imamo detaljne informacije o načinu funkcioniranja kao i o kemijskom sastavu određenih cjepiva te ostalim relevantnim činjenicama.

Primjer 3: Informacijski sadržaj i informacijska struktura na temu najspornijeg cjepiva, MoPaRu

Za razliku od prethodnih primjera, na ovom primjeru fokusirat ćemo se na konkretnu informacijsku stranicu, odnosno na sadržaj koji bi trebao ponuditi rješenja za problem nedostatka informacija.

Kao primjer, uzeli smo ključne riječi koje se vežu za tzv. cjepivo MoPaRu, s obzirom na to da ovaj set ključnih riječi ima najviše pretraga u odnosu na sva ostala cjepiva, što je i logično jer upravo to cjepivo postaje najveći kamen smutnje kod mnogih, posebice roditelja male djece, jer ga mnogi i dalje povezuju s autizmom.

Treba napomenuti da je MoPaRu zapravo ime starih cjepiva Imunološkog zavoda, zbog čega se na stranicama HZJZ-a ipak promovira skraćenica MPR. Također, uz taj se pojam veže i skraćenica MMR, a problematika oko imenovanja ovog cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rube(o)le objašnjena je detaljnije na bosanskoj stranici Vakcine.ba.

Prilikom upisa ključne riječi “mo pa ru”, opet dobivamo prvi rezultat s hzjz.hr koji se odnosi na kalendar cijepljenja, što dovodi do već analiziranog problema servisnih naspram informacijskih webova. Ako pogledamo što uključuje cijeli set ključnih riječi za pojam “moparu”, u tablici vidimo modifikatore poput “sastav”, “upute”, “iskustva” i slične riječi za koje ne pronalazimo informacije na prikazanim webovima.

Da je stranica Hrvatske agencije za lijekove pretraživa putem Googlea, rezultati bi bili drugačiji – ili možda ne, s obzirom na to da HALMED nudi pretragu po imenu cjepiva, ne vrsti (npr. Priorix, a ne MMR ili MoPaRu).

Kao drugi rezultat, prikazuje se PDF dokument s web stranice hzjz.hr koji opisuje nuspojave cjepiva na 25 stranica, što ne spada pod kvalitetna rješenja u kontekstu web komunikacije (o problematici PDF-a više na kraju).

NHS predstavlja vrlo dobar primjer organizacije sadržaja.

Pored tog, na Googleovom pretraživaču, nalazi se tekst iz Novog lista koji navodi određene primjere negativnih posljedica korištenja ovog cjepiva. Opet, jedini način na koji Hrvatski zavod za javno zdravstvo komunicira ovaj problem je kroz već navedeni PDF dokument, što je u svijetu weba dosta promašen i zastarjeli medij.

Kao primjeri kvalitetnije izvedenih web stranica na ovu temu, opet navodimo NHS, ali već spomenuti BiH portal vakcine.ba.

Zašto ne treba informirati građane kroz PDF na webu?

Brojne službene zdravstvene web stranice će razne teme obrađivati na način da objave PDF – uglavnom izvadak iz neke akademske publikacije, rezultat nekog pretraživanja ili kakvu brošuru.

Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije objavio je vrlo informativan sadržaj o cijepljenju namijenjen roditeljima – ali problem je što je on postavljen na web u PDF-u.

Na primjer, HZJZ na svojim stranicama, vezano uz nuspojave cijepljenja, nudi tek nekoliko siromašnih paragrafa teksta i link na istraživanje iz 2017. Premda je to zaista bolje nego ništa, postoji nekoliko praktičnih problema s ovakvim pristupom, a navodimo samo nekoliko koji su zaista očiti:

