Burza voća i povrća pomaže hrvatskim poljoprivrednicima

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Burza voća i povrća pomaže hrvatskim poljoprivrednicima

Burza voća i povrća je internetska burza za proizvođače i velike kupce poljoprivrednih proizvoda poput Getroa, Kauflanda i Mercatora. Najčešći problem proizvođača voća i povrća, posebice malih, je plasiranje proizvoda. Burza voća i povrća želi pomoći onima kojima marketing ne leži i koji se najčešće njime ne žele ni baviti. Burzu voća i povrća osnovao je Stjepan Dumančić, autor zanimljivih projekata EduSex te iBaba. Dumančić se već nekoliko godina bavi proizvodnjom jabuka, koje je promovirao putem izvrsnog videa Volim Jabuke. Dok se na Plodovima zemlje poljoprivrednici žale na prodaju, hoće li im Burza voća i povrća pomoći?

Burza voća i povrća je internetska burza za proizvođače i velike kupce poljoprivrednih proizvoda poput Getroa, Kauflanda i Mercatora. Najčešći problem proizvođača voća i povrća, posebice malih, je plasiranje proizvoda. Burza voća i povrća želi pomoći onima kojima marketing ne leži i koji se najčešće njime ne žele ni baviti.

Burzu voća i povrća osnovao je Stjepan Dumančić, autor zanimljivih projekata EduSex te iBaba. Dumančić se već nekoliko godina bavi proizvodnjom jabuka, koje je promovirao putem izvrsnog videa Volim Jabuke. Dok se na Plodovima zemlje poljoprivrednici žale na prodaju, hoće li im Burza voća i povrća pomoći?

Iako bi bilo najbolje kada bi se svi proizvođači bavili promocijom svojim proizvodima i izravno ih prodavali, to se nikad neće dogoditi. Iako postoje svijetli primjeri marketinga i brendiranja među mladim proizvođačima, Burza voća i povrća ima veliko potencijalno tržište osoba koje trebaju pomoć.

Proizvođači i kupci unutar servisa vide ponude te potražnju za raznim poljoprivrednim proizvodima uz cijene. Dostupne informacije o potražnji poslužit će proizvođačima i za planiranje sezone, dok će kupci imati pristup proizvodima poljoprivrednika do kojih inače ne bi došli. Kaufland, Mercator, Agrofructus i Getro neki su od kupaca koji su se već uključili u Burzu voća i povrća.

[youtube width=”600″ height=”475″]http://www.youtube.com/watch?v=5bJFSn8h8JM[/youtube]

Korisnici mogu primati obavijesti o upitima i ponudama putem SMS-a, čime se olakšava pristup i onima koji nisu puno na Internetu. Ukoliko uopće ne žele koristiti web stranicu, korisnici mogu Burzu voća i povrća nazvati radnim danom od 10 do 16 sati i ostaviti ponudu, potražnju ili pitati što se događa na burzi.

Poljoprivreda… na Internetu?

Mnogi će se na ideju internetske burze voća i povrća grohotom nasmijati, tvrdeći kako ciljana publika jednostavno nije na Internetu. Društvene mreže, kontekstualno oglašavanje i druge metode internetskog marketinga i poslovanje najvjerojatnije ne odgovaraju poljoprivrednicima. To nisu jedine metode. Kako bi poljoprivrednici ili bilo tko drugi koristio Internet u poslovanju, trebaju primjerene alate i metode, kao što navodi i Dumančić poznavajući svoje kolege:

Jako puno ljudi se u početku čudilo pojmu poljoprivreda na Internetu. Uopće ne vidim problem u tome. Zašto bi običan poljoprivrednik koristio Internet? YouTube? Facebook? MSN? Nema razloga. Dajte mu razlog da koristi Internet, koristit će ga.

Burza je razlog zašto je jedan od članova kupio računalo kako bi se mogao njome koristiti. Osim toga, pošto je to ipak bio među prvim članovima, često se čujemo telefonom te pomažemo oko korištenja računala u svakodnevnim stvarima.

