Microsoft je konačno učinio Internet Explorer nepotrebnim

Ovogodišnja konferencija Shift Developer donosi brojna iznenađenja, uključujući interaktivne radionice gdje će se učiti o popularnim i modernim developerskim vještinama današnjice. Raspored ovog prestižnog događaja obogaćen je predavanjima priznatih ličnosti iz svijeta IT-a te se kroz puna dva dana konferencije očekuje više od tisuću posjetitelja iz cijelog svijeta.

Uoči ovog događaja, čast mi je predstaviti jednog od glavnih govornika konferencije i legendu IT industrije, Christiana Heilmanna, karizmatičnog developera, zagovaratelja tehnologija i novinara priznatog u razvoju i evoluciji weba koji je svoju uspješnu karijeru započeo u Yahoou i Mozilli, a trenutno djeluje i stvara u Microsoftu.

Daleke 1997. godine Chris Heilmann je odlučio postati web developer i svojim djelovanjem donijeti promjene. “Nikada se nisam osvrtao unazad sumnjajući da sam potratio svoj život. Web je dobro djelovao na mene i mislim da sam kroz rad na njemu izgradio dobar temelj i put da se i dalje mogu nastaviti zabavljati u budućnosti. Omogućiti ljudima da se istaknu i dati im mogućnost da stvaraju je neprocjenjivo“, objašnjava Heilmann.

Odrastao je u radničkoj obitelji u malom, ruralnom gradu. Iako bez sveučilišne diplome, Christian kaže da se svaki dan „uštipne“ u nevjerici da je uspio završiti u Microsoftu gdje radi na današnjim i sutrašnjim tehnologijama.

Christian je super “zvijezda”, ali prije svega je čovjek. Oduševljena sam sto mogu podijeliti neka uzbudljiva i zanimljiva otkrića o njemu i industriji u kojoj uspješno djeluje.

Možeš li podijeliti s nama neke neugodne trenutke iz svoje profesionalne prošlosti?

Mislim da mi je najdraži do sada kada sam imao nezgodu na putu prema konferenciji i prolio nekakvu tekućinu po majici. Kupio sam novu na aerodromu i nosio je, misleći da sam riješio problem. Kasnije sam saznao da je još uvijek imala naljepnice „sniženo“ i „veličina M“ sa strane i odozada. Nosio sam je za vrijeme cijelog predavanja, kasnije je bilo i mnogo fotografija koje su to vidno dokazale.

Drugi klasični sramotni trenutak je kada nisam izgasio privatne notifikacije za vrijeme predavanja. Dogodilo se da su iskakale poruke na zaslonima, od moje obitelji ili kolega iz publike. Jednom su me čak roditelji nazvali dok sam bio na pozornici, žaleći se da ih ne zovem dovoljno. Neugode i pogreške se događaju. Najvažnije je ne pokušavati ih prikriti, nego priznati i krenuti dalje.

Smatraš li se više kreativnom ili konzervativnom osobom?

Nema mnogo toga konzervativnog o meni. A opet, nedostaje mi mnogo strpljenja da bih bio zaista kreativan. Za umjetnost je potrebna vještina. Biti vješt znači imati energije za ponavljanje zadatka sve dok uistinu ne postaneš dobar u izvedbi. Eto, ja nisam jako dobar u tome. U mnogo stvari sam nestrpljiv i volim proučavati kako stvari funkcioniraju ispod površine. Pretpostavljam da rad na webu doprinosi tome jer tu stvari brzo napreduju.

Možeš li podijeliti jednu stvar koju si naučio, a posljedica je neuspjeha?

