Burza voća i povrća pomaže hrvatskim poljoprivrednicima

Burza voća i povrća pomaže hrvatskim poljoprivrednicima

Burza voća i povrća je internetska burza za proizvođače i velike kupce poljoprivrednih proizvoda poput Getroa, Kauflanda i Mercatora. Najčešći problem proizvođača voća i povrća, posebice malih, je plasiranje proizvoda. Burza voća i povrća želi pomoći onima kojima marketing ne leži i koji se najčešće njime ne žele ni baviti. Burzu voća i povrća osnovao je Stjepan Dumančić, autor zanimljivih projekata EduSex te iBaba. Dumančić se već nekoliko godina bavi proizvodnjom jabuka, koje je promovirao putem izvrsnog videa Volim Jabuke. Dok se na Plodovima zemlje poljoprivrednici žale na prodaju, hoće li im Burza voća i povrća pomoći?

Burza voća i povrća je internetska burza za proizvođače i velike kupce poljoprivrednih proizvoda poput Getroa, Kauflanda i Mercatora. Najčešći problem proizvođača voća i povrća, posebice malih, je plasiranje proizvoda. Burza voća i povrća želi pomoći onima kojima marketing ne leži i koji se najčešće njime ne žele ni baviti.

Burzu voća i povrća osnovao je Stjepan Dumančić, autor zanimljivih projekata EduSex te iBaba. Dumančić se već nekoliko godina bavi proizvodnjom jabuka, koje je promovirao putem izvrsnog videa Volim Jabuke. Dok se na Plodovima zemlje poljoprivrednici žale na prodaju, hoće li im Burza voća i povrća pomoći?

Iako bi bilo najbolje kada bi se svi proizvođači bavili promocijom svojim proizvodima i izravno ih prodavali, to se nikad neće dogoditi. Iako postoje svijetli primjeri marketinga i brendiranja među mladim proizvođačima, Burza voća i povrća ima veliko potencijalno tržište osoba koje trebaju pomoć.

Proizvođači i kupci unutar servisa vide ponude te potražnju za raznim poljoprivrednim proizvodima uz cijene. Dostupne informacije o potražnji poslužit će proizvođačima i za planiranje sezone, dok će kupci imati pristup proizvodima poljoprivrednika do kojih inače ne bi došli. Kaufland, Mercator, Agrofructus i Getro neki su od kupaca koji su se već uključili u Burzu voća i povrća.

[youtube width=”600″ height=”475″]http://www.youtube.com/watch?v=5bJFSn8h8JM[/youtube]

Korisnici mogu primati obavijesti o upitima i ponudama putem SMS-a, čime se olakšava pristup i onima koji nisu puno na Internetu. Ukoliko uopće ne žele koristiti web stranicu, korisnici mogu Burzu voća i povrća nazvati radnim danom od 10 do 16 sati i ostaviti ponudu, potražnju ili pitati što se događa na burzi.

Poljoprivreda… na Internetu?

Mnogi će se na ideju internetske burze voća i povrća grohotom nasmijati, tvrdeći kako ciljana publika jednostavno nije na Internetu. Društvene mreže, kontekstualno oglašavanje i druge metode internetskog marketinga i poslovanje najvjerojatnije ne odgovaraju poljoprivrednicima. To nisu jedine metode. Kako bi poljoprivrednici ili bilo tko drugi koristio Internet u poslovanju, trebaju primjerene alate i metode, kao što navodi i Dumančić poznavajući svoje kolege:

Jako puno ljudi se u početku čudilo pojmu poljoprivreda na Internetu. Uopće ne vidim problem u tome. Zašto bi običan poljoprivrednik koristio Internet? YouTube? Facebook? MSN? Nema razloga. Dajte mu razlog da koristi Internet, koristit će ga.

Burza je razlog zašto je jedan od članova kupio računalo kako bi se mogao njome koristiti. Osim toga, pošto je to ipak bio među prvim članovima, često se čujemo telefonom te pomažemo oko korištenja računala u svakodnevnim stvarima.

