Burza voća i povrća pomaže hrvatskim poljoprivrednicima

Burza voća i povrća pomaže hrvatskim poljoprivrednicima

Burza voća i povrća je internetska burza za proizvođače i velike kupce poljoprivrednih proizvoda poput Getroa, Kauflanda i Mercatora. Najčešći problem proizvođača voća i povrća, posebice malih, je plasiranje proizvoda. Burza voća i povrća želi pomoći onima kojima marketing ne leži i koji se najčešće njime ne žele ni baviti. Burzu voća i povrća osnovao je Stjepan Dumančić, autor zanimljivih projekata EduSex te iBaba. Dumančić se već nekoliko godina bavi proizvodnjom jabuka, koje je promovirao putem izvrsnog videa Volim Jabuke. Dok se na Plodovima zemlje poljoprivrednici žale na prodaju, hoće li im Burza voća i povrća pomoći?

Burza voća i povrća je internetska burza za proizvođače i velike kupce poljoprivrednih proizvoda poput Getroa, Kauflanda i Mercatora. Najčešći problem proizvođača voća i povrća, posebice malih, je plasiranje proizvoda. Burza voća i povrća želi pomoći onima kojima marketing ne leži i koji se najčešće njime ne žele ni baviti.

Burzu voća i povrća osnovao je Stjepan Dumančić, autor zanimljivih projekata EduSex te iBaba. Dumančić se već nekoliko godina bavi proizvodnjom jabuka, koje je promovirao putem izvrsnog videa Volim Jabuke. Dok se na Plodovima zemlje poljoprivrednici žale na prodaju, hoće li im Burza voća i povrća pomoći?

Iako bi bilo najbolje kada bi se svi proizvođači bavili promocijom svojim proizvodima i izravno ih prodavali, to se nikad neće dogoditi. Iako postoje svijetli primjeri marketinga i brendiranja među mladim proizvođačima, Burza voća i povrća ima veliko potencijalno tržište osoba koje trebaju pomoć.

Proizvođači i kupci unutar servisa vide ponude te potražnju za raznim poljoprivrednim proizvodima uz cijene. Dostupne informacije o potražnji poslužit će proizvođačima i za planiranje sezone, dok će kupci imati pristup proizvodima poljoprivrednika do kojih inače ne bi došli. Kaufland, Mercator, Agrofructus i Getro neki su od kupaca koji su se već uključili u Burzu voća i povrća.

[youtube width=”600″ height=”475″]http://www.youtube.com/watch?v=5bJFSn8h8JM[/youtube]

Korisnici mogu primati obavijesti o upitima i ponudama putem SMS-a, čime se olakšava pristup i onima koji nisu puno na Internetu. Ukoliko uopće ne žele koristiti web stranicu, korisnici mogu Burzu voća i povrća nazvati radnim danom od 10 do 16 sati i ostaviti ponudu, potražnju ili pitati što se događa na burzi.

Poljoprivreda… na Internetu?

Mnogi će se na ideju internetske burze voća i povrća grohotom nasmijati, tvrdeći kako ciljana publika jednostavno nije na Internetu. Društvene mreže, kontekstualno oglašavanje i druge metode internetskog marketinga i poslovanje najvjerojatnije ne odgovaraju poljoprivrednicima. To nisu jedine metode. Kako bi poljoprivrednici ili bilo tko drugi koristio Internet u poslovanju, trebaju primjerene alate i metode, kao što navodi i Dumančić poznavajući svoje kolege:

Jako puno ljudi se u početku čudilo pojmu poljoprivreda na Internetu. Uopće ne vidim problem u tome. Zašto bi običan poljoprivrednik koristio Internet? YouTube? Facebook? MSN? Nema razloga. Dajte mu razlog da koristi Internet, koristit će ga.

Burza je razlog zašto je jedan od članova kupio računalo kako bi se mogao njome koristiti. Osim toga, pošto je to ipak bio među prvim članovima, često se čujemo telefonom te pomažemo oko korištenja računala u svakodnevnim stvarima.

Kako prodati 100 tona jabuka

Upravo je nedostatak informacija i znanja najveći problem hrvatske poljoprivrede. Nejednake otkupne cijene samo su jedan od problema koji doživljavaju proizvođači, a koje je kao proizvođač jabuka Dumančić iskusio:

Prije nego što je bilo konkretne platforme, razgovarao sam sa jako puno ljudi o Burzi, koji su bili opčinjeni samom idejom. To mi je dalo motivaciju za daljnji rad. Odlazio sam na sastanke sa raznim firmama i ljudima koji su odmah ušli u Burzu voća i povrća. Najveću potporu sam dobio od članova klastera “Slavonska Jabuka” iz Osijeka, čiji sam član. Njima se moram zahvaliti jer radi njih je sve i krenulo.

