WMF 2016: Što treba hrvatskom obrazovanju za 21. stoljeće?

Što treba hrvatskom obrazovanju za 21. stoljeće? Kritičko mišljenje, vizija i sustavnost

Posljednjih nekoliko mjeseci reforma obrazovanja bila je jedna od središnjih tema koja je zaokupljala pažnju javnosti. Obrazovanje kakvo trenutno imamo ne odgovara potrebama 21. stoljeća i to je nešto oko čega se većina slaže. Međutim, izostaje slaganje oko toga kako bi obrazovanje budućnosti trebalo biti, kakve radnike želimo te koja bi trebala biti uloga gospodarstva u sustavu obrazovanja. Odgovore na neka od pitanja ponudio je panel na Weekend Media Festivalu u Rovinju.

Kakvo bi obrazovanje trebalo biti, koja je uloga gospodarstva u obrazovnom sustavu, ali i kakve radnike želimo, raspravljalo se prvog dana Weekend Media Festivala. Foto: WMF

Što možemo napraviti o okruženju koje (pre)malo ulaže u znanost, istraživanje i razvoj, što nas koči i kako bi mogla izgledati budućnost nadolazećih generacija razgovarali su Boris Jokić (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu), čovjek koji je donedavno vodio kurikularnu reformu, Korado Korlević (Zvjezdarnica Višnjan), Josip Tica (Ekonomski fakultet u Zagrebu) te Predrag Grubić (Adris grupa).

Boris Jokić je istaknuo kako smatra da ova država stoji već 26 godina, a u njoj vlada usmjerenost prema prosječnosti.

Ova zemlja zaostaje za Slovenijom, Poljskom, Estonijom. Mi kao društvo više nemamo vremena, a naš je cilj bio oslikati neko novo školstvo. Sadašnja škola nije toliko loša, ali je tradicionalna, a trebala se usmjeriti na potencijale djece. Važno je da ne robujemo političkim elitama jer sve ovo vrijeme nisu iznjedrile viziju razvoja ove zemlje i školstva. Političari samo trebaju stvoriti okvir i ne smetati.

Može li reforma obrazovanja biti dovoljna da donese i društvenu promjenu? Korado Korlević kaže:

Škola je samo preslika društva, ako ostaje isti sustav vrijednosti, može li se promijeniti školstvo? Ako imamo nastavnike koji već 20 godina rade na isti način, a znanje se stječe grijanjem stolice na klasičan način, teško je očekivati promjenu.

S time se složio i Predrag Grubić, istaknuvši da iz osrednjosti ne možemo dobiti izvrsnost koja nam je nužna.

Finska je napravila krupne iskorake, a bit tog modela je suradnja, nipošto individualna kompetentnost, nego sposobnost umrežavanja znanja jer se time stvara kritična masa koja će iznijeti promjene.

Kakvi stručnjaci i za kakvo gospodarstvo

Profesor Tica iznio je podatke koji idu u prilog obrazovanju – naime, među onima s većim stupnjem obrazovanja, manja je nezaposlenost i veća bruto plaća. No, postavlja pitanje što će nam znanje ako ga ne možemo povezati sa svijetom koji nas okružuje, jer nije dovoljno biti programer, matematičar ili znati fotosintezu, već primijeniti ta znanja. Isto tako, važna je i struktura visokoobrazovanih, posebno uzevši u obzir manjak stručnjaka iz STEM područja, dok s druge strane imamo višak pravnika ili ekonomista, čulo se na panelu. Jokić smatra da nije dovoljno reći da želite 40 posto visokoobrazovanih:

Situacija je takva da politika ima svoje interese, da se ne pitate kakve stručnjake želite i za kakvo gospodarstvo.

Ne razmišljamo što nas čeka iza ugla

wmf_panel_edukacija

Mi ne predviđamo što nas čeka za pet ili deset godina. Jednostavno smo zakasnili, rekao je Korado Korlević i nastavio da imamo glazbene škole, hrpu sportskih klubova, ali gdje su znanstveni? Cijelo hrvatsko društvo je društvo snova, dodao je.