Kako prodati 100 tona jabuka

Upravo je nedostatak informacija i znanja najveći problem hrvatske poljoprivrede. Nejednake otkupne cijene samo su jedan od problema koji doživljavaju proizvođači, a koje je kao proizvođač jabuka Dumančić iskusio:

Prije nego što je bilo konkretne platforme, razgovarao sam sa jako puno ljudi o Burzi, koji su bili opčinjeni samom idejom. To mi je dalo motivaciju za daljnji rad. Odlazio sam na sastanke sa raznim firmama i ljudima koji su odmah ušli u Burzu voća i povrća. Najveću potporu sam dobio od članova klastera “Slavonska Jabuka” iz Osijeka, čiji sam član. Njima se moram zahvaliti jer radi njih je sve i krenulo.

Burza voća i povrća kao internetski servis

Klasičan poslovni model burze bio bi posrednički uz naplatu postotka pri prodaji i kupnji. Dumančić nam je pojasnio zašto su se ipak odlučili za godišnju naplatu pristupa:

Poslovni model je u početku bio nezgodan za odrediti… Naime, nikako nismo uspjeli raditi kao posrednik za klijente uz proviziju. U tom modelu, klijenti ne znaju jedan za drugoga, te bi mi trebali garantirati svaku prodaju, što je vrlo nezgodno. Primjerice: Imate klijenta koji želi kupiti 100 tona kruške, određene sorte, 1. klase. Druga strana to ima i nudi. Po modelu posredništva, kupac bi trebao uplatiti proviziju nama kako bi dobio informacije od proizvođača. Uplati proviziju, dobije informacije, ode kod proizvođača, te na kraju robe nema 100 tona, već 97 tona i nije sve u 1. klasi. Što se događa? Problem. Naime, da bi garantirali proizvode u takvim stvarima, trebali bi imati hladnjaču, skladište i poprilično veliki kapital kako bi osigurali kupca od možebitnih problema. Ovdje već govorimo o burzi roba koja kod nas još uvijek ne postoji radi raznih zakona koji ulaze u koliziju s radom burze roba.

Na Internetu su svi jednaki

Za razliku od mnogih isključivo internetskih servisa, Burza voća i povrća zna što treba njihovim korisnicima. Poljoprivrednici ne žele samo surfati, već prodati svoje proizvode. Kupci pak žele brzo doći do robe. Komunikacijom putem Burze voća i povrća svi proizvođači dobivaju jednaku šansu za pristup velikim kupcima. S obzirom da su mladi poljoprivrednici informatički pismeni i obrazovani, Burza voća i povrća krenula je u pravi trenutak.

Dumančić trenutno traži strateške partnere za projekt pa ako vam je zanimljiv – javite mu se. Što mislite o projektu? Jeste li vi svoj projekt prilagodili vlastitoj publici?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Valent Turković

    Valent Turković

    03. 08. 2010. u 6:04 pm Odgovori

    Čuo sam za sličan open source projekt koji je krenuo iz Afrike ili Indije i tamo je lokalnim malim proizvođačima otvorio vrata velikih trgovačkih lanaca. Koliko sam čuo projekt je doživio veliki uspjeh te to želim i ovome projektu, te da također ne bude zatvoren već što otvoreniji.

  2. Anja Pečovnik

    Anja Pečovnik

    04. 08. 2010. u 11:32 am Odgovori

    Cijenim ovakve projekte, ideju i pokretanje…no ne sviđa mi se što je jako “zatvoren”..ako se nešto zove burza onda ja kad dođem na sajt želim vidjeti što se nudi a što se traži, čak i ako je cilj projekta privući samo velike koorporacije (tipa Kaufland i slični) kao kupce. između ostalog, cilj bi trebao biti i unificiranje cijena na tržištu.

  3. Stjepan Dumančić

    Stjepan Dumančić

    04. 08. 2010. u 3:13 pm Odgovori

    Hvala svima na lijepim komentarima, no da se osvrnem na dvije kritike glede otvorenosti.

    @Anja i @Valent – trenutni poslovni model, kao što Ivan kaže, je takav da mora biti zatvoren, te nismo našli drugi način kako bi to pokrenuli. Nitko ne kaže da to neće biti otvoren sustav kasnije i u budućnosti. No početak je takav da nismo imali izbora nego ovako krenuti.

    Ne bih sada ulazio u detalje što smo i kako smo napravili, no svaki savjet ćemo uzeti u razmatranje. Slobodno komentirajte i dalje!

