Brendiranje inovativnosti: Što Hrvatska može naučiti od Izraela, Švicarske i Velike Britanije?

Brendiranje inovativnosti: Što Hrvatska može naučiti od Izraela, Švicarske i Velike Britanije?

Hrvatska ne gradi svoj imidž na inovativnosti, ne koristi inovativnost kao snažan komunikacijski alat u brendiranju zemlje niti prepoznaje potencijal inovativnosti kao hrvatsku "meku moć" kojom može konkurirati na svjetskom tržištu...

…zaključak je to istraživanja koje sam provela u svrhu izrade doktorske disertacije, a koje je nedavno objavljeno u sklopu knjige Inovativnost i imidž Hrvatske.

Inovativnost predstavlja proces kreiranja, provedbe i pretvorbe ideje u inovaciju, odnosno njene implementacije u novi ili postojeći proizvod, proces ili uslugu koja stvara dodanu vrijednost poput unaprjeđenja proizvodnje, rasta nacionalnog gospodarstva ili stvaranja korisnih promjena u društvu. Rezultati istraživanja pokazali su kako javnost ne povezuje inovativnost s imidžom Hrvatske te kako inovativnost, znanost i visoka tehnologija u najmanjoj mjeri predstavljaju imidž Hrvatske. Čak svaki peti Hrvat nije se mogao dosjetiti niti jednog hrvatskog izumitelja i izuma.

Nedovoljna prepoznatljivost hrvatske inovativnosti ogleda se u:

  • nepostojanju strateškog i sustavnog komunikacijskog pristupa pri kreiranju imidža i brendiranja zemlje,
  • nepostojanju nacionalne komunikacijske strategije,
  • neusklađenosti i slaboj koordinaciji komunikacijskih poruka koje se šalju u svijet,
  • izostanku diplomatskog lobiranja za ulagačke poslove.

 

Istraživanje Doris Vukšić pokazalo je ‘kako inovativnost, znanost i visoka tehnologija u najmanjoj mjeri predstavljaju imidž Hrvatske’.

S obzirom na ekonomske pokazatelje, uteg hrvatskoj inovativnosti, a time i rastu gospodarstva, predstavlja i manjak stranih ulaganja i dostupnosti rizičnog kapitala te niska razina tehnološke svjesnosti.

No, može li zemlja uživati imidž inovativne zemlje i bez vodećih ekonomskih pokazatelja inovativnosti? Čine li samo ekonomski pokazatelji zemlju inovativnom ili je potrebno nešto više kako bi ista uživala imidž inovativne zemlje? Uživa li Švicarska, najinovativnija zemlja svijeta, imidž zemlje predvodnice inovativnosti ili je to primjerice Izrael koji danas najbolje komunicira svoju inovativnost, iako se prema ekonomskim pokazateljima nalazi tek među 20 najinovativnijih gospodarstava?

Upravo na ova pitanja odgovaram analizom komunikacije triju država od kojih Hrvatska može puno učiti. Studijom su obuhvaćene države koje prema Globalnom indeksu inovativnosti (GII) zauzimaju vodeće pozicije, koje kroz Nacionalne inovacijske sustave (NSI) i vladine mjere uspješno jačaju inovativnost gospodarstva te one koje su, uz pomoć marketinških i promocijskih napora, dobro brendirale vlastitu inovativnost.

Svake godine Global Innovation Index po inovacijskim pokazateljima rangira više od 130 ekonomija širom svijeta.

Za primjere dobre prakse korištenja inovativnosti u izgradnji imidža zemlje uzela sam Švicarsku, Veliku Britaniju i Izrael.

Švicarska: Predvodnica inovativnosti kojoj nedostaje poduzetničke aktivnosti

Zemlja koja već desetljećima predstavlja snažan pionirski duh inovativnosti i kreativnosti, koja već tradicionalno predvodi najinovativnije zemlje svijeta je, svakako, Švicarska.

U brojnim međunarodnim istraživanjima na temu inovativnosti gospodarstva, Švicarska se pokazala kao izvrsno mjesto za rast i razvoj inovacija, zemlja znanja i predvodnica brojnih trendova u upravljanju i održavanju rasta gospodarstva utemeljenog na inovacijama.