Gotovo sve sam naučio kroz pokušaje i pogreške. Mislim da je dobro pogriješiti, jer te to istovremeno iritira i boli. Zasigurno je manje vjerojatno da ćeš zaboraviti pogrešku nego postignuti uspjeh. Iskustvo s prvim hakiranim serverom i hostanjem bloga o Viagri, a bez da sam to primIjetio, me naučilo održavati softver ažuriranim. To što sam morao maknuti svoje domene s Googleove „crne liste“ je bio popriličan zadatak koji ne želim ponoviti. Naime, to je bio slučaj s WordPressom kojeg nisam redovito održavao ažuriranim.

Što te održava sretnim u radnom okruženju?

Ljudi. Radim od kuće ili na putu. Mnogo sam kreativniji u glasnom kafiću nego što bih bio za uredskim stolom. Uživam inspirirati druge i pomagati. Vidjeti kako ljudi koje sam podučavao postaju uspješni je nevjerojatno. Upoznavati ljude koji zajedničkim djelovanjem mogu stvoriti nešto korisno je odlično. Pomoći nekome prebroditi strah prije prvog javnog nastupa je prekrasno iskustvo. Volim raditi na webu jer s današnjim tehnologijama mogu raditi svugdje i kada želim. Sve što trebam je laptop i internet veza. Zar to nije zapanjujuće? Mi doista živimo u budućnosti.

Što konferenciju čini privlačnom za tebe kao predavača?

Volim ići na konferencije koje su izbirljive kada je riječ o predavačima. Nisam obožavatelj višednevnih konferencija s deset paralelnih događanja popraćenih raznim temama. Također, ne naginjem kompetitivnim konferencijama koje su fokusirane samo na jednu specifičnu temu. Dobri organizatori prikupljaju prezentacije koje same po sebi imaju dobru priču. Isti pozivaju govornike koji ulažu i provode svoje vrijeme upoznavajući ostale predavače. Predavače koji preispituju vlastiti doprinos u usporedbi s ostalima.

S organizacijske strane, ne tražim poseban tretman. Želim da jednostavno i sigurno mogu doći i otići s konferencije, na taj se način mogu opušteno koncentrirati na izlaganje i druženje sa sudionicima. Nakon svega, moja svrha dolaska je da zabavljam, educiram i aktivno sudjelujem i komuniciram sa sudionicima.

Što konferenciju čini privlačnom za tebe kao sudionika?

Gotovo iste stvari kao i kad sam u ulozi predavača. Ne vidim značajne razlike. Mislim da sudionici prije ili kasnije postaju predavači, ako odluče ići tim putem. Naravno, uvijek se treba zaštititi od pretjerivanja. Treba se uzeti slobodnog vremena. Mislim da dobra konferencija svima daje osjećaj da mogu doprinijeti. Volim ići na konferencije za koje nisam kandidat za predavača. Svaka konferencija treba omogućiti mnoštvo vremena za umrežavanje i povezivanje. To nije samo sklop predavanja; konferencija treba pomagati u kreiranju povezanosti unutar zajednice.

Jesu li nove generacije više ili manje sklone učenju programiranja nego prije, recimo 10 godina?

Ovisi o tome kako defeniramo “programiranje”. Mislim da je aspekt “proučavanja” u padajućem porastu. Programiranje je tražena vještina na tržištu rada. Trend je da sve više ljudi pokušava dobiti diplomu, pronaći posao i počeli raditi te u što kraćem roku zaraditi novac. Prije deset godina naše tržište je bilo mnogo manje definirano i ljudi su bili skloniji stjecanju iskustva kroz poslovnu ulogu.

Danas potencijalni zaposlenici na razgovorima za posao unaprijed zahtijevaju brojne povlastice i visoke plaće. S druge strane, živjeti u San Franciscu ili Londonu je bilo pristupačnije prije deset godina. Mi smo u hiper ciklusu našeg tržišta, nema dovoljno ljudi da popune prazna radna mjesta. Zbog toga je tržište sve predvidljivije i konzervativnije.

