Kako će izgledati budućnost posjedovanja automobila?

CEO BlaBlaCara: Kako će izgledati budućnost posjedovanja automobila?

Koncept posjedovanja automobila nije se mijenjao u posljednjih više od 100 godina. Danas je automobila na cestama sve više, prirodni resursi su sve iscrpljeniji, a ljudi međusobno sve povezaniji - vrijeme je da optimiziramo korištenje automobila.

automobili

Tradicionalne automobilske, ali i vodeće tehnološke kompanije, trenutno se natječu tko će prije stvoriti vozilo budućnosti, a prevladavajuća vizija jest da će za nekoliko godina postojati nekoliko kompanija čija će djelatnost biti mobilnost, posjedovat će velike vozne parkove samovozećih automobila koje će pojedinci unajmljivati i koristiti prema potrebi.

Hoće li stvarno biti tako? Nisam baš siguran. Vjerujem da će ljudi ipak željeti posjedovati svoj, osobni automobil – vozili ga oni ili se vozio sam, koliko zbog udobnosti i lakoće korištenja, toliko i zbog novih modela posjedovanja koji će se razviti. Temeljeno na automobilu kao resursu koji se posjeduje, ali dijeli, vlasništvo će postati pristupačno i jednostavno. Tako ja vidim budućnost posjedovanja automobila.

Automobil je vladar međugradskih putovanja

Sve se češće i glasnije govori kako posjedovanje automobila ima vrlo malo smisla u velikim urbanim središtima. Za one čija je glavna potreba stići od točke A do točke B u većem gradu, najbrže i najpovoljnije rješenje jest javni prijevoz ili neka od aplikacija za naručivanje prijevoza – izvrsno služe svrsi i pošteđuju vas gnjavaže i troškova posjedovanja automobila.

Ali za milijune ljudi koji često trebaju putovati izvan grada ili koji ne žive u velikom urbanom središtu priča je potpuno drugačija. Gotovo 80% međugradskih putovanja (100-800 km) u Europi čine putovanja automobilom i to jer je najčešće automobilom najpraktičnije doći baš od točke na kojoj se nalazite do one na koju trebate stići. Autobusi i vlakovi voze od kolodvora ili stanice u jednom gradu do kolodvora ili stanice u drugom, a ako putujete u drugu državu, ponekad mogu biti čak i skuplji.

A kako automobili postaju sve pametniji, pa i samovozeći, putovati na duljim relacijama će biti samo lagodnije i jednostavnije te će to samo ojačati dominaciju automobila kao glavnog prijevoznog sredstva na međugradskim putovanjima. Intermodalna prijevozna rješenja, koja su odlična za prijevoze unutar gradova, teško svoj model mogu preslikati na dulje relacije i zadržati jednostavnost putovanja od točke A do točke B. Udobni i sve pametniji automobili će ostati omiljeni način putovanja na duljim relacijama.

Moj (samovozeći) automobil

Tehnologija samovozećih automobila brzo napreduje. Ipak, oni se neće baš sutra naći u vašoj garaži. Proizvođači će se prije toga morati suočiti s mnogobrojnim pravnim i regulativnim preprekama. Osim toga, još će neko vrijeme proći prije nego uspiju proizvoditi vozila s tržišno održivom cijenom.

Trajat će dok se postojeći vozni park zamijeni, što znači da bi samovozeći automobili mogli postati moguća alternativa vašem automobilu otprilike za 10 do 15 godina. Prema procjenama konzultantstke kuće McKinsey do 2030. najviše 15% svih novih automobila će biti potpuno samovozeći.

To je, naravno, dobra vijest za sve! Manje vremena izgubljenog na upravljanje automobilom, manje nesreća izazvanih ljudskom greškom… apsolutno ima smisla! Ipak, ja mislim da to neće promijeniti našu želju da posjedujemo automobil. Upravo suprotno!

Uz iznimku nekolicine koji doista uživaju u vožnji, većina ljudi ne posjeduje automobil jer ga vole voziti. Posjeduju automobil jer žele baš takav automobil koji zadovoljava baš njihove potrebe i jer smatraju automobil svojim privatnim prostorom. Možda zbog dječje sjedalice koju su pažljivo odabrali sa svojom boljom polovicom ili teniskog reketa u prtljažniku, automobil je osobni prostor koji ljudi vole prilagoditi svojim potrebama i u njemu uživati bez ograničenja. Mislim da će sa samovozećim automobilima to još više doći do izražaja jer će oni vrijeme koje sada gubimo na vožnju pretvoriti u vrijeme za posao ili zabavu zadržavajući pritom praktičnost i udobnost kao prednosti automobila pred drugim oblicima prijevoza.

Kupovanje automobila kao usluge

Posljednjih nekoliko godina doživjeli smo kako se mijenja pristup određenim resursima i dobrima – vlasništvo je zamijenjeno dostupnošću. Društveni status više ne određuje koliko toga posjedujete već činjenica koliko lako i jednostavno možete doći do resursa i dobara kad vam zatrebaju.

Prošli mjesec BlaBlaCar je objavio partnerstvo s ALD-om, vodećom europskom leasing kompanijom, i Opelom, kako bismo BlaBlaCarovim ambasadorima (najaktivnijim korisnicima) ekskluzivno ponudili nekoliko paketa zamišljenih na načelu ‘auto-kao-usluga’, a koji nude povoljan leasing, garanciju i uslugu održavanja.

Uz to, eksperimentiramo s idejom ‘što više i pametnije koristiš svoj auto, manje će te koštati njegovo posjedovanje’ – svakog mjeseca kad naš ambasador dijeli prijevoz umanjit će mu se rata za leasing. Iako nismo još stigli do toga, lako mi je zamisliti blisku budućnost u kojoj dijeljenje prijevoza potpuno financira troškove posjedovanja i održavanja automobila.