Snažan temelj švicarske inovativnosti kao najinovativnijeg gospodarstva svijeta odlikuju prvenstveno visoko kvalificirani stručnjaci i najsuvremenija istraživanja budući da je Švicarska zemlja domaćin nekih od najboljih svjetskih sveučilišta i istraživačkih instituta. Kvaliteta i produktivnost švicarske radne snage je vrlo visoka, s duboko ukorijenjenom sklonosti za cjeloživotno usavršavanje. U to, Švicarska je iznimno produktivna u stvaranju intelektualnog vlasništva – broj patenata po stanovniku znatno je veći od bilo koje druge zemlje (osim Japana).

Osim snažnog ekonomskog, financijskog i bankarskog sektora, Švicarska je ugodno i praktično mjesto za život – pravdajući dosljedno poziciju vrhunske lokacije u smislu kvalitete življenja i prometne infrastrukture.

No, brendira se li se Švicarska dovoljno kao inovativna zemlja?

U 2007. godini, švicarska Vlada izdvojila je više od 76 milijuna švicarskih franaka za promociju turističkog sektora kroz impresivnu kampanju “Heidi Land”, dok je kampanja “LOCATION Switzerland”, koja promiče Švicarsku kao najbolje mjesto za inovativnost i poslovanje, imala manje od 5% proračunskog novca na raspolaganju za ovu svrhu.

Isto potvrđuje nedostatak koordinacije nacionalne promocije koji stavlja Švicarsku u nepovoljan položaj u izgradnji imidža Švicarske kao najboljeg mjesta za inovativnost i poslovanje.

Iako po stvaranju intelektualnog vlasništva predvodi u Europi, Švicarska ipak ne uspijeva transformirati bogate ideje u uspješne tvrtke. Ta se slabost, prvenstveno, očituje u švicarskoj kulturi. Poduzetništvo je rizično poslovanje – nešto što su mnogi od najuspješnijih poduzetnika u svijetu naučili na teži način. Poduzetnici, često prije uspjeha, dožive neuspjeh svojih poslovnih ideja. No, sloboda neuspjeha i ponovni početak jedva da postoji u Švicarskoj, gdje takvi poduzetnici često gube ugled i ne dobivaju drugu priliku.

U takvoj kulturi, visoko kvalificirana radna snaga radije se zapošljava u velikim korporacijama nego u poduzetničkom okruženju, što rezultira manjim brojem novoosnovanih poduzetničkih subjekata u Švicarskoj i manjim poslovnim neuspjesima nego u drugim zemljama.

Velika Britanija za veliku kampanju

Svoj današnji imidž Britanija može zahvaliti, ne samo ranije izgrađenoj “tvrdoj moći” ekonomski i gospodarski jake zemlje, već i “mekoj moći” bogate baštine, kulture, prekrasnog krajolika, sporta, inovativnosti, gospodarstva, poduzetništva, tehnologije, kreativnosti, znanja i obrazovanja.

Dolaskom Tonyja Blaira na vlast, Britanija je postala cool zemlja. Takva slika moderne Velike Britanije, koja nije samo zemlja prošlosti, dvoraca i vitezova, već zemlja koja je privlačna poslovnim ljudima i stranim ulagačima, osmišljena je strategija britanskog Ministarstva vanjskih poslova i Geoffa Mulgana koji su odredili jasne ciljeve promidžbe Velike Britanije u inozemstvu.

I to kroz: učinkovitiju promidžbu britanske vanjske politike, promicanje utjecaja Velike Britanije, održavanje visokog standarda britanske diplomatske službe, jačanje poduzetničke kulture i privlačenje investicijaOdlučili su promijeniti imidž Britanije u cool zemlju koja će privući više turista, umjetnika, dizajnera, ali i poduzetnika i ulagača kroz visokotehnološke kompanije.

Upravo su navedeni činitelji identiteta komunicirani tijekom kampanje ‘GREAT’ (engl. The GREAT Britain campaign) kako bi prikazali Veliku Britaniju kao mjesto razvijenog turizma, vrhunskog obrazovanja, napredne tehnologije, inovacija i poduzetništva. Kampanja GREAT Britain pokrenuta je 2012. godine ususret organizaciji Olimpijskih igara u Londonu kako bi ukazala na brojne prednosti Britanije, njene ljepote, poslovne i ulagačke prilike, znanost i obrazovanje i izvrsnosti pojedinaca, a sve kako bi potaknula rast i razvoj gospodarstva.

Izvor: designweek

GREAT Britain predstavlja jednu od najambicioznijih međunarodnih kampanja britanske vlasti s ciljem jačanja imidža Velike Britanije. Prije uspostavljanja kampanje GREAT u Velikoj Britaniji nije bilo strateškog, sustavnog i koordiniranog pristupa izgradnji imidža i značajne koordinacije između institucija koje su radile na promociji Velike Britanije u inozemstvu.

