ChatGPT je novi marketinški mesija. Ili?

Fascinantna je opčinjenost nas ljudi iz marketinga komunikacijskim odnosno promotivnim aktivnostima. Što je zapravo apsurdno. Ako gledamo širu marketinšku sliku, komunikacija/promocija većinom čini samo 8% svih marketinških aktivnosti.

Znamo da imamo tri važna područja marketinga.

Jednu trećinu, odnosno 33% čini dijagnosticiranje, drugu trećinu čini strategija, a zadnju trećinu taktika. Baš u toj zadnjoj, taktičkoj trećini nalaze se promocijske, odnosno komunikacijske aktivnosti. I ovdje je jako bitno razlikovati da se one nalaze, ali ne da u potpunosti čine taktički dio marketinga. I svakako stoji to da je AI, odnosno ChatGPT disruptor, ali on je disruptor jednog dijela, jedne frakcije 8%-tnog dijela marketinga, no ne i marketinga u cijelosti kao što to neki tvrde.

Jer, sjetimo se dobrog starog marketinškog miksa, odnosno 4P: Product (proizvod), Price (cijena), Placement (distribucija) i na kraju Promotion (promocija). Dakle, promocija čini jednu četvrtinu od cijele jedne trećine marketinga. 

Zašto onda većina ljudi iz marketinga promotivne aktivnosti gleda kao svetu kravu, a svaki novi trend, disrupciju ili nešto treće unutar tih aktivnosti kao Mesiju koji eventualnim poboljšavanjem određenih komunikacijskih aktivnosti mijenja potpunu sliku cijelog marketinga?

Ili još gore, misle da im on može napraviti čitavu marketinšku strategiju?

Ako idete istražiti razne upise, komentare, članke, pa čak i ako pogledate razne teme marketinških konferencija o temi uloge AI-a u marketingu, a samim time i ChatGPT-a, sve se svodi samo na jedno: marketing više nikada neće biti isti. Ili još bolje, marketing se promijenio preko noći.

Odjednom je ChatGPT postao Mesija koji kroz promjene u SEO-u, sadržaju, copywritingu, i ostalim fragmentima marketinga, mijenja sliku cijelog marketinga zauvijek.

Vratimo se malo na početak i na dijagnosticiranje, strategiju i taktiku.

Ova tri dijela međusobno su povezana pa samim time i potpuno ignoriranje samo jednog od njih može dovesti do potpuno promašenog marketinga. Loše provedeno ili – kao što je to u većini slučajeva – ignoriranje i potpuno izostavljeno dijagnosticiranje tržišta, proizvoda, ciljane skupine i ostalih elemenata rezultirat će i lošom strategijom. Loša strategija, ili u većini slučajeva ne postojanje iste, rezultirat će i lošom taktikom. Loša taktika dovodi do loših finalnih marketinških aktivnosti.

Inače nisam ljubitelj cringe citata, ali u ovom slučaju jedan sad već gotovo star preko dvije i pol tisuće godina, onaj popularnog Sun Tzua iz njegovog Umijeća ratovanja potpuno se uklapa u sve prethodno rečeno. On je u svojoj popularnoj knjizi zapisao kako je “stavljanje taktike ispred strategije buka prije poraza.”

Postoji puno razloga zašto ljudi iz marketinga stavljaju taktiku ispred strategije.

Jedan od svakako najvažnijih je i taj što kreiranje strategije nije toliko seksi kao taktika. Svima je puno zabavnije razmišljati o kanalima na kojima će se marketinške aktivnosti izvršiti, izrada i pregled kreativa, pogled na rezultate… nego imati glavu uronjenu u segmentaciju tržišta, promatranje i/ili razgovor s postojećim kupcima/korisnicima, istraživanje njihovih navika, motivacija.

AI, odnosno ChatGPT, možda može jednim dijelom pomoći i u ovom prvom, jako važnom dijelu marketinških aktivnosti, ali o tome rijetko tko govori. Trenutno su svi zaokupirani njegovom ulogom unutar onog dijela marketinga koji donosi svjetla pozornice.

Međutim, kada se svjetla ugase dolazi mrak. No, kao što je već toliko puta viđeno, iz marketinškog mraka može vas izvući samo dobra dijagnostika i strategija i tek eventualno na kraju taktika.

Za dobru dijagnostiku i strategiju morate zasukati rukave i niti jedan AI ili neki drugi disruptor to neće učiniti umjesto vas.

Barem ne za sad.