Inovativni model financiranja su ti koji će zapravo preokrenuti klasične modele vlasništva i naš odnos prema automobilu.

Auto budućnosti je onaj koji se dijeli

U nekoj daljoj budućnosti zamišljam svijet dobro povezanih samovozećih automobila koji se kupuju kao što se kupuje pretplata na uslugu, financiraju zajedničkim korištenjem i prilagođeni su vlasniku koji sad, konačno, vrijeme putovanja može iskoristiti pametnije. I troškovi održavanja bit će smanjeni dijeljenjem – bilo to dijeljenje prijevoza, dijeljenje vozila ili dijeljeno parkiranje.

Automobilske ili neke druge kompanije će iznajmljivati privatnim osobama automobile, a ovi će ih dijeliti, povezani putem peer-to-peer platforma, i time si smanjivati troškove posjedovanja i održavanja.

Što će više vlasnika dijeliti prazna mjesta u svojim automobilima, to će jača biti nova prometna mreža koju će koristiti milijuni putnika u potrazi za praktičnim, povoljnim i prijateljskim načinom putovanja.

Izgledi su još više obećavajući ako zamišljamo da automobil nikad neće mirovati jer se može sam voziti. Povezan s pametnom mrežom, mogao bi nuditi prijevoz kad je to potrebno, u trenu se prilagođavajući povećanoj potražnji putnika.

Budućnost automobila je svijetla. Postaju povezaniji, pametniji, sigurniji, bolji za okoliš, a s vremenom bi se mogli pretvoriti u prostor u kojem radimo, zabavljamo se i korisno provodimo vrijeme. Ali jedna se stvar sigurno neće promijeniti – uvijek će postojati potreba da se smanji trošak automobila i da se njihovo korištenje i prisutnost na cestama optimizira kako bi se izbjegle gužve.

Sad, kad smo svi postali međusobno povezani, možemo to provesti u djelo, a ja se kladim da povratka više nema.

U budućnosti automobila ne vidim centralizirano vlasništvo, čak i ako će postojati samo nekolicina velikih igrača koji će nuditi ‘usluge mobilnosti’. Umjesto toga, vjerujem u decentraliziranu i pametnu mrežu lako dostupnih automobila, vjerujem da ćemo automobil uskoro kupovati kao što kupujemo neku uslugu, a plaćanje mjesečne pretplate olakšat će nam ili potpuno nadoknaditi optimizirano korištenje tog automobila, odnosno posjedovati automobil bit će jeftinije što se taj automobil pametnije koristi, odnosno, što se vlasnik manje vozi kao jedina osoba u njemu.

To mi se čini prilično revolucionarnim. A revolucija počinje danas.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ivica

    Ivica

    28. 04. 2017. u 10:17 am Odgovori

    Probao sam nekoliko puta i dojam je vrlo loš, hvala ali nikad više. Jednom su putnici smrdjeli, drugi put su povraćali itd. Ne putuju oni koji imaju nego oni koji nemaju love. Mislim da je zajedničko putovanje u autu inače bez veze, jer na malom prostoru prisiliš boravak nekoliko ljudi koji se ne poznaju.

    • Ivan

      Ivan

      02. 05. 2017. u 2:26 pm Odgovori

      Poštovani Ivica,
      Moja iskustva su bila baš suprotna od vaših. Do sada sam već povezao 20ak različitih ljudi i sa svima je bilo odlično iskustvo, dapače, putovanje mi je bilo puno akše izdržati u društvu nego da sam cijeli put bio sam u autu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.

Što ste propustili

Tehnologija

7 lekcija koje možemo naučiti iz najvažnije godine za online trgovinu!

eCommerce eksplozija otkrila je dragulje i jame - mnogi su se u 2020. našli pred velikim izazovima; neki jer im online trgovina nikada nije bila opcija, drugi jer su prihvaćali svakakva rješenja u zadnji čas - rijetki su pobrali vrhnje jer su prepoznali potencijal mnogo ranije.

Startupi i poslovanje

Tipsy vam u Zagrebu dostavlja piće unutar 3 sata – uz pomoć Craft Technology softvera

Radi se o novom brendu Wine&morea, koji su postojeću logistiku i softver iskoristili za ciljanje domaće, mlađe publike. Osim što su dokazali da u kratkom roku mogu pokrenuti novi brend, Tipsy im je poslužio i kao studija slučaja za vlastiti softver, kako za Netokraciju otkrivaju Ivan Kovačević i Dario Drmač.

Mobilno

Skinuli ste i Telegram i Signal, a niste znali: EU Hrvatima štiti podatke od WhatsAppa!

Elon Musk tweetne: "Koristite Signal". Internet poludi. Bismo li ga trebali poslušati i zašto?

Novost

Anita Lacmanović postala nova generalna direktorica SAP-a Hrvatska

Anita Lacmanović nova je generalna direktorica SAP-a Hrvatska, a njezino vođenje tvrtke obilježit će nova strategija s jasnim fokusom na ubrzani prelazak korisnika na rješenja u oblaku te predanost uspjehu postojećih i budućih SAP-ovih klijenata, stoji u priopćenju.

Kultura 2.0

Incijativa digitalca iz Siska osigurala gotovo 1.000.000 kuna za pomoć Glini, Petrinji i okolici

Siščanin Goran Kovačević odmah je nakon prvog prošlogodišnjeg potresa u Petrinji pokrenuo crowdfunding kampanju za pomoć svima pogođenima potresom. Brojimo još samo nekoliko dana prije isteka!

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.