Kampanja pokazuje najbolje što Britanija ima za ponuditi kako bi privukla ljude diljem svijeta da posjete Britaniju, studiraju ili posluju u Velikoj Britaniji. Cilj kampanje je bio osvježenim, ojačanim i “nadopunjenim” identitetom brenda Velike Britanije osigurati značajan porast gospodarstva, ostvariti pozitivan utjecaj na kupovanje britanskih proizvoda, povećati vrijednost brenda Velike Britanije i privući što više kompanija i visoko utjecajnih pojedinaca koji će pomoći u stvaranju i jačanju brenda Velike Britanije.

Uspjeh kampanje vidljiv je bio već u prvim godinama provođenja

Kampanja je bila fokusirana na 13 prioritetnih tržišta diljem svijeta da bi do 2015. godine bila prisutna na 144 tržišta. Nositelj kampanje je Vlada Velike Britanije sa 17 različitih odjela i realnim sektorom koji najbolje opisuje riječ great i tako pridonose jačanju brenda. U promidžbi je sudjelovalo 164 visoko utjecajnih pojedinaca (sportaši, glumci, slikari, političari itd.) i 350 privatnih i javnih partnerstva (McLaren, Aston Martin, Burberry, Mini itd.).

Iako je u kampanju uloženo 113,5 milijuna funti, uspjeh kampanje GREAT Britain vidljiv je već u prvim godinama provođenja kampanje, koja je do 2015. godine omogućila Britaniji izniman rast prihoda, točnije, prihod od 1,2 milijarde funti. Primjerice, strane kompanije su povećale svoje ulaganje u Veliku Britaniju za 16 %, a isti postotak bilježi i porast turista u Britaniji, dok je proizvodnja porasla za 12%, a sama vrijednost brenda Velika Britanija porasla je za 58 % do prve polovice 2015. godine te je iznosila 1,7 milijardi funti.

Važno je naglasiti kako je kampanja uz slogan ‘Innovation is GREAT’ izvanredno promovirala britansku inovativnost, odnosno korištena je inovativnost u kreiranju i jačanju imidža zemlje.

Britanski automobil, vlak i nuklearna industrija samo su neki od istaknutih primjera u kampanji koji su inovacijama oživjeli cijelu industriju. Cilj kampanje u svrhu poticanja inovativnosti je, prije svega, upoznati svijet s britanskom inovativnošću, ojačati imidž Britanije kao inovativne zemlje i ostvariti dugoročan rast gospodarstva utemeljenog na inovacijama potičući suradnju privatnog i javnog sektora, odnosno poduzetnika, investitora i akademske zajednice

Četiri ključna područja koja su istaknuta u okviru ove inicijative su: robotika, zdravstvena zaštita, upravljanje podacima i svemirska tehnologija. Velika Britanija se, prema GII, posljednjih desetak godina nalazi među top 5 najinovativnijih gospodarstava: 2015. bila je druga najinovativnija zemlja svijeta, 2016. godine zauzimala je 3. mjesto, 2017. godine 5. mjesto, a 2020. godine zauzela je 4. mjesto.

Izrael: Država koja se ne boji neuspjeha

Odličan primjer korištenja inovativnosti u izgradnji imidža zemlje je svakako Izrael. Fenomen tog izraelskog ekonomskog čuda, koji danas stvara više startup tvrtki od svjetskih velesila i predstavlja zemlju s najvećom koncentracijom inovacija i poduzetništva u svijetu, prvenstveno zahvaljuje značajnim bruto izdacima za istraživanje i razvoj, suradnji sveučilišta i realnog sektora na području istraživanja te izvozu ICT usluga.

Ukratko, Izrael je zemlja poznata po tehnološkoj i poduzetničkoj sposobnosti svojih građana, s najvećim brojem inženjera po stanovniku na svijetu i druga po visini izdataka za istraživanje i razvoj, u odnosu na BDP. Izraelske su tvrtke do prvog kvartala 2020. privukle 9,5 milijardi dolara, a broj jednoroga se u 2021. povećao na 60. Sve ovo potvrđuje Izrael kao zemlju snažnih i uspješnih startupova, s vodećom inovativnom tehnologijom i učinkovitim poslovnim modelima.