  • PDF je statičan – njegov sadržaj je statičan, ne može se mijenjati i nadograđivati. Takve stranice uglavnom ne moderiraju redovito dokumente pa jednom, kada neko istraživanje postane zastarjelo (uglavnom kada izađe novo), taj se dokument ne uklanja, već se dodaje novo istraživanje. Rezultat toga je da si nekolicina dokumenata (od kojih su neki često zastarjeli) međusobno na tražilicama konkuriraju za iste ključne riječi, a samim time se povećava rizik da će ljudi, prilikom pretraživanja, završiti na starom, a ne novom istraživanju. U slučaju HZJZ-a, najbolji način za riješiti ovaj problem je imati jednu statičnu stranicu koja je posvećena istraživanjima, neovisno o godini, na kojemu će se informacije nadograđivati kako dolaze nova istraživanja i biti prezentirane na samoj stranici, ne kroz pripadajući PDF.
  • Takvim materijalima bi se trebalo pristupati na način na koji se pristupa navođenju referenci kod pisanja bilo kojeg rada – oni su reference, materijal za više, a ne glavni materijal. Glavnina statične stranice bi trebala sadržavati skraćenu verziju, uz navođenje punog istraživanja za referencu i dodatno čitanje.
  • Za očekivati je da će ovakvi dokumenti biti distribuirani putem različitih kanala – jednom kada ih osoba pročita, nema mogućnost navigacije na ostatak web stranice, čitanje vezanih dokumenata, pregled najčešćih pitanja i odgovora i slično. U interesu web stranica (u ovom slučaju HZJZ) trebalo bi biti povezivanje informacijskih cjelina u informacijsku mrežu, s olakšanom navigacijom za one koji žele dublje ući u temu.

Antivakseri imaju mnoge asove u rukavu na webu – vrijeme je da neke od njih “izbijemo”

Pacijenti se sve češće obraćaju “doktoru Googleu”, a na medicinskoj je struci da im se upravo tamo servira relevantan i lako čitljiv sadržaj. U suprotnom će takav sadržaj servirati netko drugi.

Tema cijepljenja zapravo je samo mikroprimjer loše organiziranih informacija na službenim i relevantnim web stranicama koje se bave temom našeg zdravlja. No, s obzirom na aktualnost teme cijepljenja, posebice jer zbog mnogih sumnjivih informacija i iskustava koje kolaju internetom, nepovjerenje ili barem sumnja u struku sve više rastu. Zato je važno da ta struka ozbiljno shvati problematiku loše organiziranog i oblikovanog sadržaja za web jer tu, unatoč naporima tehnoloških platformi poput Facebooka i Googlea, strana koja je sve glasnija protiv cjepiva, vodi.

Skepticizam mnogih osoba oko cijepljenja, posebice roditelja koji doista samo žele najbolje za svoju djecu, razumljiv je kada su relevantne informacije većini teško probavljive. Puno je jednostavnije i primamljvije slušati nečija svjedočanstva i slučajeve ispričane razgovornim jezikom, a istodobno je logično da osobe zbog širenja panike budu na što većem oprezu.

Mnogi se pacijenti i njihovi skrbnici sve više okreću internetu ne bi li se dodatno informirali. I zato je iznimno važno da sadržaj koji je dostupan bude prilagođen njima, a i da stručnjaci sve više govore o ovoj temi u javnom prostoru, kako bi stvorili protutežu poluinformacijama i neistinitim informacijama koje se svakodnevno plasiraju.

U suprotnom, ona druga strana, dobro optimiziranim sadržajem, utjecajnim osobama u takvim zajednicama i pozivima na akciju koji djeluju na naše primarne nagone, da zaštitimo vlastito zdravlje, a najviše zdravlje naše djece, pobjeđuje u ovoj bitci.

A posljedice gubitka ove bitke više su nego strašne, stoga apeliram na nadležne institucije da optimiziraju svoje web stranice i druge internetske kanale jer u ovom slučaju optimizacija sadržaja doista može značiti razliku između nečijeg života i smrti.

