Borimo li se danas za sebe kao što su sve žene koje slavimo 8. ožujka?

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Borimo li se danas za sebe kao što su sve žene koje slavimo 8. ožujka?

Što možemo učiniti same za sebe, danas i svaki dan u godini - za svoj bolji položaj na tržištu rada?

Svake godine na današnji dan se prisjećamo tekstilnih radnica koje su u New Yorku demonstrirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća, hrabro podnijevši policijske pendreke ranog kapitalizma u svrhu ostvarenja dugoročnih ekonomskih, društvenih i političkih ciljeva jednakosti žena u društvu.

Kakva je pozicija žena u poslu i društvu danas?

Podaci Državnog zavoda za statistiku o plaćama prema spolu za 2021. godinu pokazuju osjetno smanjenje jaza između plaća žena i muškaraca u Hrvatskoj. Iako se razlika smanjuje, žene u Europskoj uniji i dalje zarađuju manje od muškaraca.

Prema posljednjim podacima Eurostata, prosječna razlika u plaći između muškaraca i žena u Uniji bila je 14,1 posto. Tumačenje brojeva koji pokazuju razlike u plaćama po spolu nije tako jednostavno, a manja razlika u pojedinim zemljama ne znači nužno veću jednakost muškaraca i žena, ističe se u izvješću Eurostata. Neki su razlozi za postojeće razlike strukturalni i vezani uz vrstu posla, obrazovanje i iskustvo na tržištu rada.

Zanimljiv je i podatak da u EU-u veći broj žena u odnosu na muškarce ima više obrazovanje, no bez obzira – žene su manje zastupljene na tržištu rada. Skoro 30 posto žena u EU-u radi skraćeno i češće napuštaju posao kako bi brinule o djeci ili članovima obitelji.

No, današnja stvarnost više je od statistike, evo i par priča iz stvarnog života koje to potvrđuju.

“Nije me strah veće odgovornosti, strah me pregovaranja…”

“Ključni trenutak mog karijernog zaokreta i odluke da budem sigurnija u tome što želim nastupio je kada nisam dobila povišicu…”

Često sam se našla u poziciji da pregovaram za bolju poziciju i veću plaću, doduše uvijek s muškarcima, koji su vodili tvrtke u kojima sam radila. (Nažalost, u svom dugogodišnjem poslovnom stažu, još nisam imala prilike raditi za tvrtke koje vode žene.)

Nelagoda koja se pritom javlja nije karakteristična samo za žene, no borba sa samim sobom da pregovor o boljim uvjetima nije tema koja nas se ne tiče je konstantna prepreka u ostvarivanju boljeg položaja. Osjećaj da nije pravo vrijeme za pregovore, strah od ishoda i mogućeg konflikta, nesigurnost u vlastite rezultate, nedovoljno konkretna očekivanja i neodređivanje najbolje alternative u slučaju da ne ispregovaram ono što inicijalno tražim su moji stakleni stropovi kojih se nisam oslobodila dugi niz godina.

Fascinantno je da nikad nisam imala strah od zahtjevnije pozicije koja nosi više odgovornosti i posla, već isključivo oko definiranja financijskih uvjeta koji dolaze s tim.

Ključni trenutak mog karijernog zaokreta i odluke da budem sigurnija u tome što želim nastupio je kada nisam dobila povišicu jer su argumenti bili:

„zaslužena je i apsolutno realna, no ako je dobiješ rastu i očekivanja kolega što ne možemo (ili ne želimo) financijski podnijeti“.

Priča je malo kompleksnija od ovog, no promjena posla nakon ovog trenutka je bila moja finalna odluka. Nisam požalila i došla sam do boljeg posla i financijskih uvjeta koje na prošlom poslu nikad ne bih ostvarila.

Glavna razlika nije u tome da sam pronašla „bolju tvrtku“, već u tome da sam odlučila da ću se pri financijskim očekivanjima ubuduće postaviti sigurnije i odlučnije, što je dovelo do bolje pozicije na novom poslu i svakog novog pregovaranja.

Precizno definirani uvjeti ne znače ništa ako nitko ne nagradi tvoj rad?

Birate li vi radije promjenu posla nego da pregovorom dođete do plaće kojom ste zadovoljne?

Radila sam i u tvrtki gdje su veći dio kolektiva činile žene, no vodstvo tvrtke bilo je na muškarcima. Djelatnost je bila takva da su rezultati u velikoj mjeri bili mjerljivi te nije bilo teško „podvući crtu“ i uvidjeti doprinos svake osobe.

Sustav napredovanja u tvrtki je postojao, transparentniji je od većine tvrtki danas jer su jasno definirana očekivanja, rezultati i visina plaće, što je djelovalo izvrsno i motivirajuće, osim kada krene stvarati problem.

U mom slučaju – nisam se usudila pregovarati, jer sam smatrala da su pozicije i plaće određene sustavom napretka i da nema prostora za pregovore. Problem proizlazi iz vječnog stava da čekamo da netko vidi što i kako radimo te da nas sukladno tome „nagradi“ boljim uvjetima.

Ono što je konstanta jest da se žene u takvim situacijama povlače i radije pristupaju promjeni posla nego da pregovorom dođu do plaće kojom su zadovoljne na postojećem poslu. Čekanje da netko vidi koliko doprinosimo i frustracije jer to ne dočekamo su stalno prisutni i jedna su od glavnih prepreka napredovanja.

Stakleni strop koji postavljamo same sebi nema realne osnove

Koči li te tvoja vlastita nesigurnost?