Kako prodati 100 tona jabuka

Upravo je nedostatak informacija i znanja najveći problem hrvatske poljoprivrede. Nejednake otkupne cijene samo su jedan od problema koji doživljavaju proizvođači, a koje je kao proizvođač jabuka Dumančić iskusio:

Prije nego što je bilo konkretne platforme, razgovarao sam sa jako puno ljudi o Burzi, koji su bili opčinjeni samom idejom. To mi je dalo motivaciju za daljnji rad. Odlazio sam na sastanke sa raznim firmama i ljudima koji su odmah ušli u Burzu voća i povrća. Najveću potporu sam dobio od članova klastera “Slavonska Jabuka” iz Osijeka, čiji sam član. Njima se moram zahvaliti jer radi njih je sve i krenulo.

Burza voća i povrća kao internetski servis

Klasičan poslovni model burze bio bi posrednički uz naplatu postotka pri prodaji i kupnji. Dumančić nam je pojasnio zašto su se ipak odlučili za godišnju naplatu pristupa:

Poslovni model je u početku bio nezgodan za odrediti… Naime, nikako nismo uspjeli raditi kao posrednik za klijente uz proviziju. U tom modelu, klijenti ne znaju jedan za drugoga, te bi mi trebali garantirati svaku prodaju, što je vrlo nezgodno. Primjerice: Imate klijenta koji želi kupiti 100 tona kruške, određene sorte, 1. klase. Druga strana to ima i nudi. Po modelu posredništva, kupac bi trebao uplatiti proviziju nama kako bi dobio informacije od proizvođača. Uplati proviziju, dobije informacije, ode kod proizvođača, te na kraju robe nema 100 tona, već 97 tona i nije sve u 1. klasi. Što se događa? Problem. Naime, da bi garantirali proizvode u takvim stvarima, trebali bi imati hladnjaču, skladište i poprilično veliki kapital kako bi osigurali kupca od možebitnih problema. Ovdje već govorimo o burzi roba koja kod nas još uvijek ne postoji radi raznih zakona koji ulaze u koliziju s radom burze roba.

Na Internetu su svi jednaki

Za razliku od mnogih isključivo internetskih servisa, Burza voća i povrća zna što treba njihovim korisnicima. Poljoprivrednici ne žele samo surfati, već prodati svoje proizvode. Kupci pak žele brzo doći do robe. Komunikacijom putem Burze voća i povrća svi proizvođači dobivaju jednaku šansu za pristup velikim kupcima. S obzirom da su mladi poljoprivrednici informatički pismeni i obrazovani, Burza voća i povrća krenula je u pravi trenutak.

Dumančić trenutno traži strateške partnere za projekt pa ako vam je zanimljiv – javite mu se. Što mislite o projektu? Jeste li vi svoj projekt prilagodili vlastitoj publici?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Valent Turković

    Valent Turković

    03. 08. 2010. u 6:04 pm Odgovori

    Čuo sam za sličan open source projekt koji je krenuo iz Afrike ili Indije i tamo je lokalnim malim proizvođačima otvorio vrata velikih trgovačkih lanaca. Koliko sam čuo projekt je doživio veliki uspjeh te to želim i ovome projektu, te da također ne bude zatvoren već što otvoreniji.

  2. Anja Pečovnik

    Anja Pečovnik

    04. 08. 2010. u 11:32 am Odgovori

    Cijenim ovakve projekte, ideju i pokretanje…no ne sviđa mi se što je jako “zatvoren”..ako se nešto zove burza onda ja kad dođem na sajt želim vidjeti što se nudi a što se traži, čak i ako je cilj projekta privući samo velike koorporacije (tipa Kaufland i slični) kao kupce. između ostalog, cilj bi trebao biti i unificiranje cijena na tržištu.

  3. Stjepan Dumančić

    Stjepan Dumančić

    04. 08. 2010. u 3:13 pm Odgovori

    Hvala svima na lijepim komentarima, no da se osvrnem na dvije kritike glede otvorenosti.

    @Anja i @Valent – trenutni poslovni model, kao što Ivan kaže, je takav da mora biti zatvoren, te nismo našli drugi način kako bi to pokrenuli. Nitko ne kaže da to neće biti otvoren sustav kasnije i u budućnosti. No početak je takav da nismo imali izbora nego ovako krenuti.

