Burza voća i povrća pomaže hrvatskim poljoprivrednicima

Burza voća i povrća pomaže hrvatskim poljoprivrednicima

Burza voća i povrća je internetska burza za proizvođače i velike kupce poljoprivrednih proizvoda poput Getroa, Kauflanda i Mercatora. Najčešći problem proizvođača voća i povrća, posebice malih, je plasiranje proizvoda. Burza voća i povrća želi pomoći onima kojima marketing ne leži i koji se najčešće njime ne žele ni baviti. Burzu voća i povrća osnovao je Stjepan Dumančić, autor zanimljivih projekata EduSex te iBaba. Dumančić se već nekoliko godina bavi proizvodnjom jabuka, koje je promovirao putem izvrsnog videa Volim Jabuke. Dok se na Plodovima zemlje poljoprivrednici žale na prodaju, hoće li im Burza voća i povrća pomoći?

Burza voća i povrća je internetska burza za proizvođače i velike kupce poljoprivrednih proizvoda poput Getroa, Kauflanda i Mercatora. Najčešći problem proizvođača voća i povrća, posebice malih, je plasiranje proizvoda. Burza voća i povrća želi pomoći onima kojima marketing ne leži i koji se najčešće njime ne žele ni baviti.

Burzu voća i povrća osnovao je Stjepan Dumančić, autor zanimljivih projekata EduSex te iBaba. Dumančić se već nekoliko godina bavi proizvodnjom jabuka, koje je promovirao putem izvrsnog videa Volim Jabuke. Dok se na Plodovima zemlje poljoprivrednici žale na prodaju, hoće li im Burza voća i povrća pomoći?

Iako bi bilo najbolje kada bi se svi proizvođači bavili promocijom svojim proizvodima i izravno ih prodavali, to se nikad neće dogoditi. Iako postoje svijetli primjeri marketinga i brendiranja među mladim proizvođačima, Burza voća i povrća ima veliko potencijalno tržište osoba koje trebaju pomoć.

Proizvođači i kupci unutar servisa vide ponude te potražnju za raznim poljoprivrednim proizvodima uz cijene. Dostupne informacije o potražnji poslužit će proizvođačima i za planiranje sezone, dok će kupci imati pristup proizvodima poljoprivrednika do kojih inače ne bi došli. Kaufland, Mercator, Agrofructus i Getro neki su od kupaca koji su se već uključili u Burzu voća i povrća.

[youtube width=”600″ height=”475″]http://www.youtube.com/watch?v=5bJFSn8h8JM[/youtube]

Korisnici mogu primati obavijesti o upitima i ponudama putem SMS-a, čime se olakšava pristup i onima koji nisu puno na Internetu. Ukoliko uopće ne žele koristiti web stranicu, korisnici mogu Burzu voća i povrća nazvati radnim danom od 10 do 16 sati i ostaviti ponudu, potražnju ili pitati što se događa na burzi.

Poljoprivreda… na Internetu?

Mnogi će se na ideju internetske burze voća i povrća grohotom nasmijati, tvrdeći kako ciljana publika jednostavno nije na Internetu. Društvene mreže, kontekstualno oglašavanje i druge metode internetskog marketinga i poslovanje najvjerojatnije ne odgovaraju poljoprivrednicima. To nisu jedine metode. Kako bi poljoprivrednici ili bilo tko drugi koristio Internet u poslovanju, trebaju primjerene alate i metode, kao što navodi i Dumančić poznavajući svoje kolege:

Jako puno ljudi se u početku čudilo pojmu poljoprivreda na Internetu. Uopće ne vidim problem u tome. Zašto bi običan poljoprivrednik koristio Internet? YouTube? Facebook? MSN? Nema razloga. Dajte mu razlog da koristi Internet, koristit će ga.

Burza je razlog zašto je jedan od članova kupio računalo kako bi se mogao njome koristiti. Osim toga, pošto je to ipak bio među prvim članovima, često se čujemo telefonom te pomažemo oko korištenja računala u svakodnevnim stvarima.

Kako prodati 100 tona jabuka

Upravo je nedostatak informacija i znanja najveći problem hrvatske poljoprivrede. Nejednake otkupne cijene samo su jedan od problema koji doživljavaju proizvođači, a koje je kao proizvođač jabuka Dumančić iskusio:

Prije nego što je bilo konkretne platforme, razgovarao sam sa jako puno ljudi o Burzi, koji su bili opčinjeni samom idejom. To mi je dalo motivaciju za daljnji rad. Odlazio sam na sastanke sa raznim firmama i ljudima koji su odmah ušli u Burzu voća i povrća. Najveću potporu sam dobio od članova klastera “Slavonska Jabuka” iz Osijeka, čiji sam član. Njima se moram zahvaliti jer radi njih je sve i krenulo.

