WMF 2016: Što treba hrvatskom obrazovanju za 21. stoljeće?

Što treba hrvatskom obrazovanju za 21. stoljeće? Kritičko mišljenje, vizija i sustavnost

Posljednjih nekoliko mjeseci reforma obrazovanja bila je jedna od središnjih tema koja je zaokupljala pažnju javnosti. Obrazovanje kakvo trenutno imamo ne odgovara potrebama 21. stoljeća i to je nešto oko čega se većina slaže. Međutim, izostaje slaganje oko toga kako bi obrazovanje budućnosti trebalo biti, kakve radnike želimo te koja bi trebala biti uloga gospodarstva u sustavu obrazovanja. Odgovore na neka od pitanja ponudio je panel na Weekend Media Festivalu u Rovinju.

Kakvo bi obrazovanje trebalo biti, koja je uloga gospodarstva u obrazovnom sustavu, ali i kakve radnike želimo, raspravljalo se prvog dana Weekend Media Festivala. Foto: WMF

Što možemo napraviti o okruženju koje (pre)malo ulaže u znanost, istraživanje i razvoj, što nas koči i kako bi mogla izgledati budućnost nadolazećih generacija razgovarali su Boris Jokić (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu), čovjek koji je donedavno vodio kurikularnu reformu, Korado Korlević (Zvjezdarnica Višnjan), Josip Tica (Ekonomski fakultet u Zagrebu) te Predrag Grubić (Adris grupa).

Boris Jokić je istaknuo kako smatra da ova država stoji već 26 godina, a u njoj vlada usmjerenost prema prosječnosti.

Ova zemlja zaostaje za Slovenijom, Poljskom, Estonijom. Mi kao društvo više nemamo vremena, a naš je cilj bio oslikati neko novo školstvo. Sadašnja škola nije toliko loša, ali je tradicionalna, a trebala se usmjeriti na potencijale djece. Važno je da ne robujemo političkim elitama jer sve ovo vrijeme nisu iznjedrile viziju razvoja ove zemlje i školstva. Političari samo trebaju stvoriti okvir i ne smetati.

Može li reforma obrazovanja biti dovoljna da donese i društvenu promjenu? Korado Korlević kaže:

Škola je samo preslika društva, ako ostaje isti sustav vrijednosti, može li se promijeniti školstvo? Ako imamo nastavnike koji već 20 godina rade na isti način, a znanje se stječe grijanjem stolice na klasičan način, teško je očekivati promjenu.

S time se složio i Predrag Grubić, istaknuvši da iz osrednjosti ne možemo dobiti izvrsnost koja nam je nužna.

Finska je napravila krupne iskorake, a bit tog modela je suradnja, nipošto individualna kompetentnost, nego sposobnost umrežavanja znanja jer se time stvara kritična masa koja će iznijeti promjene.

Kakvi stručnjaci i za kakvo gospodarstvo

Profesor Tica iznio je podatke koji idu u prilog obrazovanju – naime, među onima s većim stupnjem obrazovanja, manja je nezaposlenost i veća bruto plaća. No, postavlja pitanje što će nam znanje ako ga ne možemo povezati sa svijetom koji nas okružuje, jer nije dovoljno biti programer, matematičar ili znati fotosintezu, već primijeniti ta znanja. Isto tako, važna je i struktura visokoobrazovanih, posebno uzevši u obzir manjak stručnjaka iz STEM područja, dok s druge strane imamo višak pravnika ili ekonomista, čulo se na panelu. Jokić smatra da nije dovoljno reći da želite 40 posto visokoobrazovanih:

Situacija je takva da politika ima svoje interese, da se ne pitate kakve stručnjake želite i za kakvo gospodarstvo.

Ne razmišljamo što nas čeka iza ugla

wmf_panel_edukacija

Mi ne predviđamo što nas čeka za pet ili deset godina. Jednostavno smo zakasnili, rekao je Korado Korlević i nastavio da imamo glazbene škole, hrpu sportskih klubova, ali gdje su znanstveni? Cijelo hrvatsko društvo je društvo snova, dodao je.