Za više informacija, provjerite analizu Granular Groupa o tome što se najviše pretražuje vezano uz temu cijepljenja uz upute kako je koristiti.

ponuda

Komentari

  1. Ante

    Ante

    16. 10. 2019. u 2:23 pm

    Mia, vrlo si me razočarala ovom objavom. Članak ti je više nego tendenciozan. Da si malo bolje proučila, vidjela bi da mnoge od tih stranica koja nazivaš antivakserskima u biti nisu protiv cijepljenja, nego protiv obveze cijepljenja. Koja je razlika?

    Trebalo bi puno vremena da se objasni pa ću navesti samo neke kratke primjere. Moje dijete se u Njemačkoj ne smije cijepiti jer ima kontraindikacije i može doći do tragičnih posljedica. Znači ne samo da tamo imamo izbor cijepiti ili ne, nego nam je tamo zabranjeno da cijepimo dijete jer je velika vjerojatnost da dođe do tragičnih posljedica.

    Kad smo došli u Hrvatsku, tada nam doktori odjednom govore da ta ista bolest nije kontraindikacija i da se može cijepiti. Štoviše, mora se cijepiti ili ide kazna, sud, prijava centru, progon roditelja kao najvećih zločinaca. Tko je tu lud? Naravno da će se u takvoj situaciji ljudi boriti za ukidanje obveze cijepljenja.

    Zatim se naručuje škart od cjepiva interventinim uvozom bez javnog natječaja, ne prijavljuje se sve nuspojave, alergičnoj djeci se ne rade prethodna testiranja na neke od komponenti cjepiva.

    Potom neka od cjepiva sadrže humane diploidne stanice što je navedeno u uputama određenih cjepiva (izguglaj što to znači i kakve to ima reperkusije na ljude koji su katolici, pravoslavci, muslimani…). Neka sadrže životinjske komponente i ktome se testiraju na životinajma (ima ljudi koji su vegani, ima i onih koji vole životinje, a prisiljava ih se da apliciraju takva cjepiva). Još mnoge druge nebuloze se događaju, nemam vremena da ovdje sve elaboraram.

    Stvari nisu tako jednostavne kao što se tebi čini. Ti si čula za neke tamo antivaksere koji šire neku tamo histeriju pa stvari gledaš crno bijelo.

    P.S. Ovaj portal je namijenjen tehnologiji, a ne politici ili drugim netehnološkim kontroverznim pitanjima. Neki od čitatelja su ortodoksni pristaše mainstreama, a neki imaju i drugačije poglede na život, zdravlje, ljude, životinje, veganstvo, korporacije… Pisanje o ovakvim temama na ovoliko tendenciozan način srozava razinu ovog portala. Samo još fali da se počne pisati o ustašama i partizanima. Dolazio sam na ovaj portal da se odmorim od vaxerstva i antivakserstva, od lijevih i desnih, od ustaša i partizana. Samo još fali da i ovdje počnu takve teme.

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      16. 10. 2019. u 2:50 pm

      Pozdrav, Ante!

      Žao mi je što ti se ne sviđa moj pristup temi, ali on je nastao iz slične potrebe koje navodiš u komentaru – a to je da službene informacije nisu dovoljno informativne, nisu detaljne, nisu korisniku prilagođene i puno toga je zapravo pod upitnikom. Dugo proučavam ovo i znam da postoje velike nijanse među osobama koje su protiv cijepljenja ili za ukidanje obveze cijepljenja. I, da, znam da među njima ima i onih koji šire histeriju. Ali znam i da jednostavno ima zabrinutih osoba, primjerice, roditelja koji samo žele najbolje za svoje dijete. Među njima si i ti, među njima sam i ja.

      Svjesna sam da u sustavu ima rupa, ali teško je, u trenutnoj situaciji, pacijentu ili roditelju ili bilo kome koga ova tema zanima procijeniti što su od toga dezinformacije, što poluinformacije, a što istina, dok ne budu prisiljeni sami dublje proučavati. No, baš zbog onih koji šire paniku i dezinformacije ne stignemo se baviti pravim temama, poput situacije u kojoj se ti nalaziš – još uvijek stojimo na raspravama o autizmu kao posljedici cijepljenja i živi u cjepivima.