Prije deset godina se nije moglo čuti za intervjue pred pločama na kojima se pišu algoritmi. Kako smo sada prisiljeni zapošljavati sve više ljudi u kratkom vremenskom roku, takvi su uobičajeni. Također, developeri ovih dana imaju više spremnih rješenja na izbor. Zašto se siliti razumjeti osnove kada postoji desetak rješenja koja obećavaju postignuće u mnogo kraćem vremenu? Naše tržište je postalo osjetljivo na “vrijeme”. Zahtjeva se stvoriti mnogo u što kraćem vremenskom intervalu, a ne stvoriti nešto snažno, dobro dokumentirano i pristupačno za sve korisnike. Ovaj pristup je opasan i rasipan način rada te iscrpljujuć za ljude.

Koje inicijative poduzima Microsoft za unaprjeđivanje weba?

Konačno smo učinili Internet Explorer nepotrebnim. Lansirali smo potpuno nov, standardiziran, evergreen browser Edge. Dostupni smo i otvoreni za prijave i izvještaje o bugovima te zahtjeve za poboljšanja i nove funkcionalnosti. Naš raspored objava novih verzija je javan. Podatke koje imamo o korištenju interneta smo napravili generalno dostupnima. Imamo više ljudi u W3C radnim skupinama (timovi koji definiraju nove standarde, op. a.) nego većina drugih proizvođača internetskih preglednika. Definirali smo nove važne standarde, poput sustava za plaćanje i provjeru identiteta te pointer events.

Najveći iskorak je ipak bila objava i dostupnost brojnih proizvoda kroz open source kanale. Naš JavaScript engine je otvoren, a objavili smo i TypeScript. Visual Studio Code je dostupan besplatno i odličan je alat za pisanje kvalitetnog koda. Upozorava na pogreške već za vrijeme pisanja, što je kvaliteta koju su prethodno samo komercijalni Visual Studio i drugi komercijalni alati omogućavali.

Moj zadatak je uveliko pomoći komunikaciji izvana s timovima koji rade na proizvodima i obrnuto. Sretan sam što smo aktivni na Slacku/Twitteru/GitHubu/StackOverflowu, radije nego da pokušavamo potaknuti ljude na vlastite komunikacijske kanale. Microsoft je naučio na teži način da nametanje vlastitih ideja drugima i nepraćenje standarda vodi izolaciji. Sada samo dostupniji i osiguravamo kompatibilniji odnos s drugim kreatorima browsera. Cijela poanta je u webu, nitko ne zarađuje od browsera.

Je li zdravo za zajednicu da velike kompanije, poput Facebooka, zapošljavaju puno utjecajnih open source developera?

To ovisi. Ako ih zapošljavaju kao svojevrsnu financijsku podršku open source projektima, onda je to odlična stvar. Ali ako ih zapošljavaju da bi radili na zatvorenim projektima, kako bi napustili ono čime su se do tada bavili, onda je to manje dobra stvar. Pogrešna su shvaćanja da je open source kada jedna osoba napiše cool stvar i učini je dostupnom.

Veliki dio uspješnog open source projekta je temeljen na zbližavanju zajednice kroz njega. Takvo okruženje daje slobodu izvornim developerima da rade druge stvari. U konačnici, svaki pravi developer će ići dalje. Ljepota OSS-a je kada predaješ kod i predaješ kontrolu. Za mnoge nove OSS developere to je težak korak za napraviti.

Još jedan problem koji se može shvatiti iz konteksta ovog pitanja je da se daje loš primjer. “Ako objaviš uspješni OSS projekt, velike kompanije će te zaposliti“ vodi k tomu da se mnogo projekata započinje umjesto da se podrška daje postojećima. Gotovo svaka velika kompanija na našem tržištu ima open source projekte. Ako ti je dugoročan cilj pridružiti se jednoj od takvih kompanija, sudjelovanje i doprinos unutar tih projekata je puno lakši put za ispunjenje tog cilja.

Temeljni problemi s webom su konstantni: brzina i iskoristivost. Što misliš zašto još uvijek to ne uspijevamo ispravno riješiti?