  4. Denis

    Denis

    04. 08. 2010. u 3:43 pm Odgovori

    Odlična ideja. Jedino što kaže Anja, da se barem malo otvori. Naprimjer, da javno budu objavljene samo zadnje prodajne cijene nekog voća ili povrća (naravno, po klasi) tako da burza postane referentno mjesto za cijenu nekog voća ili povrća. Naravno, tu treba poštovati privatnost prodavača i kupca (osobito velikih lanaca) jer bi neke činjenice mogle biti neugodne (npr. razlika između nabavne i prodajne cijene u velikim trgovačkim centrima).

  5. VLADO SALOPEK

    VLADO SALOPEK

    10. 10. 2017. u 2:49 pm Odgovori

    MISLIM DA JE OVO DOBRA STRANICA I AKO SE PROŠIRI SAZNANJE MEĐU LJUDIMA RAZNIM PROIZVOĐAĆIMA A TAKOĐER I KUPCIMA DA BI BILA VRLO POSJEČENA I USPJEŠNA.S ŽELJOM U VAŠ I NAŠ USPJEH LIJEP POZDRAV. VLADO SALOPEK IVANKOVO

    • Stipe Dumančić

      Stipe Dumančić

      07. 09. 2019. u 8:54 am Odgovori

      Pozdrav Đuro,

      Nažalost, projekt je ugašen 2013. godine. Nismo uspjeli biti transparentni sa pravovremenim cijenama za otkup jer je otkupljivačima bilo u interesu da se cijena ne zna do zadnjeg trenutka.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Novost

U napadu na tisuće digitalnih novčanika povezanih sa Solanom, domaći Solflare ostao netaknut

Solana blockchain i niz drugih platformi povezanih s istim jutros su doživjele veliki napad kojim je zahvaćeno nekoliko tisuća digitalnih novčanika. Više saznajemo od Filipa Dragoslavića, su-osnivača tvrtke koja se posvetila razvoju proizvoda na ovom blockchainu.

Panel

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Dvije godine od investicije: Microblink posložio produktne timove i planira automatizaciju razvoja proizvoda

Postati tržišni lider u segmentu gdje još nitko nema potpuno rješenje, proširiti se na američkom tržištu i na enterprise klijente... Microblink ima velike ambicije za naredni period. I to s pravom. Evo kako će im u tome pomoći uspješno slaganje produktnih timova i usmjeravanje produktne te go-to-market strategije.

Digitalni proizvodi

Aplikacije kojima možete provjeriti i pratiti kvalitetu – hrane, kozmetike i zraka!

U moru aplikacija, predstavljamo vam 3 provjerene koje će vam pomoći u praćenju toga što unosite i stavljate na sebe, ali i u kakvom se okruženju krećete.

Novost

Infinum Academy donosi nova 3 edukacijska programa: UX/UI dizajn, DevOps i WordPress

Infinum kroz svoju akademiju ove jeseni polaznicima nudi tri nova besplatna tečaja, a novost je i da prijave više nisu otvorene samo studentima i diplomantima!

Vodič

Neki ljudi su bolji “materijal” za lidere od drugih – i to najčešće zbog ovih 5 osobina

Postoji tona literature i edukacija na temu liderstva, no loših menadžera kao da nije ništa manje. Zašto su psihološke osobine važne za vođenje? Kakav skup karakteristika čini dobrog menadžera? Kako prepoznati ljude koji imaju potencijal postati dobri lideri? Mitja Ružojić s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima odgovore...

Mobilno

SuperMinds u Zagreb dovodi Paula Hudsona, uz poruku “Hrvatska može sve što i Silicon Valley”

Konferencija SuperMinds ove će jeseni u dva dana okupiti 400 mobile developera, a jedan od keynote predavača je autor popularnog serijala Hacking with Swift.

Intervju

Lovre de Grisogono studente sociologije priprema za zapošljavanje – u IT industriji!

Kako jednim rješenjem riješiti dva problema? Kolegij Sociologija informatičke profesije na Fakultetu hrvatskih studija buduće sociologe čini spremnijima za tržište rada, a domaćim tehnološkim poslodavcima pomaže riješiti kronični nedostatak radne snage.