      No, ovdje nisam išla duboko u problematiku cijepljenja, jer, kao što kažeš, to niti nije tema za ovaj portal, nego s tehničke i korisničke strane prikazati zašto je trenutna komunikacija na web stranicama nadležnih zdravstvenih institucija neprilagođena – korisnicima. To jest tema kojom se inače ovdje bavimo i mislim da joj je tu mjesto.

    • ludi panj

      ludi panj

      16. 10. 2019. u 10:36 pm

      ne poznajem najbolje problematiku, ali sam siguran da cjepivo nema veze sa religijskim opredjeljenjem primaoca.

      Vegani su protiv jer se testira na životinjama,
      a kako da testiraju, na namještaju možda ?

      Postoji li alternativni načini testiranja cjepiva, a da nisu na životinjama ?

      Sa ostalim gore i dolje navedenim se slažem s tobom.

  2. Ante

    Ante

    16. 10. 2019. u 4:03 pm

    Govoriti o SEO i drugim tehničkim aspektima se može i sa neutralnog stajališta. Ja u članku vidim pristranost i crno-bijelu tehniku. Nemam običaj soliti pamet vlasnicima portala kako će voditi uređivačku politiku, ali imam potrebu napomenuti da ovaj portal čitam od njegovog nastanka i to baš zato jer prije nisam viđao tendencioznost prilikom obrade društvenih tema što predstavlja odmor u odnosu na čitanju drugih mainstream portala.

    Napisi na raznim portalima djeluju na način da se udara drvlje i kamenje po navodnim antivakserima, a ustvari ima više skupina ljudi po ovom pitanju:

    1. Ortodoksni pristaše cijepljenja
    2. Pristaše cijepljenja koji vole ispitati stvari prije nego svom djetetu nešto napucaju u žilu
    3. Pristaše cijepljenja koji su roditelji teško bolesne djece s rizikom cijepljenja
    4. Ljudi koji se zalažu da preispitivanje sustava cijepljenja, bolje praćenje nuspojava, transparentnost i konzistentnost u nabavi i odabiru vrsta cjepiva, pojačane pretrage i testiranja za rizične skupine, precizno određivanje kontraindikacija, pravo na odabir zamjenskog cjepiva za vjernike, vegane i ostale koji imaju nešto protiv komponenti i načina proizvodnje nekih cjepiva…
    5. bezkriterijski ortodoksni antivakseri

    Ovi predzadnji čak nisu svi 100% za ukidanje obveze cijepljenja. Neki od njih bi pristali na zakonsku obvezu kada bi se određene stvari uredile kako spada i kada bi se na taj način eliminiralo da dođe do prije spomenutih teških problema.

    Ukoliko se o pitanju cijepljenja govori crno-bijelom tehnikom, tada se neke od skupina s pozitivnim i važnim motivima etiketira kao zatucane, zaostale, retardirane ljude koji šire paniku i izazivaju smrt djece.

    • Vlado Šegon

      Vlado Šegon

      17. 10. 2019. u 12:55 pm

      Najkraće moguće , bravo Ante , a Miju neću ni komentirati , jer napisala je sve toliko tendenciozno , preopširno i dokazala je da mnogo toga ne razumije . Vjerujem da će tako biti dok joj netko drag iz obitelji ne nastrada od nekog ,,sigurnog , efikasnog i pročišćenog cjepiva”. Tada će ,,voziti ” pun gas za 180° unatrag no biti će uzalud.

  3. Belabitni

    Belabitni

    17. 10. 2019. u 12:53 am

    Nema uopce smisla u demokratskom drustvu diskutirati s osobama koje negiraju, odnosno zele ukinuti pravo covjeka na raspolaganje vlastitim tijelom.

    Miji i ostatku korisnih bih porucio da ako vec zele nagovoriti ljude da se DOBROVOLJNO cijepe da se radije angaziraju oko povecanja trenunto nulte stope transparentnosti u pogledu sastava cjepiva koji su trenutno i dalje nedostupni javnosti kao poslovne tajne.

