Boris Benko, Hrvat koji radi infografike za IBM, Ford, Mashable, Red Bull, Nissan, Gillette…
Mia Biberović
18. 12. 2013.
Infografike, odnosno, informacijske grafike, iako postoje od davnina, posljednjih su nekoliko godina preplavile internetski prostor. Nema više napornih iščitavanja istraživanja, brojki, postotaka – sve se lijepo i pregledno može ispisati u grafici, koja ne samo da je informativna, nego i lijepo izgleda, stoga je veća vjerojatnost da će ju korisnici podijeliti sa svojom zajednicom. No, znate li da na ovim prostorima postoji servis za dizajn takvih grafika? Ime mu je InfographicBox IDS ((Infographic Design Service), a osnivač i kreativni direktor je Boris Benko, diplomirani grafički dizajner iz Zagreba, s kojim smo porazgovarali o infografikama, njegovom poslu, kao i činjenici može li se živjeti – od infografika?
Infografike, odnosno, informacijske grafike, iako postoje od davnina, posljednjih su nekoliko godina preplavile internetski prostor. Nema više napornih iščitavanja suhoparnih istraživanja, brojki, postotaka – sve se lijepo i pregledno može ispisati u grafici, koja ne samo da je informativna, nego i lijepo izgleda, stoga je veća vjerojatnost da će ju korisnici podijeliti sa svojom zajednicom. No, znate li da na ovim prostorima postoji servis za dizajn takvih grafika? Ime mu je InfographicBox IDS ((Infographic Design Service), a osnivač i kreativni direktor je Boris Benko, diplomirani grafički dizajner iz Zagreba, s kojim smo porazgovarali o infografikama, njegovom poslu, kao i činjenici može li se živjeti – od infografika?
Boris je više od deset godina proveo na čelu odjela za infografiku i ilustracije EPH i Jutarnjeg lista, a i dobitnik je nekolicine nagrada i priznanja zbog svog rada. No, sredinom je prošle godine odlučio pokrenuti vlastiti servis za dizajn informacijske grafike te krenuti na globalnu scenu. Od tada je InfographicBox realizirao gotovo stotinjak raznih projekta, uglavnom za tvrtke iz SAD-a, Australije, Kanade i Velike Britanije, a na listi klijenata našli su se IBM, Western Digital, Ford Motor Company, Nissan, The Huffington Post, Gillette, Mashable, Red Bull, Philips, CARE, Smithsonian Institute, iFOREX, SAP, Yammer, VMware, Tele 2, pa i domaći klijenti kao Bruketa&Žinić, Jutarnji List, Globus, Forbes, DM, HZZO itd. Pored samog dizajna informacijske grafike Infographic Box IDS u ponudi ima i usluge izrade sadržaja (writting & research), a i promocije putem web stranice te profila na društvenim mrežama. Povremeno objavljuje i infografike u vlastitoj produkciji, u kojima se obrađuju razne globalno zanimljive teme, obljetnice i sl.
No, morali smo Borisu postaviti pitanje – može li se uopće “živjeti” od infografika? Priznao je: U Hrvatskoj jako teško.
Premalo smo tržište i tvrtke su poprilično nezainteresirane (neinformirane) za ovakav način promocije. Inače, infografika je jedan od najvažnijih alata content marketinga i ogroman broj tvrtki u inozemstvu, naročito SAD, je to odavno prepoznao. Dokazano je da sadržaj prezentiran putem infografike može privući i do 30 puta više posjetitelja u odnosu na isti sadržaj prezentiran u klasičnom obliku, odnosno u obliku teksta i fotografije.
Kad se jednom odlučite krenuti na inozemno tržište, odradite neke projekte, nađete par stalnih klijenata – od dizajna informacijske grafike se može sasvim pristojno živjeti. I nema potrebe za selidbom, sve se može odrađivati iz ureda u Hrvatskoj.
