WMF 2016: Što treba hrvatskom obrazovanju za 21. stoljeće?

Što treba hrvatskom obrazovanju za 21. stoljeće? Kritičko mišljenje, vizija i sustavnost

Posljednjih nekoliko mjeseci reforma obrazovanja bila je jedna od središnjih tema koja je zaokupljala pažnju javnosti. Obrazovanje kakvo trenutno imamo ne odgovara potrebama 21. stoljeća i to je nešto oko čega se većina slaže. Međutim, izostaje slaganje oko toga kako bi obrazovanje budućnosti trebalo biti, kakve radnike želimo te koja bi trebala biti uloga gospodarstva u sustavu obrazovanja. Odgovore na neka od pitanja ponudio je panel na Weekend Media Festivalu u Rovinju.

Kakvo bi obrazovanje trebalo biti, koja je uloga gospodarstva u obrazovnom sustavu, ali i kakve radnike želimo, raspravljalo se prvog dana Weekend Media Festivala. Foto: WMF

Što možemo napraviti o okruženju koje (pre)malo ulaže u znanost, istraživanje i razvoj, što nas koči i kako bi mogla izgledati budućnost nadolazećih generacija razgovarali su Boris Jokić (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu), čovjek koji je donedavno vodio kurikularnu reformu, Korado Korlević (Zvjezdarnica Višnjan), Josip Tica (Ekonomski fakultet u Zagrebu) te Predrag Grubić (Adris grupa).

Boris Jokić je istaknuo kako smatra da ova država stoji već 26 godina, a u njoj vlada usmjerenost prema prosječnosti.

Ova zemlja zaostaje za Slovenijom, Poljskom, Estonijom. Mi kao društvo više nemamo vremena, a naš je cilj bio oslikati neko novo školstvo. Sadašnja škola nije toliko loša, ali je tradicionalna, a trebala se usmjeriti na potencijale djece. Važno je da ne robujemo političkim elitama jer sve ovo vrijeme nisu iznjedrile viziju razvoja ove zemlje i školstva. Političari samo trebaju stvoriti okvir i ne smetati.

Može li reforma obrazovanja biti dovoljna da donese i društvenu promjenu? Korado Korlević kaže:

Škola je samo preslika društva, ako ostaje isti sustav vrijednosti, može li se promijeniti školstvo? Ako imamo nastavnike koji već 20 godina rade na isti način, a znanje se stječe grijanjem stolice na klasičan način, teško je očekivati promjenu.

S time se složio i Predrag Grubić, istaknuvši da iz osrednjosti ne možemo dobiti izvrsnost koja nam je nužna.

Finska je napravila krupne iskorake, a bit tog modela je suradnja, nipošto individualna kompetentnost, nego sposobnost umrežavanja znanja jer se time stvara kritična masa koja će iznijeti promjene.

Kakvi stručnjaci i za kakvo gospodarstvo

Profesor Tica iznio je podatke koji idu u prilog obrazovanju – naime, među onima s većim stupnjem obrazovanja, manja je nezaposlenost i veća bruto plaća. No, postavlja pitanje što će nam znanje ako ga ne možemo povezati sa svijetom koji nas okružuje, jer nije dovoljno biti programer, matematičar ili znati fotosintezu, već primijeniti ta znanja. Isto tako, važna je i struktura visokoobrazovanih, posebno uzevši u obzir manjak stručnjaka iz STEM područja, dok s druge strane imamo višak pravnika ili ekonomista, čulo se na panelu. Jokić smatra da nije dovoljno reći da želite 40 posto visokoobrazovanih:

Situacija je takva da politika ima svoje interese, da se ne pitate kakve stručnjake želite i za kakvo gospodarstvo.

Ne razmišljamo što nas čeka iza ugla

wmf_panel_edukacija

Mi ne predviđamo što nas čeka za pet ili deset godina. Jednostavno smo zakasnili, rekao je Korado Korlević i nastavio da imamo glazbene škole, hrpu sportskih klubova, ali gdje su znanstveni? Cijelo hrvatsko društvo je društvo snova, dodao je.