Burza voća i povrća kao internetski servis

Klasičan poslovni model burze bio bi posrednički uz naplatu postotka pri prodaji i kupnji. Dumančić nam je pojasnio zašto su se ipak odlučili za godišnju naplatu pristupa:

Poslovni model je u početku bio nezgodan za odrediti… Naime, nikako nismo uspjeli raditi kao posrednik za klijente uz proviziju. U tom modelu, klijenti ne znaju jedan za drugoga, te bi mi trebali garantirati svaku prodaju, što je vrlo nezgodno. Primjerice: Imate klijenta koji želi kupiti 100 tona kruške, određene sorte, 1. klase. Druga strana to ima i nudi. Po modelu posredništva, kupac bi trebao uplatiti proviziju nama kako bi dobio informacije od proizvođača. Uplati proviziju, dobije informacije, ode kod proizvođača, te na kraju robe nema 100 tona, već 97 tona i nije sve u 1. klasi. Što se događa? Problem. Naime, da bi garantirali proizvode u takvim stvarima, trebali bi imati hladnjaču, skladište i poprilično veliki kapital kako bi osigurali kupca od možebitnih problema. Ovdje već govorimo o burzi roba koja kod nas još uvijek ne postoji radi raznih zakona koji ulaze u koliziju s radom burze roba.

Na Internetu su svi jednaki

Za razliku od mnogih isključivo internetskih servisa, Burza voća i povrća zna što treba njihovim korisnicima. Poljoprivrednici ne žele samo surfati, već prodati svoje proizvode. Kupci pak žele brzo doći do robe. Komunikacijom putem Burze voća i povrća svi proizvođači dobivaju jednaku šansu za pristup velikim kupcima. S obzirom da su mladi poljoprivrednici informatički pismeni i obrazovani, Burza voća i povrća krenula je u pravi trenutak.

Dumančić trenutno traži strateške partnere za projekt pa ako vam je zanimljiv – javite mu se. Što mislite o projektu? Jeste li vi svoj projekt prilagodili vlastitoj publici?

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Valent Turković

    Valent Turković

    03. 08. 2010. u 6:04 pm Odgovori

    Čuo sam za sličan open source projekt koji je krenuo iz Afrike ili Indije i tamo je lokalnim malim proizvođačima otvorio vrata velikih trgovačkih lanaca. Koliko sam čuo projekt je doživio veliki uspjeh te to želim i ovome projektu, te da također ne bude zatvoren već što otvoreniji.

  2. Anja Pečovnik

    Anja Pečovnik

    04. 08. 2010. u 11:32 am Odgovori

    Cijenim ovakve projekte, ideju i pokretanje…no ne sviđa mi se što je jako “zatvoren”..ako se nešto zove burza onda ja kad dođem na sajt želim vidjeti što se nudi a što se traži, čak i ako je cilj projekta privući samo velike koorporacije (tipa Kaufland i slični) kao kupce. između ostalog, cilj bi trebao biti i unificiranje cijena na tržištu.

  3. Stjepan Dumančić

    Stjepan Dumančić

    04. 08. 2010. u 3:13 pm Odgovori

    Hvala svima na lijepim komentarima, no da se osvrnem na dvije kritike glede otvorenosti.

    @Anja i @Valent – trenutni poslovni model, kao što Ivan kaže, je takav da mora biti zatvoren, te nismo našli drugi način kako bi to pokrenuli. Nitko ne kaže da to neće biti otvoren sustav kasnije i u budućnosti. No početak je takav da nismo imali izbora nego ovako krenuti.

    Ne bih sada ulazio u detalje što smo i kako smo napravili, no svaki savjet ćemo uzeti u razmatranje. Slobodno komentirajte i dalje!

  4. Denis

    Denis

    04. 08. 2010. u 3:43 pm Odgovori

    Odlična ideja. Jedino što kaže Anja, da se barem malo otvori. Naprimjer, da javno budu objavljene samo zadnje prodajne cijene nekog voća ili povrća (naravno, po klasi) tako da burza postane referentno mjesto za cijenu nekog voća ili povrća. Naravno, tu treba poštovati privatnost prodavača i kupca (osobito velikih lanaca) jer bi neke činjenice mogle biti neugodne (npr. razlika između nabavne i prodajne cijene u velikim trgovačkim centrima).