Boris je, dakle, više od deset godina sam radio kao voditelj odjela za infografike i ilustracije Jutarnjeg lista (EPH), a nakon toliko godina, kaže, jednostavno dođe do zasićenja – u jednom trenutku se dođe do točke kad se ne može više napredovati, a novi izazovi postaju sve privlačniji. Dodaje kako se na inozemnom tržištu radi planski, sve je strogo definirano – od rokova, do broja revizija, same priče (story outline), izvora podataka, satnice za dodatni rad, bonusa za kratke rokove (rush fee), naknade za izvorne datoteke (source files) i sl. U Hrvatskoj većina od navedenog ne postoji i radi se, kako kaže, uglavnom stihijski – sve u zadnji čas, što rezultira ogromnom količinom stresa.
Jesu li infografike prolazni trend?
Kako su infografike preplavile internetski prostor, pitali smo Borisa smatra li da je riječ o prolaznom trendu, što je spremno negirao, napomenuvši kako vizualizacija podataka ima dugu povijest koja seže sve do špiljskih crteža – prvih primitivnih piktograma koje su tadašnji ljudi koristili za prikaz motiva iz svakodnevnog života. Sama infografika uspješno se već desetljećima koristi u novinama i magazinima, dodaje, što ni malo ne čudi s obzirom da više od dvije trećine ljudi najlakše usvaja informacije vizualnim putem.
O prolaznom trendu eventualno bi se moglo govoriti u kontekstu booma informacijske grafike koji se u zadnjih nekoliko godina dogodio na webu i društvenim mrežama, popularizacijom i rastom broja istih. Iako, ne bih rekao da se ovdje radi o prolaznom trendu, već o trendu koji se pretvara u standard, i koji će se zasigurno održati i samo još više rasti u budućnosti kroz razne oblike infografike – statična, interaktivna i video infografika. Ponavljam još jednom, infografika je savršeni alat content marketinga, čiji pravi potencijal, u navedenom kontekstu, se tek počeo otkrivati.
No, infografika danas doista ima svakakvih, a prosječnim čitateljima/gledateljima možda je i svejedno je li ih kreirao netko tko doista zna što radi ili netko tko se samo malo “igrao” s vizualnim alatima, poput Piktocharta. No, Boris napominje da bit infografike nije slaganje brojki, teksta i šarenih sličica u male odjeljke, već vizualizacija podataka (po prirodi kompleksnih i suhoparnih), odnosno krajnja poruka koja se da iščitati iz međuodnosa takvih podataka.
Osim navedenog, jako je važno ovakve poruke kombinirati s dodatnim zanimljivim sadržajem. Ono što je vama ili vašoj tvrtki bitno i zanimljivo, krajnjeg korisnika će možda ostaviti potpuno ravnodušnim i nezainteresiranim ako nije prezentirano na pravi način! Tu uskačemo mi, trudimo se upakirati vašu poruku u atraktivan sadržajno-vizualni proizvod koji će pobuditi interes krajnjeg korisnika – potencijalnog kupca proizvoda ili usluge.
Što se tiče alata za jednostavnu izradu infografika, Boris smatra da i oni mogu biti korisni ukoliko dođu u prave ruke, iako sumnja da će profesionalci posegnuti za njima. Napominje da svakoj ozbiljnoj tvrtki, koja drži do sebe i svog imidža, ne bi trebalo biti svejedno osmišljava li im infografike ili bilo koji drugi dio vizualnog identiteta osmišljava iskusni profesionalac ili neki priučeni djelatnik koji se voli ‘poigrati’ u Paintu. Ozbiljne kompanije su oduvijek znale, i znat će cijeniti vrijednost i prednosti ozbiljnog dizajna, koji dakako ima i svoju cijenu, zaključuje Boris.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Haris Čusto
18. 12. 2013. u 12:47 pm
Svaka čast Borise, infografike ti izgledaju odlično!
Prema naslovu sam pomislio da ćemo saznati malo više, ne samo 3 rečenice od Borisa…
Generalno kada predstavljate nekog bez obzira bio poznat ili ne, potrudite se da malo više on kaže, a manje vi pišete i popunjavate “rupe”.
