Borimo li se danas za sebe kao što su sve žene koje slavimo 8. ožujka?

Borimo li se danas za sebe kao što su sve žene koje slavimo 8. ožujka?

Što možemo učiniti same za sebe, danas i svaki dan u godini - za svoj bolji položaj na tržištu rada?

Svake godine na današnji dan se prisjećamo tekstilnih radnica koje su u New Yorku demonstrirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća, hrabro podnijevši policijske pendreke ranog kapitalizma u svrhu ostvarenja dugoročnih ekonomskih, društvenih i političkih ciljeva jednakosti žena u društvu.

Kakva je pozicija žena u poslu i društvu danas?

Podaci Državnog zavoda za statistiku o plaćama prema spolu za 2021. godinu pokazuju osjetno smanjenje jaza između plaća žena i muškaraca u Hrvatskoj. Iako se razlika smanjuje, žene u Europskoj uniji i dalje zarađuju manje od muškaraca.

Prema posljednjim podacima Eurostata, prosječna razlika u plaći između muškaraca i žena u Uniji bila je 14,1 posto. Tumačenje brojeva koji pokazuju razlike u plaćama po spolu nije tako jednostavno, a manja razlika u pojedinim zemljama ne znači nužno veću jednakost muškaraca i žena, ističe se u izvješću Eurostata. Neki su razlozi za postojeće razlike strukturalni i vezani uz vrstu posla, obrazovanje i iskustvo na tržištu rada.

Zanimljiv je i podatak da u EU-u veći broj žena u odnosu na muškarce ima više obrazovanje, no bez obzira – žene su manje zastupljene na tržištu rada. Skoro 30 posto žena u EU-u radi skraćeno i češće napuštaju posao kako bi brinule o djeci ili članovima obitelji.

No, današnja stvarnost više je od statistike, evo i par priča iz stvarnog života koje to potvrđuju.

“Nije me strah veće odgovornosti, strah me pregovaranja…”

“Ključni trenutak mog karijernog zaokreta i odluke da budem sigurnija u tome što želim nastupio je kada nisam dobila povišicu…”

Često sam se našla u poziciji da pregovaram za bolju poziciju i veću plaću, doduše uvijek s muškarcima, koji su vodili tvrtke u kojima sam radila. (Nažalost, u svom dugogodišnjem poslovnom stažu, još nisam imala prilike raditi za tvrtke koje vode žene.)

Nelagoda koja se pritom javlja nije karakteristična samo za žene, no borba sa samim sobom da pregovor o boljim uvjetima nije tema koja nas se ne tiče je konstantna prepreka u ostvarivanju boljeg položaja. Osjećaj da nije pravo vrijeme za pregovore, strah od ishoda i mogućeg konflikta, nesigurnost u vlastite rezultate, nedovoljno konkretna očekivanja i neodređivanje najbolje alternative u slučaju da ne ispregovaram ono što inicijalno tražim su moji stakleni stropovi kojih se nisam oslobodila dugi niz godina.

Fascinantno je da nikad nisam imala strah od zahtjevnije pozicije koja nosi više odgovornosti i posla, već isključivo oko definiranja financijskih uvjeta koji dolaze s tim.

Ključni trenutak mog karijernog zaokreta i odluke da budem sigurnija u tome što želim nastupio je kada nisam dobila povišicu jer su argumenti bili:

„zaslužena je i apsolutno realna, no ako je dobiješ rastu i očekivanja kolega što ne možemo (ili ne želimo) financijski podnijeti“.

Priča je malo kompleksnija od ovog, no promjena posla nakon ovog trenutka je bila moja finalna odluka. Nisam požalila i došla sam do boljeg posla i financijskih uvjeta koje na prošlom poslu nikad ne bih ostvarila.

Glavna razlika nije u tome da sam pronašla „bolju tvrtku“, već u tome da sam odlučila da ću se pri financijskim očekivanjima ubuduće postaviti sigurnije i odlučnije, što je dovelo do bolje pozicije na novom poslu i svakog novog pregovaranja.

Precizno definirani uvjeti ne znače ništa ako nitko ne nagradi tvoj rad?

Birate li vi radije promjenu posla nego da pregovorom dođete do plaće kojom ste zadovoljne?