    • Mia Biberović

      Mia Biberović

      17. 10. 2019. u 1:02 pm

      Poanta ovakve analize i jest da bude jasnije što od informacija nedostaje, a trebalo bi biti dostupno. U trenutnoj šumi svega to je teško uvidjeti.

  4. Siniša Gavrilović

    Siniša Gavrilović

    17. 10. 2019. u 11:07 am

    glavni prigovor HALMEDu je da tražilica nije dostupna Googletu..a kroz članak se uglavnom provlači teza da “stranice sa velikim autoritetom pout HZZOa i sl. trebaju bolje iskoristiti svoju poziciju unutar google algoritma kako bi korisnicima dale informacije o cjepivima, nuspojavama na njima razumljivom jeziku kako to čine anti vaxeri”

    moš mislit..oni kojima su antivaxerski tekstovi razumljvi meni nisu razumljivi…no to nije tema, SEO jest …a kako je to moje polje stručnosti dopustiti ću si iznijeti slijedeće:

    HALMED tražilica je napravljena ispravno, pretražuje sadržaj stranica i daje odgovore na sve upite za koje ima sadržaj (a to joj je i funkcija, unutar sadržaja pronaći relevantne dokumente koje traži korisnik)

    evo npr. cijepljenje daje rezultate ..tonu dokumenata.. isto i za kalendar cijepljenja za hpv cjepiva npr., nema rezultata ali ima za hpv i za cjepiva ..da postoji relevantan dokument za hpv cjepiva ..bilo bi rezultata

    tražilica nije istina dostupna na “SEO” način koji bi za svaku upisanu pretragu trebao kreirati poseban dokument npr.

    halmed.hr/Trazilica/cjepiva ili halmed.hr/Trazilica/nuspojave itd…

    no jedna službena stranica relevantog tijela nije tu zbog popularnosti već zbog informiranja, svakako joj nije cilj izvuči što više posjeta kako bi bila što popularnija na način kako to rade portali koji koriste ne samo antivaxersku histeriju zbog što većeg broja klikova, pregleda… već pružiti kvalitetne službene informacije

    portali to rješavaju kroz query stranice …koje su ionako čak i SEO upitne…SEO gray hat u najmanju ruku..ako ne i čisti SEO black hat

    https://www.vecernji.hr/pretraga?query=cjepiva ili
    https://www.jutarnji.hr/search/?q=cjepiva

    oko toga je i sam Google prilično jasan

    Use the robots.txt file on your web server to manage your crawling budget by preventing crawling of infinite spaces such as search result pages.

    https://support.google.com/webmasters/answer/35769?hl=en kao što je Matt Cutts svojedobno rekao ..search stranice su niske kvalitete i ne trebaju biti indexirane

    jer ako ćemo o popularnosti onda bi trebalo pratiti i druge SEO mitove poput

    – skupljajmo što više linkova (iako i YMYL dokazuje da linkovi nemaju veze s ničim više..gleda se reputacija i autoritet…skupljanje linkova je za djecu)
    – objavljujmo što više članaka bez ikakve kvalitete (kako to rade portali)
    – pišimo o svemu i svačemu što je popularno makar i nemalo veze s temom stranica (npr. Ivan Pernar na Netokraciji)
    – otvorimo UGC sadržaje (user generatet content) dozvolimo komentare ispod članaka, otvorimo forum za korisnike itd..itd…itd..

    Netokracija ima sve te tagove i preko svih tih tagova pokušava doći do što više korisnika, zato joj je i tražilica javno dostupna..nije tu samo zbog korisnika već i zbog Googla ..jer kako drugačije objasniti indeksaciju pojmova poput

    https://www.netokracija.com/?s=ivan+pernar
    https://www.netokracija.com/?s=cjepiva
    https://www.netokracija.com/?s=cijepljenje

    Netokracija ima 19,900 rezultata tag/serach pojmova… nije to mala količina sadržaja…beskorisnog..i onog koji zapravo ne treba biti ineksiran ali hej …posjete, klikovi..tko bi tome mogao odoljeti? … ah znam…službene, strogo formalne stranice koje ne mare za broj klikova već za kvalitetne relevantne informacije

    I što sad mi ninđe da radimo?