Za kraj, upitan što je presudilo Cjelovitoj kurikularnoj reformi, Jokić je istaknuo kako je riječ o kombinaciji faktora – političari bez vizije koji ne vide što je iza ugla, neprestano vraćanje povijesnim zbivanjima i hrvatski jal. To je jedan komplet koji blokira promjene. Trebaju nam vizija i sustavnost, da ne kažem sloga, jer mi na svojim fakultetima i tvrtkama nismo ništa lošiji od drugih, zaključio je Jokić.

Kritičko mišljenje, metakognitivna znanja, povezivanje sa stvarnim situacijama, to je nešto što treba obrazovni sustav.

wmf_pulse

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

I porečki restoran i TikTok influencerica su u krivu

Iako je javnost brzo osudila influencericu Doris Stanković, s obje strane se pokazalo nepoznavanje profesionalne komunikacije, a i influencer marketinga.

Tehnologija

“Tata, jesi li baš morao kupiti električni auto?”

Napravio sam grešku: kupio sam električni automobil. Svi članci o električnim vozilima (EV) koje sam čitao na Hacker Newsu i Redditu nisu me pripremili za desetak EV infrastrukturnih problema u Hrvatskoj i okolici. Anegdote u nastavku objašnjavaju lekcije koje sam naučio na teži način.

Izrada web stranica

Da HTZ zna promovirati slavonski turizam u doba krize, ne bi pokrenuo Slavonia.travel

Slavonija je zanemarena već dugo, ali imamo što za ponuditi. Zašto onda reklamiramo samo kulen, rakiju i fiš?!

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Marko Štajcer: Kad već imamo ogromne količine podataka, idemo ih iskoristiti!

U 2020. nikada nije bilo jasnije koliku vrijednost nosi tehnologija za normalno funkcioniranje društva, a koliko još bi nam značila kada bi sve podatke koje imamo upogonili da rade za nas. Zanimaju li vas otvoreni podaci i rješavanje velikih analitički problema na njima, Open Data Hackathon dobra je prilika za iskušati svoje vještine i povezati se s ključnim mentorima i investitorima.

Društvene mreže

Hrvatski influenceri ne čekaju rasplet situacije s TikTokom: Već su spremni za selidbu na Reels

Tijekom vikenda bilo je neizvjesno hoće li TikTok biti izbačen iz američkih trgovina aplikacijama ili ne, ali čini se da postoji svjetlo na kraju tunela. No, sve je to uzburkalo i domaće i globalne kreatore sadržaja, a Vlatko Tutić iz JoomBoosa, koji okuplja 13 TikTokera, otkriva kako su došli na ovu društvenu mrežu, a i kako će s nje otići na Reels ili negdje drugdje, ako bude potrebno.

Netokracija Podcast

Tko je tko u hrvatskoj digitalnoj industriji? Slavimo 50. epizodu Netokracija Podcasta!

Povodom 50. epizode Netokracija Podcasta odlučili smo se na malo drugačiji format: igru! Pogađat ćemo neka od najistaknutijih lica hrvatske digitalne industrije, od osnivača tehnoloških tvrtki do freelancera i marketingaša!

Tehnologija

Hrvatska kripto poštanska marka rasprodana je u nekoliko sati, ali što je to uopće

Uz pomoć Belme Gutlić iz tvrtke NodeFactory i Tina Galetovića iz tvrtke BitX te filatelista Emila Drkušića otkrivamo u čemu je stvar kod blockchain marke Hrvatske Pošte.

Startupi i poslovanje

Kakav dan: Nanobit se prodaje švedskom Stillfrontu za 148 milijuna dolara; spekulira se da Rimac Automobili preuzimaju Bugatti

Kad pratite tehnološki sektor, rijetko se kad dogodi da se dvije izvanredne vijesti dogode u istom danu. Danas je ipak takav dan.

Tehnologija

Facebook želi da gledate svijet kroz njegove uređaje, no želite li zbilja pametne – Ray Banke?

U pomalo iznenađujućem predstavljanju jučer, Facebookov Mark Zuckerberg najavio je dva nova proizvoda: Oculus Quest 2 i pametne naočale, a za Netokraciju ih komentira Darian Škarica, osnivač tvrtke Delta Reality.