Što Brexit znači za britansku industriju video igara

Što Brexit znači za britansku industriju video igara (i koje su lekcije za Hrvatsku)

23. lipnja 2016. ostat će zapamćen kao jedan od značajnijih datuma u povijesti moderne Europe. Britansko "da" za izlazak iz Europske unije promijenit će strukturu ekonomije, politike, pa čak i društva – kako u Europi, tako i diljem svijeta. Ne postoji industrija ili segment društva koji neće osjetiti utjecaj ove odluke, a čak i industrija video igara, koja se pokazala kao iznimno otporna na tržišne promjene, priprema se za moguće ishode Brexita. Što ovo znači za britansku, ali i dio hrvatske industrije video igara?

gamingbrexit_1naslovna

Istraživanje koje je proveo United Kingdom Interactive Entertainment (UKIE) pokazalo je da 80,6% game developera iz Ujedinjenog Kraljevstva smatra da će izlazak iz Europske unije naškoditi njihovom poslovanju. Developeri su identificirali tri glavna polja koja smatraju kao najkritičnija za opstanak ove industrije u Britaniji, a na koja će Brexit utjecati. Ta ista polja ujedno služe i kao dobar vodič za razvoj industrije video igara u Hrvatskoj.

1. Pristup talentiranoj radnoj snazi

Najvažniji resurs industrije video igara su sposobni i talentirani ljudi. Novac, oprema, brend i lokacija manje su bitne stavke koje pospješuju, ali ne garantiraju uspjeh. U ovom pogledu, Brexit je za britanske game developere sigurno korak unazad. Gubitak pristupa europskom tržištu rada smanjit će njihovu konkurentnost i kompetentnost. Doduše, Britanci imaju potencijalni as u rukavu u obliku velikog broja sveučilišta koja nude programe obrazovanja za razvoj igara. Dugoročno je moguće da će ponuda tih sveučilišta donekle zadovoljiti potrebe domaće industrije, no britanski su developeri navikli raditi s top talentima iz cijelog svijeta. Buduća kvaliteta britanskih video igara uvelike će ovisiti o mobilnosti radne snage te o dogovorima koje tamošnja vlada postigne.

U Hrvatskoj je situacija glede radne snage relativno slična. S jedne strane imamo veliku potražnju za talentiranim developerima i pristup cijelom europskom tržištu. S druge strane postoji samo jedna akademija koja educira radnu snagu, a i sama industrija nije dovoljno poznata perspektivnom posloprimcu. Dugoročno, Hrvatska može postati top destinacija za razvoj video igara jer možemo ponuditi visoke plaće, niske troškove života i nešto manje stresni ritam života.

2. Financijski instrumenti

Britanski game developeri do sada su poslovali u vrlo povoljnom financijskom okruženju. Ne samo da su zbog izvozne karakteristike svog proizvoda imali porezne olakšice, već su imali pristup i dediciranim vladinim fondovima za razvoj video igara. Opstanak oba modela uvelike će ovisiti o snazi britanske ekonomije u sljedećih nekoliko godina. Ako se ostvare predviđanja o recesiji, sigurno je da će britanski developeri osjetiti veći teret poreza i teži pristup javnim financijama. Situaciju može potencijalno olakšati privatni investicijski sektor koji već godinama aktivno ulaže u video igre zbog dobrog omjera investicije i povrata. Hoće li investitori biti uglavnom britanski ili međunarodni, opet ovisi o dogovorima koje Ujedinjeno Kraljevstvo potpiše nakon izlaska.

Nažalost, i najcrniji scenarij za britanske developere je još uvijek svjetlosnim godinama ispred trenutne situacije u Hrvatskoj. Naši developeri nemaju pristup nikakvim poreznim olakšicama, a još manje dediciranim fondovima za razvoj igara. Čak ni privatni sektor nije još prepoznao video igre kao isplativu investiciju te su sve veće investicije u Hrvatskoj do danas bile isključivo međunarodne ili od strane već etabliranih game developera u novonastale game developere. Kratkoročno gledajući, najveća promjena će se dogoditi u privatnim investicijama gdje će hrvatski investitori početi slijediti trend međunarodnih investitora i investirati u naše studije za razvoj igara.