Radila sam i u tvrtki koja je jasno i transparentno zaposlenicama prezentirala pozicije koje ih čekaju u budućem karijernom napretku, ako se ostvare ciljevi koje sadašnja pozicija nalaže. Kolegica koja je u relativno kratkom roku ostvarila ciljeve svoje tadašnje pozicije te pokazala da ima dostatno znanje i iskustvo za višu poziciju – odbila je tu istu poziciju kada joj je ponuđena. Odbila je time bolje uvjete slijedom straha od veće razine odgovornosti i angažmana u odnosu na tadašnju poziciju.

Ova strana medalje se rijetko spominje, ali itekako je vrijedna lekcija. Često smo fokusirane na slučajeve gdje nemamo prostora napredovati, gdje muški kolege uzimaju pozicije koje smo čekale, no situacija gdje nam naša vlastita nesigurnost koči karijerni napredak je rijetko tema.

Ne postoji menadžerski potencijal u svakoj osobi, te je sasvim u redu ne vidjeti se u svakoj ulozi, čak i ako nosi napredak. Jedino loše u tome jest kada stakleni strop koji postavljamo same sebi nema realne osnove. Kad netko u nama prepozna potencijal i znanje, ali radi vlastite nesigurnosti to odbijamo prihvatiti.

Kada ste čuli za slučaj da je muškarac odbio promaknuće?

Dan žena – više od statusa na društvenim mrežama

Naš položaj ovisi i o načinu kako ćemo se mi za to izboriti.

Svake godine Dan žena obilježimo dijeljenjem motivirajućeg sadržaja po društvenim mrežama, no od sutra se vraćamo svakodnevici i nastavljamo po starom. Oklijevamo napredovati, borimo se s nesigurnošću i spore smo u traženju bolje pozicije i uvjeta.

Pozicija na poslu i uvjeti koji je prate ne trebaju biti tabu tema koju promatramo kao nešto što nas se ne tiče i kao da razgovor o tome otvara teme u kojima nemamo pokriće sudjelovati. To je itekako naša stvar. Naš položaj kao ravnopravnog i vrijednog člana tima ovisi i o načinu kako ćemo se mi za to izboriti.

Promjene su potrebne prije svega u nama i našem pristupu vlastitom napretku. Nitko to neće ostvariti umjesto nas. Sretan Dan žena!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Što se događa u tech industriji? Masovna otpuštanja, kripto-burza propala preko noći, a tek Twitter…

Malo je reći kako ovaj tjedan nije bio dobar za IT industriju. Zapravo, poprilično je kaotičan i čini se kako stabilnost neće doći uskoro...

Društvene mreže

Gdje ćemo se družiti i raspravljati ako propadne Twitter?

Bilo da vas brine koliko dugo će još Twitter funkcionirati (što nije čudo s obzirom na svakodnevne vijesti o zbunjujućim poslovnim potezima) ili da ne želite biti dio Muskovog Twittera, evo što se nudi od alternativa.

Programiranje

Miro Jurić već 23 godine radi u Microsoftu u Redmondu, a nama je otkrio tajne uspješnog developer managmenta

Kročiti u sjedište operativnog sustava kojeg koristiš cijeli svoj život, kojeg poznaješ po pozadini predivne livade i oblaka, stvarno je nezaboravno iskustvo. Ipak, ono što te još više iznenadi je razgovor s Hrvatom koji tamo radi 23 godine i koji je s tobom podijelio sve što zna o developer managementu.

Što ste propustili

Tehnologija

30. godina od prvog SMS-a: Kako je privatni kanal postao alat za B2C komunikaciju

Na 30. obljetnicu SMS-a prolazimo specifičnosti SMS kanala komunikacije koji je preživio dolazak interneta, pametnih telefona i messaging aplikacija, a s Infobipovim stručnjacima otkrivamo i zbog čega je na kraju opstao.

Tehnologija

Panika, izgubljeni podaci, ransomware: Kako spriječiti i liječiti sigurnosne incidente?

Napadi hakera, malware i ransomware ne događaju se nekom drugom. Kako takve napade spriječiti i što učiniti ako se ipak dogode - s tehničke, ali i ljudske strane, saznali smo od konzultanta za cybersigurnost Tomislava Poljaka.

Intervju

Zoran Božičević: Zdrav tim “tajna” je dobrog developmenta

Zanimljivi projekti i dobra plaća nužan su uvjet zadovoljstva developera, međutim, posebno je umijeće održati ih zadovoljnima i sretnima.

Scaleupi i jednorozi

ReversingLabs: Kad radite s petabajtima podataka, tehnički izazovi su jedinstveni i često pomiču sve granice

Vodeće društvene mreže, antivirusne kompanije, korporacije i vladine agencije širom svijeta od malicioznog softvera štite se koristeći tehnologije razvijene u Zagrebu. S kakvim se sve izazovima susreću jer su stvorili najveću svjetsku bazu malwarea ispričali su nam voditelji tehničkih timova ReversingLabsa.

Društvene mreže

MUP u suradnji s Metom predstavio hrvatsku verziju Amber Alerta, NENO Alarm

NENO Alarm pomoći će u pronalaženju nestale djece u Hrvatskoj - ako dijete nestane, Ministarstvo unutarnjih poslova će obavijestiti tvrtku Meta, koja će inicirati upozorenje tj. NENO Alarm građanima - korisnicima društvenih mreža Facebook i Instagram – u krugu od 60 kilometara.

Intervju

Dobili ste poruku od “prijatelja” koji moli da mu kupite bon? Evo što kaže policija o takvim prijevarama

Uvijek razmišljaš kako se upravo tako nešto neće dogoditi tebi... Ali ipak se dogodi.