Comments are closed.

Popularno

Startupi i poslovanje

Bez VC investicije, TalentLyft je školski primjer samofinanciranog SaaS startupa

Bez ikakve veće investicije, TalentLyft, domaći regrutacijski alat koji koriste Five, HT, Span i mnoge druge tvrtke, izašao je s novom konkurentnom verzijom kojom planira globalno širenje uz pomoć inbound marketinga.

Startupi i poslovanje

Domaći startup Valut nastoji eliminirati visoke provizije na bankomatima i mjenjačnicama

Ako vam bankomati i mjenjačnice na putovanjima uzimaju prevelike naknade kod promjene valuta, možda je upravo za vas Valut, domaći startup koji radi na tome da konverzija bude što dostupnija i povoljnija, posebice na mjestima na kojima to do sada nije bilo tako.

Tehnologija

iPhone 11 – je li dovoljno dobar da me otjera s Androida?

Želite li dobiti autentično Apple iskustvo ne morate dati 15 tisuća kuna za iPhone 11 Pro Max, velike su šanse da će za veliku većinu ljudi i iPhone 11 biti vrlo dobar odabir.

Što ste propustili

Internet marketing

Robert Petković: Je li vam Web online brošura ili stvarno koristi budućim zaposlenicima, klijentu, medijima?

U svim oglasima tražite napredno znanje svega i svačega, web niste ažurirali par mjeseci, a jedini autorski sadržaj na njemu je riječ dobrodošlice direktora na naslovnici. Poznat scenarij? Kako mjeriti učinkovitost employer branding sadržaja, ali i kako izbjeći ovakve propuste saznali smo od Roberta Petkovića na nedavnoj Employer Branding konferenciji.

Startupi i poslovanje

Što znate o 30 milijuna vrijednom inkubatoru koji će 2020. postati zagorsko ICT središte?

U proljeće 2020. otvara se poslovno-tehnološki prostor Krapinsko-zagorske županije vrijedan 30 milijuna, a koji ima cilj postati centar inovacija te baza za daljnji razvoj poduzetništva u Zagorju.

Istraživanje

Veliko CX istraživanje: Za korisničko iskustvo banke, retail i bezalkoholna pića u Hrvatskoj zaslužile tek ocjenu – 3!

Peekator je hrvatski startup koji se bavi istraživanjem korisničkog iskustva, a nedavno obrađeni podaci više od 3000 anketiranih osoba, 13 tisuća komentara i 60 dubinskih intervjua bacili su potpuno novo svjetlo na uobičajene prakse na području tri značajna tržišta, a ovo je okvirna slika trenutnog stanja.

Izvještaj

Inchoo, Infinum i Hooloovoo do developera dopiru blogom, modnim brendom i “napuhanim” influencerima

Kako se brendirati kao dobro mjesto za posao prema developerima koji nisu impresionirani stolovima za stolni tenis ili igraćim konzolama? Otkrile su nam tri developerske tvrtke na konferenciji Employer Branding Zagreb.

Gaming

Razumjeti gamere, game dev i esport – otkud početi?

Pa možda najbolje od osnova: što je to tako dobro u igrama, ne potiču li one nasilje; zar razvoj video igara nije super zabavan posao i zašto esport još muku muči da postane punopravni sport? Kao dežurni gameri Netokracije, Ivan i ja preuzeli smo ovotjednu epizodu ne bi li vam odgovorima na ta pitanja približili svijet gaminga.

Izvještaj

Znate li otkud vam dolaze najbolji kandidati i kako se prijavljuju na vaše oglase?

O kandidatima, načinu kako se prijavljuju na poslove i kako uspješno doći do onih najkvalificiranijih otkrili smo više na Employer Branding konferenciji uz domaći regrutacijski alat TalentLyft.