Radila sam i u tvrtki gdje su veći dio kolektiva činile žene, no vodstvo tvrtke bilo je na muškarcima. Djelatnost je bila takva da su rezultati u velikoj mjeri bili mjerljivi te nije bilo teško „podvući crtu“ i uvidjeti doprinos svake osobe.

Sustav napredovanja u tvrtki je postojao, transparentniji je od većine tvrtki danas jer su jasno definirana očekivanja, rezultati i visina plaće, što je djelovalo izvrsno i motivirajuće, osim kada krene stvarati problem.

U mom slučaju – nisam se usudila pregovarati, jer sam smatrala da su pozicije i plaće određene sustavom napretka i da nema prostora za pregovore. Problem proizlazi iz vječnog stava da čekamo da netko vidi što i kako radimo te da nas sukladno tome „nagradi“ boljim uvjetima.

Ono što je konstanta jest da se žene u takvim situacijama povlače i radije pristupaju promjeni posla nego da pregovorom dođu do plaće kojom su zadovoljne na postojećem poslu. Čekanje da netko vidi koliko doprinosimo i frustracije jer to ne dočekamo su stalno prisutni i jedna su od glavnih prepreka napredovanja.

Stakleni strop koji postavljamo same sebi nema realne osnove

Koči li te tvoja vlastita nesigurnost?

Radila sam i u tvrtki koja je jasno i transparentno zaposlenicama prezentirala pozicije koje ih čekaju u budućem karijernom napretku, ako se ostvare ciljevi koje sadašnja pozicija nalaže. Kolegica koja je u relativno kratkom roku ostvarila ciljeve svoje tadašnje pozicije te pokazala da ima dostatno znanje i iskustvo za višu poziciju – odbila je tu istu poziciju kada joj je ponuđena. Odbila je time bolje uvjete slijedom straha od veće razine odgovornosti i angažmana u odnosu na tadašnju poziciju.

Ova strana medalje se rijetko spominje, ali itekako je vrijedna lekcija. Često smo fokusirane na slučajeve gdje nemamo prostora napredovati, gdje muški kolege uzimaju pozicije koje smo čekale, no situacija gdje nam naša vlastita nesigurnost koči karijerni napredak je rijetko tema.

Ne postoji menadžerski potencijal u svakoj osobi, te je sasvim u redu ne vidjeti se u svakoj ulozi, čak i ako nosi napredak. Jedino loše u tome jest kada stakleni strop koji postavljamo same sebi nema realne osnove. Kad netko u nama prepozna potencijal i znanje, ali radi vlastite nesigurnosti to odbijamo prihvatiti.

Kada ste čuli za slučaj da je muškarac odbio promaknuće?

Dan žena – više od statusa na društvenim mrežama

Naš položaj ovisi i o načinu kako ćemo se mi za to izboriti.

Svake godine Dan žena obilježimo dijeljenjem motivirajućeg sadržaja po društvenim mrežama, no od sutra se vraćamo svakodnevici i nastavljamo po starom. Oklijevamo napredovati, borimo se s nesigurnošću i spore smo u traženju bolje pozicije i uvjeta.

Pozicija na poslu i uvjeti koji je prate ne trebaju biti tabu tema koju promatramo kao nešto što nas se ne tiče i kao da razgovor o tome otvara teme u kojima nemamo pokriće sudjelovati. To je itekako naša stvar. Naš položaj kao ravnopravnog i vrijednog člana tima ovisi i o načinu kako ćemo se mi za to izboriti.

Promjene su potrebne prije svega u nama i našem pristupu vlastitom napretku. Nitko to neće ostvariti umjesto nas. Sretan Dan žena!

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Digitalni mediji

Urednik ukrajinskog Forbesa: “Dezinformacije nam zapravo nisu predstavljale veliki problem – Rusi su izgubili informacijski rat”

Grad bombardiraju doslovno, a vas vijestima i dojavama, "ne možete se usredotočiti na bilo što duže od 10 minuta...", prisjeća se Mykhailo prvih tjedana rata u Ukrajini. Ispričao nam je kako su u ukrajinskom Forbesu operativno i mentalno pripremali redakciju za rad u takvim okolnostima.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Ekskluzivno

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...