Burza voća i povrća kao internetski servis

Klasičan poslovni model burze bio bi posrednički uz naplatu postotka pri prodaji i kupnji. Dumančić nam je pojasnio zašto su se ipak odlučili za godišnju naplatu pristupa:

Poslovni model je u početku bio nezgodan za odrediti… Naime, nikako nismo uspjeli raditi kao posrednik za klijente uz proviziju. U tom modelu, klijenti ne znaju jedan za drugoga, te bi mi trebali garantirati svaku prodaju, što je vrlo nezgodno. Primjerice: Imate klijenta koji želi kupiti 100 tona kruške, određene sorte, 1. klase. Druga strana to ima i nudi. Po modelu posredništva, kupac bi trebao uplatiti proviziju nama kako bi dobio informacije od proizvođača. Uplati proviziju, dobije informacije, ode kod proizvođača, te na kraju robe nema 100 tona, već 97 tona i nije sve u 1. klasi. Što se događa? Problem. Naime, da bi garantirali proizvode u takvim stvarima, trebali bi imati hladnjaču, skladište i poprilično veliki kapital kako bi osigurali kupca od možebitnih problema. Ovdje već govorimo o burzi roba koja kod nas još uvijek ne postoji radi raznih zakona koji ulaze u koliziju s radom burze roba.

Na Internetu su svi jednaki

Za razliku od mnogih isključivo internetskih servisa, Burza voća i povrća zna što treba njihovim korisnicima. Poljoprivrednici ne žele samo surfati, već prodati svoje proizvode. Kupci pak žele brzo doći do robe. Komunikacijom putem Burze voća i povrća svi proizvođači dobivaju jednaku šansu za pristup velikim kupcima. S obzirom da su mladi poljoprivrednici informatički pismeni i obrazovani, Burza voća i povrća krenula je u pravi trenutak.

Dumančić trenutno traži strateške partnere za projekt pa ako vam je zanimljiv – javite mu se. Što mislite o projektu? Jeste li vi svoj projekt prilagodili vlastitoj publici?

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Valent Turković

    Valent Turković

    03. 08. 2010. u 6:04 pm Odgovori

    Čuo sam za sličan open source projekt koji je krenuo iz Afrike ili Indije i tamo je lokalnim malim proizvođačima otvorio vrata velikih trgovačkih lanaca. Koliko sam čuo projekt je doživio veliki uspjeh te to želim i ovome projektu, te da također ne bude zatvoren već što otvoreniji.

  2. Anja Pečovnik

    Anja Pečovnik

    04. 08. 2010. u 11:32 am Odgovori

    Cijenim ovakve projekte, ideju i pokretanje…no ne sviđa mi se što je jako “zatvoren”..ako se nešto zove burza onda ja kad dođem na sajt želim vidjeti što se nudi a što se traži, čak i ako je cilj projekta privući samo velike koorporacije (tipa Kaufland i slični) kao kupce. između ostalog, cilj bi trebao biti i unificiranje cijena na tržištu.

  3. Stjepan Dumančić

    Stjepan Dumančić

    04. 08. 2010. u 3:13 pm Odgovori

    Hvala svima na lijepim komentarima, no da se osvrnem na dvije kritike glede otvorenosti.

    @Anja i @Valent – trenutni poslovni model, kao što Ivan kaže, je takav da mora biti zatvoren, te nismo našli drugi način kako bi to pokrenuli. Nitko ne kaže da to neće biti otvoren sustav kasnije i u budućnosti. No početak je takav da nismo imali izbora nego ovako krenuti.

    Ne bih sada ulazio u detalje što smo i kako smo napravili, no svaki savjet ćemo uzeti u razmatranje. Slobodno komentirajte i dalje!

  4. Denis

    Denis

    04. 08. 2010. u 3:43 pm Odgovori

    Odlična ideja. Jedino što kaže Anja, da se barem malo otvori. Naprimjer, da javno budu objavljene samo zadnje prodajne cijene nekog voća ili povrća (naravno, po klasi) tako da burza postane referentno mjesto za cijenu nekog voća ili povrća. Naravno, tu treba poštovati privatnost prodavača i kupca (osobito velikih lanaca) jer bi neke činjenice mogle biti neugodne (npr. razlika između nabavne i prodajne cijene u velikim trgovačkim centrima).