Nikada ni nećemo. Mooreov zakon i marketing rade protiv nas u tome. Samo nekolicina sretnika imaju najbolji hardver i najbrže veze. Takvi vjerojatno ulažu mnogo novaca. Dugoročni prihod je negdje drugdje, ali moramo zarađivati brzo ili će naš cool startup propasti. Zato nudimo proizvode koji iskorištavaju resurse do krajnjih granica nudeći napredna i kompleksna sučelja visoke kvalitete.

Sučelja koja su preteška i kompleksna za upotrebu trebaju dugo da se pokrenu i potpuno iskorištavaju hardver koji ih pokreće. Moramo prekinuti taj krug. Moramo testirati na slabom hardveru i u lošim mrežnim uvjetima. Tako ćemo moći imati brže proizvode za svih. Nažalost, gotovo nikad nemamo vremena to napraviti jer je često važnije izgraditi sljedeću sjajnu stvar.

Po pitanju iskoristivosti, također smo na klimavom terenu. Znamo kako dobro raditi. Ali umjesto da se ograničavamo da jednu stvar napravimo dobro, moramo biti inovativni. Dodavanjem novih karakteristika ćemo se razlikovati od konkurencije. Drugi veliki kamen spoticanja su zakoni. Plasiranje proizvoda koji se prodaje znači da se morate pridržavati starih zakona. Ovo vas prisiljava da gradimo prekompleksna sučelja. Da bi ispravili taj problem, trebali bi razmotriti kako promijeniti zahtjeve.

Što svijetu treba više: Raznolikost internetskih preglednika ili predvidljiva razvojna okolina? Drugim riječima, je li zdravo da jedan proizvođač preglednika drži većinu na tržištu i što mi možemo učiniti u vezi toga?

Ne, nikada neće biti dobro imati samo jedan browser. Razlog je taj što su kreatori browsera kompanije koje imaju druge potrebe i planove. Standardizacija zahtjeva vrijeme i trud. Razni proizvođači browsera koji gledaju kako implementirati iste karakteristike upućuju na to da ćemo vjerojatno stvoriti nešto čvrsto, dokumentirano i iskoristivo. Već smo to iskusili. Imali smo IE6 kao dominantnog igrača na tržištu. Još uvijek patimo zbog groznih web proizvoda koji su rezultat tog tmurnog okruženja. To mora prestati.

Kao developeri, dajemo preveliko značenje samim browserima. Krajnjeg korisnika nije briga koji će preglednik koristiti, sve dok god im ne usporava računala i dok im daje svojstva koja žele. Chrome je uspio zahvaljujući odličnim Google servisima koji su došli u paketu s njim. Safari je još relevantan jer dolazi preinstaliran na iOS-u. Nema načina da se pokrene drugi, potpuni, preglednik – treba se koristiti njihov engine. Standardi i raznolikost browsera su stvari za nas developere. Na nama je da izgradimo sučelja koja ciljaju samo jedan od njih.

Koliko je vjerojatno da će AI (umjetna inteligencija) zamijeniti developere?

Vrlo vjerojatno. Nismo zaštićeni od automatizacije. Što je naš rad predvidljiviji, to su strojevi bolji u njemu. Mi već imamo sustave poput DeepCodera. Generatori web stranica poput Wixa koriste deep learning za stvaranje prilagođenih proizvoda? Ali ja nisam zabrinut. Vidim AI kao veliku priliku za zamjenu za dosadni posao o kojem ne želimo niti razmišljati.

Kroz svoja razmišljanja i iskustvo, Heilmann nam daje sjajan uvod u svoju prezentaciju na konferenciji Shift Developer 2017 pod nazivom “The Soul in The Machine – Developing for Humans”. Svakako dođite vidjeti Christiana i ostale svjetske govornike uživo na Shiftovoj pozornici.