WMF 2016: Što treba hrvatskom obrazovanju za 21. stoljeće?

Što treba hrvatskom obrazovanju za 21. stoljeće? Kritičko mišljenje, vizija i sustavnost

Posljednjih nekoliko mjeseci reforma obrazovanja bila je jedna od središnjih tema koja je zaokupljala pažnju javnosti. Obrazovanje kakvo trenutno imamo ne odgovara potrebama 21. stoljeća i to je nešto oko čega se većina slaže. Međutim, izostaje slaganje oko toga kako bi obrazovanje budućnosti trebalo biti, kakve radnike želimo te koja bi trebala biti uloga gospodarstva u sustavu obrazovanja. Odgovore na neka od pitanja ponudio je panel na Weekend Media Festivalu u Rovinju.

Kakvo bi obrazovanje trebalo biti, koja je uloga gospodarstva u obrazovnom sustavu, ali i kakve radnike želimo, raspravljalo se prvog dana Weekend Media Festivala. Foto: WMF

Što možemo napraviti o okruženju koje (pre)malo ulaže u znanost, istraživanje i razvoj, što nas koči i kako bi mogla izgledati budućnost nadolazećih generacija razgovarali su Boris Jokić (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu), čovjek koji je donedavno vodio kurikularnu reformu, Korado Korlević (Zvjezdarnica Višnjan), Josip Tica (Ekonomski fakultet u Zagrebu) te Predrag Grubić (Adris grupa).

Boris Jokić je istaknuo kako smatra da ova država stoji već 26 godina, a u njoj vlada usmjerenost prema prosječnosti.

Ova zemlja zaostaje za Slovenijom, Poljskom, Estonijom. Mi kao društvo više nemamo vremena, a naš je cilj bio oslikati neko novo školstvo. Sadašnja škola nije toliko loša, ali je tradicionalna, a trebala se usmjeriti na potencijale djece. Važno je da ne robujemo političkim elitama jer sve ovo vrijeme nisu iznjedrile viziju razvoja ove zemlje i školstva. Političari samo trebaju stvoriti okvir i ne smetati.

Može li reforma obrazovanja biti dovoljna da donese i društvenu promjenu? Korado Korlević kaže:

Škola je samo preslika društva, ako ostaje isti sustav vrijednosti, može li se promijeniti školstvo? Ako imamo nastavnike koji već 20 godina rade na isti način, a znanje se stječe grijanjem stolice na klasičan način, teško je očekivati promjenu.

S time se složio i Predrag Grubić, istaknuvši da iz osrednjosti ne možemo dobiti izvrsnost koja nam je nužna.

Finska je napravila krupne iskorake, a bit tog modela je suradnja, nipošto individualna kompetentnost, nego sposobnost umrežavanja znanja jer se time stvara kritična masa koja će iznijeti promjene.

Kakvi stručnjaci i za kakvo gospodarstvo

Profesor Tica iznio je podatke koji idu u prilog obrazovanju – naime, među onima s većim stupnjem obrazovanja, manja je nezaposlenost i veća bruto plaća. No, postavlja pitanje što će nam znanje ako ga ne možemo povezati sa svijetom koji nas okružuje, jer nije dovoljno biti programer, matematičar ili znati fotosintezu, već primijeniti ta znanja. Isto tako, važna je i struktura visokoobrazovanih, posebno uzevši u obzir manjak stručnjaka iz STEM područja, dok s druge strane imamo višak pravnika ili ekonomista, čulo se na panelu. Jokić smatra da nije dovoljno reći da želite 40 posto visokoobrazovanih:

Situacija je takva da politika ima svoje interese, da se ne pitate kakve stručnjake želite i za kakvo gospodarstvo.

Ne razmišljamo što nas čeka iza ugla

wmf_panel_edukacija

Mi ne predviđamo što nas čeka za pet ili deset godina. Jednostavno smo zakasnili, rekao je Korado Korlević i nastavio da imamo glazbene škole, hrpu sportskih klubova, ali gdje su znanstveni? Cijelo hrvatsko društvo je društvo snova, dodao je.

Za kraj, upitan što je presudilo Cjelovitoj kurikularnoj reformi, Jokić je istaknuo kako je riječ o kombinaciji faktora – političari bez vizije koji ne vide što je iza ugla, neprestano vraćanje povijesnim zbivanjima i hrvatski jal. To je jedan komplet koji blokira promjene. Trebaju nam vizija i sustavnost, da ne kažem sloga, jer mi na svojim fakultetima i tvrtkama nismo ništa lošiji od drugih, zaključio je Jokić.

Kritičko mišljenje, metakognitivna znanja, povezivanje sa stvarnim situacijama, to je nešto što treba obrazovni sustav.

wmf_pulse

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Kultura 2.0

4 koraka koja će vas sigurno pripremiti za Black Friday i Cyber Monday!

Prije par godina još se i moglo dogoditi da neke web trgovine potpuno ignoriraju Black Friday, ali ne i u 2020. Puno je izbora, a vremena su neizvjesna - kako pronaći najbolje ponude? Ovi savjeti mogli bi vam poslužiti.

Startupi i poslovanje

Kriza medicinskog kanabisa splitsku tvrtku Agilno pripremila za healthtech boom 2020.

Tržište medicinskog kanabisa prošle je godine doživjelo velike probleme, a što je uvelike utjecalo na glavni projekt splitske tvrtke Agilno - Strainprint aplikaciju. Kako su poučeni tim iskustvom pivotirali u smjer healthtecha?

Kultura 2.0

Sigurnije ne znači lošije – iskustvo, što dvostruka autentifikacija donosi za kupce i trgovce?

Do kraja godine u svim zemljama EU počet će primjena regulative koja će naše digitalne transakcije osigurati s dvostrukom autentifikacijom. Postoje vrlo dobri razlozi zašto zbog toga ne bismo trebali gunđati, već biti sretni i zadovoljni.

Izrada web stranica

WordPressov prvi VIP partner u srednjoj i istočnoj Europi je – hrvatski Neuralab!

Zagrebačka digitalna agencija sad je među samo 30-ak svjetskih tvrtki koje su potvrdile svoj status u kvaliteti razvoja na sustavima koje koristi većina svjetskih web stranica i internetskih trgovina.

Najava

Kako ostvariti developersku karijeru u Osijeku – saznaj 30.11. uz domaće IT stručnjake!

Hrvatska IT scena ne gradi se samo u Zagrebu! Zato ova Digitalna karijera ide u Osijek. Kako razviti IT karijeru i u drugim gradovima Hrvatske saznat ćemo uz tvrtke koje upravo tamo traže pojačanje.

Startupi i poslovanje

Hrvatsko-slovenski Mercury PSI i danski Nets skupa kreću u digitalizaciju plaćanja diljem Europe

Biometrijske isprave, beskontaktna plaćanja i društvo bez gotovine: sve su ovo ideje koje nam dolaze iz danskog Netsa, a odnedavno ih razvijaju i domaći stručnjaci iz Nets CEE.