    Ne bih sada ulazio u detalje što smo i kako smo napravili, no svaki savjet ćemo uzeti u razmatranje. Slobodno komentirajte i dalje!

  4. Denis

    Denis

    04. 08. 2010. u 3:43 pm Odgovori

    Odlična ideja. Jedino što kaže Anja, da se barem malo otvori. Naprimjer, da javno budu objavljene samo zadnje prodajne cijene nekog voća ili povrća (naravno, po klasi) tako da burza postane referentno mjesto za cijenu nekog voća ili povrća. Naravno, tu treba poštovati privatnost prodavača i kupca (osobito velikih lanaca) jer bi neke činjenice mogle biti neugodne (npr. razlika između nabavne i prodajne cijene u velikim trgovačkim centrima).

  5. VLADO SALOPEK

    VLADO SALOPEK

    10. 10. 2017. u 2:49 pm Odgovori

    MISLIM DA JE OVO DOBRA STRANICA I AKO SE PROŠIRI SAZNANJE MEĐU LJUDIMA RAZNIM PROIZVOĐAĆIMA A TAKOĐER I KUPCIMA DA BI BILA VRLO POSJEČENA I USPJEŠNA.S ŽELJOM U VAŠ I NAŠ USPJEH LIJEP POZDRAV. VLADO SALOPEK IVANKOVO

    • Stipe Dumančić

      Stipe Dumančić

      07. 09. 2019. u 8:54 am Odgovori

      Pozdrav Đuro,

      Nažalost, projekt je ugašen 2013. godine. Nismo uspjeli biti transparentni sa pravovremenim cijenama za otkup jer je otkupljivačima bilo u interesu da se cijena ne zna do zadnjeg trenutka.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Panel

Tri godine poslije pandemije: Jesmo li doista promijenili modele rada ili smo se vratili u urede?

Globalni tehnološki divovi skoro pa na silu vraćaju zaposlenike u urede, jesu li domaće IT tvrtke prigrlile fleksibilnost analiziramo uz primjere iz Photomatha, Combisa, Endave i Ars Future...

Što ste propustili

Intervju

Andrea Knez Karačić: Broj godina iskustva ne određuje nečiji senioritet

U seriji intervjua s iskusnim inženjerima domaće IT industrije otkrivamo kako su izgledali njihovi karijerni putovi, kako se postaje senior i ostaje u tijeku s novim tehnologijama, je li bolje specijalizirati se za određenu tehnologiju ili biti generalist i - što bi savjetovali juniorima.

Panel

Je li doktorski studij korak na koji se isplati odvažiti – dok radite?

Ivan, Petar, Tomislav i Goran iz Poslovne inteligencije opisali su nam svoj put do doktorske titule: zašto su upisali doktorski studij, što im je pomoglo kad je bilo najteže te koliko im je na kraju donio znanja koja danas mogu koristiti na poslu.

Dizajn

Zašto (i) Spotify želi postati TikTok?

Spotify je najavio velike promjene unutar aplikacije koje narušavaju korisničko iskustvo samog slušanja glazbe. Zašto se podigla tolika prašina, što nam donose nove funkcionalnosti i hoće li Spotify izgubiti vjerne korisnike?

Digitalni marketing

ChatGPT je novi makretinški mesija. Ili?

Svake godine, a ponekad, ako smo dovoljno dobri, i dva puta godišnje pojavi se novi mesija marketinga koji je došao odagnati apsolutno sve naše marketinške muke, promijeniti svijet marketinga i dati nam odrješenje svih naših marketinških grijeha. Trenutno, po nekima, to je ChatGPT.

Tvrtke i poslovanje

Hrvatska platforma GameBoost osigurala 2 milijuna eura od Fil Rouge Capitala i Feelsgooda

GameBoost planira pobijediti globalnu konkurenciju u ponudi gaming usluga poput treniranja igrača i zajedničkog igranja u popularnim online multiplayer video igrama. Korak bliže tome dovodi ih nova investicijska runda.

Novost

Infobip imenovao Richarda Krasku na mjesto financijskog direktora

Richard Kraska je iskusni financijski stručnjak, koji je prije dolaska u Infobip obnašao dužnosti financijskog direktora u nekoliko brzorastućih softverskih tvrtki.