Za kraj, upitan što je presudilo Cjelovitoj kurikularnoj reformi, Jokić je istaknuo kako je riječ o kombinaciji faktora – političari bez vizije koji ne vide što je iza ugla, neprestano vraćanje povijesnim zbivanjima i hrvatski jal. To je jedan komplet koji blokira promjene. Trebaju nam vizija i sustavnost, da ne kažem sloga, jer mi na svojim fakultetima i tvrtkama nismo ništa lošiji od drugih, zaključio je Jokić.

Kritičko mišljenje, metakognitivna znanja, povezivanje sa stvarnim situacijama, to je nešto što treba obrazovni sustav.

wmf_pulse

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Koliko su novi e-Građani – bolji? Evo što kažu hrvatski dizajneri i UX stručnjaci

e-Građani su napokon doživjeli dugo očekivani redizajn pod palicom vladinog vlastitog "startup" tima. Redizajn je kruna dvogodišnjeg rada, kažu. I treba biti s obzirom da je riječ o platformi na kojoj će biti dostupno 87 usluga za građane, a koje bi trebale biti okosnica digitalnog društva. Što su uspjeli poboljšati, na čemu još trebaju raditi - otkrivamo.

Startupi i poslovanje

Imaš li svoje vrijeme za stvaranje? Jer jedan sastanak je dovoljan da ti uništi koncentraciju za cijeli dan!

Maker time. Deep work. Vrijeme za produktivnost i ideje. Zvuči kao ideal za mnoge hrvatske tvrtke, ali želimo li biti učinkoviti i kreativni, moramo si odrediti raspored za stvaranje - bili programer, pisac ili dizajner, radili na daljinu ili u uredu!

Startupi i poslovanje

Povratak u budućnost II: Ovo su 3 stvari koje hrvatska vlada može napraviti za IT industriju!

U prošlom sam nastavku pokazao da nismo iskoristili potencijal koji je drugi val internetskih tehnologija svesrdno nudio - Y2K virus nam očito nije bio dovoljan poguranac, a postoji li šansa da će ovaj novi virus, naš katarzični digitalni transformator Sars-CoV-2, biti jača poluga u rotiranju IT sentimenta?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Ante Matijaca: 10 savjeta za dizajnerski uspjeh “preko noći”

U slučaju Ante Matijace, 20 godina i stotine projekata za klijente koji su objavljeni na Behanceu i Dribbbleu znače "uspjeh preko noći".

Startupi i poslovanje

Kako projektima upravljaju stručnjaci iz Microblinka, Fivea, Bornfighta i FER-a?

Što čini dobrog projektnog menadžera, po čemu se prepoznaje uspješan projekt, kako spriječiti nesporazume na vrijeme... saznali smo prošli tjedan na Job Fair Meetupu uz stručnjake vodećih hrvatskih IT tvrtki.

Društvene mreže

Kako zaštititi Facebook stranice, račune i Instagram profile da ih se ne dočepaju prevaranti?

Ella Dvornik ostala je bez Facebook profila, Marina Mamić bez stranice, a Chiarin tanjurić bez sadržaja na Instagramu.

Startupi i poslovanje

“Gotovo 41% ispitanika smatra da njihova poduzeća nemaju utjecaj na prava djece u Hrvatskoj”

U praktično svim segmentima poslovanja ICT tvrtki ima prostora za poboljšanje kad su dječja prava u pitanju, a većina domaćih tvrtki tek treba krenuti tim putem. Donosimo vam nekoliko praktičnih alata i savjeta od samog UNICEF-a.

Novost

Mislav Galler i Nenad Šlibar novi članovi uprave Telemacha

Direktor za tehniku Nenad Šlibar i glavni komercijalni direktor Telemacha Mislav Galler postali su danas članovi uprave domaćeg telekoma.

Kultura 2.0

75% ispitanika nije zadovoljno internom komunikacijom u tvrtki u kojoj radi

Pristigli su rezultati nedavno provedene anketa Jenza, zasebnog digitalnog proizvoda koji razvija Q agency - što su saznali o internoj komunikaciji u hrvatskim tvrtkama?