CGDA: Hrvatska gaming industrija zaključila 2022. sa 60 milijuna eura prihoda, 88% iznosa otpada na 10 tvrtki

Hrvatska industrija videoigara dočekala je svoju drugu veliku analizu koju je proveo Croatian Game Development Alliance (CGDA), a predstavili su je Reboot i A1 u Botaničaru. U cijeloj analizi sudjelovalo je stotinjak poduzeća, ali ona je ipak nešto drugačija ove godine.

Analiza ne uključuje one kojima primarna djelatnost nije vezana uz proizvodnju videoigara ili interaktivnih iskustava. Zato ove godine u analizi nisu tvrtke poput Orqe koja ima izdanu videoigru na Steamu, ali se prvenstveno bavi izradom dronova ili Async Labsa koji ponekad proizvodi videoigre, ali i druge digitalne proizvode po narudžbi. Ova financijska analiza odnosi se samo na pravne osobe.

Pine studio kao pobjednik 2022.

Iako su prihodi u 2022. godini 1% manji od prihoda iz 2021. godine i još nisu dosegli pandemijsku 2020. godinu, dobit u 2022. godini je najviša od svih godina do sad.

Najveća tvrtka po prihodima je i dalje Nanobit, koji čini gotovo 55% prihoda
čitave industrije videoigara i gotovo 24% svih zaposlenih.

Također, od ukupno 63 game dev tvrtke, najvećih 10 na popisu čini 88% svih prihoda u industriji i 68% svih zaposlenih, slično kao i prošle godine.

Prošlom godinom dominirao je Pine Studio kada pričamo tvrtkama s najvećom dobiti, a taj uspjeh mogu zahvaliti svojoj popularnoj igri Escape Simulator. Nakon njih slijede Nanobit i Gamepiers, a zanimljivo je istaknuti činjenicu kako se čak 4 firme s popisa tvrtki s najvećom dobiti nalaze izvan Zagreba (Beli manastir, Dugo selo, Varaždin i Samobor).

Dobili smo točnije brojeve o zaposlenima

Uklanjanjem tvrtki kojima videoigre nisu pretežita djelatnost, dobili smo puno točniji presjek broja zaposlenih isključivo u industriji videoigara. Broj zaposlenih na puno radno vrijeme u industriji videoigara se od 2019. godine do danas udvostručio i on iznosi 483.

Broj je i veći jer u ovu analizu još uvijek nisu uključili i sve obrte iz cijele Hrvatske. Budući da se od iduće godine uvodi posebna djelatnost u NKD baš za videoigre, prikupljanje i tih podataka će u narednim godinama biti znatno olakšano.

Što su u anketi rekla poduzeća?

Preko 50% ispitanika su naveli da će sigurno promijeniti glavnu djelatnost u Izradi videoigara po novom NKD-u. Većina anketiranih studija iz inkubatora u Novskoj očekuju rast prihoda od 10% do 30% u sljedećih pet godina, ali većina studija iz ostatka Hrvatske su već etablirani i očekuju rast od čak preko 100%.

Razni studiji koriste više od jednog game enginea, ali dominantan je Unity, koji odgovara i malim indie timovima i srednje-velikim uhodanim studijima, a nakon njega odmah se nalazi Unreal Engine (oba game engina detaljno smo predstavili u našem serijalu o radnim mjestima u gaming industriji). Najveći domaći studiji koriste ili svoja interna rješenja ili rješenja koja koriste otvoreni kod.

Kako su domaći studiji usklađeni s UNICEF-ovim preporukama?

U sklopu ovogodišnje analize, posebna anketna pitanja bila su posvećena proizvodnim praksama domaćih studija i kako su usklađene s UNICEF-ovim preporuke industriji videoigara za procjenu utjecaja na djecu.

Anketu je ispunilo ukupno 28 studija za razvoj videoigara koji zapošljavaju 159 radnika u Republici Hrvatskoj, a CGDA je posvećena daljnjem praćenju i zagovaranju usvajanja i primjene UNICEF-ovih preporuka za industriju videoigara. Ističemo nekoliko zanimljivih podataka:

• 64% anketiranih studija ne vidi povezanost svog rada s pravima djece,
• 71% prepoznaje mogućnost da kroz svoje igre pozitivno utječu na djecu,
• 18% studija ima kodeks ponašanja u svojim igrama,
• 35% anketiranih studija planira uvesti smjernice za igru ili kodeks ponašanja u svoje videoigre kroz iduće tri godine.

Po čemu smo dobri u Europi?

Iako se industrija videoigara ponekad smatra “muškom” industrijom, usporedbom podataka o spolu radnika s analizom drugih država iz European Games Developer Federationa, dolazimo do statistike koja pokazuje da je Hrvatska pri europskom vrhu u zapošljavanju žena u industriji videoigara, s tendencijom rasta.

Zatim, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u Europi (i u manjini zemalja Europske unije) koja od 2021. godine ima raznolike potpore za razvoj i proizvodnju videoigara. CGDA trenutno radi s Hrvatskim audiovizualnim centrom na povećavanju tih sredstava kako bi bolje odgovarala potrebama industrije.