Za kraj, upitan što je presudilo Cjelovitoj kurikularnoj reformi, Jokić je istaknuo kako je riječ o kombinaciji faktora – političari bez vizije koji ne vide što je iza ugla, neprestano vraćanje povijesnim zbivanjima i hrvatski jal. To je jedan komplet koji blokira promjene. Trebaju nam vizija i sustavnost, da ne kažem sloga, jer mi na svojim fakultetima i tvrtkama nismo ništa lošiji od drugih, zaključio je Jokić.

Kritičko mišljenje, metakognitivna znanja, povezivanje sa stvarnim situacijama, to je nešto što treba obrazovni sustav.

wmf_pulse

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Domaći ININ uz AI “opametio” održavanje cesta i očitavanje brojila u Slavonskom Brodu

Koristimo AI za filtere na Instagramu i razgovaramo s robotima svaki dan. Zašto onda ne bismo koristili umjetnu inteligenciju za bilježenje rupa na cesti? Tvrtka ININ mogla bi imati pravo rješenje.

Društvene mreže

Jeste li mislili da će 16 godina od osnivanja Facebooka na njemu najvažnije biti – grupe?

Pokretači i administratori otkrivaju mi kako su nastala stručna udruženja, pa i poslovna partnerstva, na temelju specijaliziranih Facebook - grupa.

Intervju

Good Game Nikole Stolnika osigurao 2,2 milijuna kuna, među investitorima Sacha Dragić, Ivan Klarić i Bruno Kovačić

Esport organizacija Good Game nedavno je osigurala svoju prvu veliku investiciju od 300 tisuća eura, na krilima grupe investitora koja uključuje Ivana Klarića, Brunu Kovačića i Sachu Dragića.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Zašto vam baš neću dati email ili broj direktora te tvrtke, ali možda napravim intro (što je bolje za vas)

“Možeš li mi dati email ili telefon od...?” Žao mi je, ne neću. Umjesto dilanja kontaktnih podataka, vrijeme je da usvojimo kulturu “introa”.

Internet marketing

Uvodimo četverodnevni radni tjedan i normalne rokove u marketinšku industriju ASAP!

Svi marketingaši na početku svoje karijere prođu vatreno krštenje rokova "za jučer", ali mora li takvo stanje ostati i u digitalnom dobu? Zajedno s Domagojem Davidovićem iz Švicarske, otkrivamo potencijalna rješenja za normalniji radni ritam u industriji.

Internet marketing

Na Valentinovo ne cvjetaju samo ruže, nego i industrija seksi igračaka za odrasle: LELO i Libido otkrivaju i koliko

Sretno Valentinovo! Danas je dan zaljubljenih, a na Netokraciji smo se odlučili istražiti kupovne navike i digitalne kampanje nešto posebnijih stvari, baš za ovaj dan.

Tehnologija

Nanobit i Microblink: Ako zaživi GDSA, izazivač Google Playa, olakšat će ulazak na kinesko tržište aplikacija

Xiaomi, Vivo i Oppo udružili su se u razvoju platforme koja bi bila direktan konkurent Google Playu. Kako to može utjecati na domaće IT tvrtke, otkrili smo u razgovoru s njihovim predstavnicima.

Mobilno

MWC otkazan: Hrvatski novinari i izlagači, poput Microblinka, Undabota i Delta Realityja, saniraju štetu

Najveći sajam mobilne telefonije, Mobile World Congress u Barceloni jučer je otkazan, a kao razlog se navodi - koronavirus. Neki bi se s time složili, neki vide druge razloge, no posljedice za mnoge u industriji su očigledne i nisu zaobišle hrvatske izlagače, novinare i posjetitelje.

Startupi i poslovanje

Splitsko Litto preuzima rezervacije i prijave gostiju, ali i druge brige domaćih iznajmljivača

Što se dogodi kada lokalni iznajmljivači odluče digitalizacijom riješiti probleme s kojima se i sami bore?