  5. VLADO SALOPEK

    VLADO SALOPEK

    10. 10. 2017. u 2:49 pm Odgovori

    MISLIM DA JE OVO DOBRA STRANICA I AKO SE PROŠIRI SAZNANJE MEĐU LJUDIMA RAZNIM PROIZVOĐAĆIMA A TAKOĐER I KUPCIMA DA BI BILA VRLO POSJEČENA I USPJEŠNA.S ŽELJOM U VAŠ I NAŠ USPJEH LIJEP POZDRAV. VLADO SALOPEK IVANKOVO

    • Stipe Dumančić

      Stipe Dumančić

      07. 09. 2019. u 8:54 am Odgovori

      Pozdrav Đuro,

      Nažalost, projekt je ugašen 2013. godine. Nismo uspjeli biti transparentni sa pravovremenim cijenama za otkup jer je otkupljivačima bilo u interesu da se cijena ne zna do zadnjeg trenutka.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Imaš li svoje vrijeme za stvaranje? Jer jedan sastanak je dovoljan da ti uništi koncentraciju za cijeli dan!

Maker time. Deep work. Vrijeme za produktivnost i ideje. Zvuči kao ideal za mnoge hrvatske tvrtke, ali želimo li biti učinkoviti i kreativni, moramo si odrediti raspored za stvaranje - bili programer, pisac ili dizajner, radili na daljinu ili u uredu!

Tehnologija

Koliko su novi e-Građani – bolji? Evo što kažu hrvatski dizajneri i UX stručnjaci

e-Građani su napokon doživjeli dugo očekivani redizajn pod palicom vladinog vlastitog "startup" tima. Redizajn je kruna dvogodišnjeg rada, kažu. I treba biti s obzirom da je riječ o platformi na kojoj će biti dostupno 87 usluga za građane, a koje bi trebale biti okosnica digitalnog društva. Što su uspjeli poboljšati, na čemu još trebaju raditi - otkrivamo.

Startupi i poslovanje

Povratak u budućnost II: Ovo su 3 stvari koje hrvatska vlada može napraviti za IT industriju!

U prošlom sam nastavku pokazao da nismo iskoristili potencijal koji je drugi val internetskih tehnologija svesrdno nudio - Y2K virus nam očito nije bio dovoljan poguranac, a postoji li šansa da će ovaj novi virus, naš katarzični digitalni transformator Sars-CoV-2, biti jača poluga u rotiranju IT sentimenta?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

“Gotovo 41% ispitanika smatra da njihova poduzeća nemaju utjecaj na prava djece u Hrvatskoj”

U praktično svim segmentima poslovanja ICT tvrtki ima prostora za poboljšanje kad su dječja prava u pitanju, a većina domaćih tvrtki tek treba krenuti tim putem. Donosimo vam nekoliko praktičnih alata i savjeta od samog UNICEF-a.

Novost

Mislav Galler i Nenad Šlibar novi članovi uprave Telemacha

Direktor za tehniku Nenad Šlibar i glavni komercijalni direktor Telemacha Mislav Galler postali su danas članovi uprave domaćeg telekoma.

Kultura 2.0

75% ispitanika nije zadovoljno internom komunikacijom u tvrtki u kojoj radi

Pristigli su rezultati nedavno provedene anketa Jenza, zasebnog digitalnog proizvoda koji razvija Q agency - što su saznali o internoj komunikaciji u hrvatskim tvrtkama?

Startupi i poslovanje

Kako tehnologijom rasteretiti korisničku podršku? Evo studije slučaja

Chatbot rješenja na popularnim aplikacijama i društvenim mrežama mogu preuzeti do 80 posto rutinskih upita koji pristižu korisničkoj podršci, kako je domaća kreativno-tehnološka agencija ClickAttack u tome pomogla UNIQA osiguranju?

Startupi i poslovanje

Infobip u 2021. planira osigurati još 500 milijuna dolara investicije

Hrvatski jednorog Infobip u 2021. planira nastaviti s akvizicijama i brzim rastom, a za to planiraju prikupiti još oko 500 milijuna dolara investicija.

Tehnologija

Voditeljica Vladinog tima otkriva kako je izgledao redizajn e-Građana na koji se čeka od 2014.

Redizajn e-Građana dogodio se zapravo posve slučajno, a isprva ga nisu htjeli koristiti ni sami Vladini službenici, ispričala nam je voditeljica projekta Ivana Vukov.