  5. VLADO SALOPEK

    VLADO SALOPEK

    10. 10. 2017. u 2:49 pm Odgovori

    MISLIM DA JE OVO DOBRA STRANICA I AKO SE PROŠIRI SAZNANJE MEĐU LJUDIMA RAZNIM PROIZVOĐAĆIMA A TAKOĐER I KUPCIMA DA BI BILA VRLO POSJEČENA I USPJEŠNA.S ŽELJOM U VAŠ I NAŠ USPJEH LIJEP POZDRAV. VLADO SALOPEK IVANKOVO

    • Stipe Dumančić

      Stipe Dumančić

      07. 09. 2019. u 8:54 am Odgovori

      Pozdrav Đuro,

      Nažalost, projekt je ugašen 2013. godine. Nismo uspjeli biti transparentni sa pravovremenim cijenama za otkup jer je otkupljivačima bilo u interesu da se cijena ne zna do zadnjeg trenutka.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Ekskluzivno

57hours Viktora Marohnića narastao 4 puta i osigurao još 2,75 milijuna dolara

U ekskluzivnom intervjuu za Netokraciju, suosnivač brzorastuće avanturističke platforme Viktor Marohnić, sa svojim investitorima, otkriva planove.

Tvrtke i poslovanje

7 savjeta za učinkovitu izradu poslovnog plana (posebno za one koji nemaju vremena)

Nisu bez razloga velikani povijesti od Sun Tzua do Dwight D. Eisenhowera pričali o planiranju kao o svetom gralu uspjeha - i ne stoji bez razloga ona narodna: dobra organizacija je pola posla.

Novost

Peta kriptomarka Hrvatske pošte su neponovljivi profesor Baltazar i njegovi izumi

Peto izdanje kriptomarke, koja dolazi u analognom i digitalnom obliku, Hrvatska pošta pustila je u optjecaj!

Što ste propustili

Tvrtke i poslovanje

Sretan mu 25. rođendan: Kako smo počeli koristiti Googleove proizvode – i zašto (ne)ćemo nastaviti?

Povodom Googleovog rođendana prisjećamo se njegove prošlosti, nepobitnog utjecaja na sve digitalno što danas radimo, ali gledamo i u blisku budućnost koju će obilježiti dvije ključne riječi - umjetna inteligencija i monopol. Nismo propustili priliku ni nostalgično se prisjetiti pozivnica za Gmail, Googleovih pokušaja da napravi društvenu mrežu ili prvih susreta s Googleom, što je za neke zapravo bio YouTube.

Novost

U ZICER-u startupe čeka 150.000 eura, a prijave za akceleracijske programe traju još samo ovaj tjedan

Vodeći hrvatski startup hub ZICER otvorio i program za uspješno lansiranje na globalno tržište.

Umjetna inteligencija

500 tisuća korisnika koristi tehnologiju ovog hrvatskog AI startupa

S vremena na vrijeme, pojavi se neki startup koji marljivo radi "ispod radara", a onda odluči podijeliti svoju priču. Prvi donosimo intervju s TensorPixom koji od nedavno broji preko pola milijuna korisnika.

Izvještaj

Lekcije inženjerke iz Shopifya: kako koristiti AI za brži, bolji i lakši razvoj softvera?

Umjetna inteligencija i inženjeri. Nekada se vole, nekada mrze, ali činjenica je da AI inženjerima može olakšati pisanje koda... (ako i sami znaju što rade).

Tvrtke i poslovanje

Sofascore i Span: Zašto se nismo prodali? Jer nam to ne treba – ako imaš tri auta, možeš voziti samo jedan.

Investicije i preuzimanja domaćih tvrtki glavne su teme naše male poduzetničke scene, ali koliko god se pričalo, često tema o neovisnosti ostane postrani. Srećom, ove godine se otvorila na 16. Weekendu.

Panel

“Design Handoff” je proces zbog kojeg developer i dizajner ne moraju imati “standoff”

Predaja bilokakvog projekta ne završava s vašom točkom na kraju - nego svih kojih se taj projekt usko tiče. Uz Neuralab prolazimo kako od “ja sam svoje riješio” doći do kvalitetnog, strukturiranog “design handoffa” koji će značajno olakšati život svima uključenima: dizajnerima, developerima, PM-ovima, klijentima…