Kako bi djelomično opisali taj izraelski fenomen, Senor i Singer (2009) u knjizi Start-up nacija: tajna izraelskog ekonomskog čuda, odgovor traže u dugogodišnjim nedaćama i borbi za opstanak izraelskog naroda i s tim povezanom nužnosti inoviranja, imigraciji, vojnoj i obrambenoj industriji države koja proizvodi brojne uspješne kompanije, pametnim i talentiranim pojedincima, timskom radu i zavidnoj sposobnosti inoviranja, upornosti, snažnoj misiji, multidisciplinarnoj kreativnosti, ali i sposobnosti prihvaćanja rizika i samog neuspjeha.

Izuzetno je važno spomenuti izraelske poduzetnike i vodeće ljude gospodarskog sektora koji su poznati po samoinicijativnim angažmanima u diplomatskim zadaćama svoje države, odnosno nositelje, ambasadore imidža Izraela kao inovativne zemlje. Primjerice, investitor i izumitelj Jon Medved, koji je investirao u više od 170 tvrtki, u svojim govorima i javnim nastupima veliča izraelski poduzetnički duh i naglašava sveprisutnost izraelskog “čipa” u gotovo svemu što ljudi diljem svijeta dotaknu – od lijekova, računala, mobilnih telefona, društvenih mreža pa sve do najsuvremenijih izvora čiste energije i hrane koju jedemo. Isto je objasnio činjenicom kako su sve značajnije svjetske tvrtke prisutne u Izraelu, bilo da je riječ o istraživanju i razvoju, proizvodnji ili distribuciji na tržištu.

U prezentiranju Izraela kao inovativne države veliku ulogu imaju uspješni poduzetnici koji su postali proaktivni ambasadori imidža Izraela kao inovativne zemlje.

Iako zvuči pomalo zbunjujuće, primjer Izraela pokazuje kako je za povoljnu poduzetničku klimu izuzetno važno prihvaćanje neuspjeha samog poduzeća, što je prepoznala i Vladina upravljačka struktura koja nije ‘kažnjavala’ određene poduzetničke propuste u poslovanju nego je bila otvorena za njihov novi početak.

Naglašavanje iskoristivih, primjenjivih lekcija za stvaranje novih formalnih doktrina, tipične su i za izraelske obrambene snage. U vojnom obrazovanju pogreška je predstavljala samo novi zadatak, lekciju iz koje se može nešto novo naučiti. Bit takvog shvaćanja temeljio se na prihvaćanju pogreške, pod uvjetom da se iste iskoriste za unaprjeđenje djelovanja pojedinca ili skupine.

Iako se prema indeksima inovativnosti nalazi iza Švicarske, SAD, UK i Njemačke, Izrael najuspješnije komunicira imidž inovativne startup nacije, a danas već i smartup nacije.

Preporuke za Hrvatsku!

Navedene zemlje predstavljaju samo neke od primjera uspješnog korištenja inovativnosti u brendiranju zemlje koje Hrvatska može iskoristiti u kreiranju vlastitog imidža.

S ekonomskog aspekta, smatram kako Švicarska i Izrael predstavljaju izvanredne primjere dobre prakse iz kojih Hrvatska može puno naučiti, posebice u kontekstu ulaganja u znanost, istraživanje i razvoj, suradnji sveučilišta i realnog sektora na području istraživanja te izvozu ICT usluga.

Nedavna analliza Nikole Pavešića pokazuje da se barem po pitanju tehnoloških jednoroga možemo mjeriti i s najvećima.

Gledano s komunikološke strane, Hrvatska treba jačati nacionalnu komunikaciju te poput Velike Britanije, sustavno, strateški i koordinirano pokrenuti nacionalne kampanje koje će komunicirati snažne poruke o Hrvatskoj kao zemlji izumiteljske tradicije koja je već ukorijenjena u hrvatski identitet, zemlji povoljnih ekonomskih indikatora inovativnosti te zemlji snažnog inovacijskog potencijala.

Zaključno, Hrvatska treba usvojiti inovativnost kao ključni prioritet za rast i razvoj gospodarstva, jačati kulturu i okruženje koje potiče poduzetništvo, usmjeriti obrazovani sustav ka proučavanju znanosti i tehnologije, ulagati u istraživanje i razvoj, formirati fondove rizičnog kapitala, privlačiti investicije i strani kapital, olakšati osnivanje multinacionalnih tvrtki, jačati postojeće alate za prijenos tehnologije te smanjiti administrativne prepreke u poslovanju.