3. Pristup tržištu

Brexit nije uvelike utjecao na sposobnost plasiranja britanskih video igara na svjetsko tržište. Game developeri osjetili su slabljenje funte kao i sve ostale industrije, no kako su većina platformi distribucije u Americi, odnosi Ujedinjenog Kraljevstva s Europskom unijom ne igraju preveliku ulogu u samoj distribuciji. UK je već 2001. potpisala s Amerikom sporazum o duplom oporezivanju, tako da su od samog početka digitalne distribucije Britanci izbjegli nepotreban gubitak prihoda. Postoji mogućnost da će budući međudržavni dogovori utjecati na carinske tarife, ali platforme distribucije imaju ispostave u više država tako da će se lakše prilagoditi potrebama britanskih game developera.

Hrvatska, nažalost, nema potpisani ugovor o duplom oporezivanju s Amerikom, što znači da svi naši game developeri koji posluju iz Hrvatske gube minimalno 30% svojih prihoda na američki porez. Ironično, veliki broj naših IT tvrtki je osnovalo podružnice baš u Londonu kako bi se taj problem riješio, pa postoji mogućnost da će se te podružnice prebaciti u neku drugu EU zemlju, kao što je Irska. Ova se komplikacija neće ubrzo riješiti jer pregovori s Amerikom glede duplog oporezivanja nisu zapeli u Hrvatskoj, već u Americi. Hrvatskim developerima ne preostaje ništa dugo nego biti strpljivi i snalaziti se kako znaju i mogu do potpisivanja povelje o duplom oporezivanju.

U konačnici, Brexit će najviše utjecati na lokalno poslovno okruženje za britanske game developere. Redovito poslovanje postat će im teže i kompliciranije dok se njihova sposobnost plasiranja proizvoda neće uvelike promijeniti. Gledajući kako hrvatski game developeri posluju u znatno težem poslovnom okruženju, sumnjam da će britanska industrija stagnirati zbog Brexita…

…jedino se nadam da ćemo vidjeti sve više hrvatskih video igara na svjetskom tržištu.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Tomislav Tipurić uoči ATD-a: Moramo poraditi na promjeni definicije junior developera

Uoči 18. konferencije Advanced Technology Days porazgovarali smo s osobom zaduženom za program, Tomislavom Tipurićem, o svemu što ne smijete propustiti na samom događaju, a i u svijetu tehnologije posljednjih godina i dana. Naravno, AI je neizostavna tema.

Netokracija Podcast

Ovo je email strategija kojom je Burazin privukao investitore poput direktora Stack Overflowa

U novoj epizodi ulazimo u detalje o: (vjerojatno) najvećoj pre-seed rundi u hrvatski startup; tome kako SAD namjerava kontrolirati AI sustave koji bi mogli napraviti atomsku bombu te zašto osnivača Netokracije Ivana Brezaka Brkana izbacuju iz zagrebačkih kavana?

Što ste propustili

Kolumna

Od Yahooa do ChatGPT-ja: Strategije uspjeha na tražilicama koje vrijede i danas

Neke strategije za pozicioniranje na internetskim tražilicama još funkcioniraju i nakon 10 godina. U ovom povratku u prošlost, prisjećamo se raznih praksi, što se od njih zadržalo, a što ne - te što je novo ušlo u igru...

Tehnologija

Najveća hrvatska luka u Pločama postat će pametna, uz sufinanciranje iz EU od skoro milijun eura

Luka Ploče postat će prva hrvatska pametna luka. Ujedno je ovo jedini projekt iz Hrvatske koji je Europska Komisija odobrila u sklopu fonda 5GSC - od ukupno 14 odobrenih u cijeloj Uniji.

Tvrtke i poslovanje

Bajke u digitalnom svijetu: Pinokio djeci priča o lažnom predstavljanju, a tri praščića o slabim lozinkama

Stotine ljudi podržale su humanitarnu akciju tvrtke Combis i Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.

Programiranje

Upoznajte Retriever, platformu FER-ovog TakeLaba koja rudari po 30 domaćih web portala

Retriever zagrebačkog TakeLaba može analizirati milijune članaka objavljenih na hrvatskome u posljednjih 20 godina, a sprema se i na iskorak u regiju. 

Tvrtke i poslovanje

Od 1. siječnja država nadzire Wolt, Bolt, Glovo… – što to znači?

Teško je regulirati segment tržišta o kojem nemate konkretnih saznanja, srećom, za tzv. GIG ekonomiju to će se uskoro promijeniti. Više saznajemo u razgovoru s ravnateljom Uprave za rad i zaštitu na radu u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi.

Programiranje

“Infrastruktura kao kod” izazov je s kojim se isplati uhvatiti u koštac, pogotovo za ogromne okoline

Što je sustav veći, to IaC (Infrastructure-as-Code) donosi više prednosti. Kako to izgleda u praksi?