Za brendiranje hrvatske inovativnosti prvenstveno je potrebno:

  • izraditi nacionalnu komunikacijsku strategiju,
  • jačati međunarodni ugled kroz djelovanje diplomacije,
  • kreativno pristupiti izradi međunarodnih komunikacijskih kampanja,
  • usmjeriti i koordinirati komunikacijske poruke svih dionika nacionalne promocije te
  • nominirati ambasadora hrvatske inovativnosti…

Kao najjače ambasadore suvremene hrvatske inovativnosti vidim mlade hrvatske tehnološke tvrtke koje svojim uspjehom na svjetskom tržištu svakodnevno potvrđuju Hrvatsku kao zemlju snažnog inovacijskog potencijala – Rimac Automobili, Infobip, Nanobit, Photomath, Infinum, Five, Agrivi, Genos, Geolux, SedamIT… Upravo ulaganjem u inovativne projekte Hrvatska će jačati svoj inovacijski potencijal, osigurati rast gospodarstva i pozicionirati se na globalnoj karti inovativnosti.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi

57hours Viktora Marohnića narastao 4 puta i osigurao još 2,75 milijuna dolara

U ekskluzivnom intervjuu za Netokraciju, suosnivač brzorastuće avanturističke platforme Viktor Marohnić, sa svojim investitorima, otkriva planove.

Tvrtke i poslovanje

7 savjeta za učinkovitu izradu poslovnog plana (posebno za one koji nemaju vremena)

Nisu bez razloga velikani povijesti od Sun Tzua do Dwight D. Eisenhowera pričali o planiranju kao o svetom gralu uspjeha - i ne stoji bez razloga ona narodna: dobra organizacija je pola posla.

Ekskluzivno

Ivan Burazin pokreće novi startup – Daytonu, već ima Fortune 500 klijente

Nakon tri godine, uspostave i razvoja Infobipovog Developer Experience odjela, Ivan Burazin, pokreće novi dev projekt. Time se nastavlja njegova startuperska priča i misija koja je počela prije više od dekadu - pomagati developerima da rade lakše, brže i učinkovitije. Upoznajemo njegov novi projekt, Daytonu!

Što ste propustili

Intervju

Evo kako je hrvatska glazbena industrija pregovarala s Big Techom!

Dolazak Spotifya i drugih poznatih glazbenih servisa u Hrvatskoj povijesni su dani, ali njima su prethodile godine i godine pravnih pregovora sa samim servisima, kao i domaćih udruga koja štitne prava svih sudionika. Upravo u tim pregovorima možemo pronaći lekcije za medijsku industriju koja trenutno vodi pregovore s Big Techom.

Izvještaj

Infobip Shift 2023: Kako pridonositi projektima otvorenog koda?

Zadnje retke s Infobip Shift 2023 konferencije posvećujemo ljudima i inicijativama vezanima uz open source (otvoreni kod).

Startupi

57hours Viktora Marohnića narastao 4 puta i osigurao još 2,75 milijuna dolara

U ekskluzivnom intervjuu za Netokraciju, suosnivač brzorastuće avanturističke platforme Viktor Marohnić, sa svojim investitorima, otkriva planove.

Zabava i zanimljivosti

Infobip Shift 2023: Od pive do savjeta za sreću, što su developeri dobili “ispod Peke”?

Infobip Shift iz godine u godinu potvrđuje kako zalužuje biti na popisu najboljih developerskih konferencija u Europi jer uspjevaju postići nešto teško - kvalitetan sadržaj svjetske razine predstaviti sa stilom u iskrenoj i pozitivnoj atmosferi.

Tvrtke i poslovanje

Tacta: Kako smo podržali digitalizaciju i ekspanziju kompanije koja danas ima 150 klinika

Izrada softvera po mjeri uvijek je kompleksan zadatak jer je potrebno dobro proučiti poslovne procese klijenta, odgovoriti na sadašnje potrebe, ali i uzeti u obzir njegove ambicije. Evo kako je Tacta to uspješno napravila za Lazeo, francusku kompaniju specijaliziranu za neinvazivnu estetsku medicinu.

Umjetna inteligencija

Infobip Shift 2023: Ne morate trenirati modele da biste bili AI inženjeri

Zaključen je prvi dan hrvatskog Infobip Shifta, jedne od najvećih tehnoloških konferencija u Europi, a mi svoje prve retke posvećujemo gorućoj temi koja je posebno obilježila ovogodišnji program.