Mia Biberović
18. 12. 2013. u 1:20 pm
Harise, hvala na komentaru, ali kako to misliš da je Boris rekao tri rečenice? To što je drugačija forma, odnosno, što je nešto prepričano, a nešto citirano, ne znači da nisu sve njegove riječi i da tekst ne govori o njemu i njegovom radu. 🙂
Haris Čusto
18. 12. 2013. u 1:41 pm
Možda je do forme, možda je do mene 🙂 al generalno ono što je meni problem je:
Boris smatra, Boris Napominje, Boris Zaključuje, On Kaže, On mislis (dalje mogu samo karikirati).
Ovo je forma koja je u redu za prenošenje predavanja sa konferencije (gdje namš kontakt sa predavačem), ali ukoliko ragovarate sa osobom onda ova forma gubi smisao. Ne treba nam interpretacija njegovih riječi, čovjek se sigurno zna izraziti. Trebaju nam njegove riječi.
Isto tako shvatam da sirovi materijal odskače od ideje novinara, al zbog toga i jeste tu. Da od tog “interview-a” napravite priču koju priča osoba koju intrevjuišete, po scenariju novinara (koji mora znati da ispriča priču)
Mia Biberović
18. 12. 2013. u 1:58 pm
Cijenim opasku, razmislit ću o tome ubuduće.
Marin
18. 12. 2013. u 2:04 pm
A ti si Harise mislio da je Netokracija ozbiljan medij? 🙂
Mia Biberović
18. 12. 2013. u 2:16 pm
Marine, imam pitanje za tebe, čisto u istraživačke svrhe, jer možda jednom i nastane tekst o toj temi na mediju koji ti je toliko mrzak. Ukoliko do toga dođe, rado ću te citirati. 🙂 Naime, zanima me zbog čega netko, kome očito ne paše određeni medij, niti mu se sviđa što piše i kako se piše na njemu, niti ga smatra kvalitetnim, i dalje svakodnevno dolazi na taj medij i ostavlja negativne komentare. Zašto jednostavno ne prestaneš dolaziti? Što pokušavaš pokazati svojim komentarima? Pomalo sam zbunjena takvim ponašanjem jer osobno medije koje ne smatram kvalitetnima niti ne posjećujem.
Haris Čusto
18. 12. 2013. u 2:10 pm
Ne da sam Mislio, znam da jeste! Isto tako znam da je vrijeme ograničeno i da bilo šta ozbiljnije od ovog zahtjeva puno više i novca i vremena 😉 Uglavnom, ako ih AOL kupi imao bih još prijedloga 😀
Duje
18. 12. 2013. u 2:20 pm
Harise slažem se s tobom, jedna stvar koja je možda izostala a njome se reklamira članak: “Dali se od infografika može živjeti”. Što se tiče Netokracije kao ozbiljnog medija, definitivno je najozbiljniji kad je riječ o domaćoj blog sceni. Imamo “portala” koji su sami za sebe stavili da su, pazi sad ovo VODEĆI INTERNET MAGAZIN U Hrvatskoj. Prozvanima se doti jedan članak sastoji od maksimalno 5 rečenica, a toliko informacija je moguće i iz naslova izvuči. Bravo za Netokraciju i teme koje obrađuju ! P.S. Nemojte zanemarit Harisove i moje “opaske” 😛
Pozdrav !
Mia Biberović
19. 12. 2013. u 9:38 am
Duje, hvala na komentaru! 🙂 Moram samo napomenuti da se o temi “može li se od infografika živjeti” piše u tekstu – treći paragraf, ispod infografike. 😉
Duje
19. 12. 2013. u 1:40 pm
Moje isprike, nije mi zazvonio taj dio dok sam čitao 🙂 Povlačim svoju opasku.
Ivan Zadar
18. 12. 2013. u 4:16 pm
I ja se slažem sa Hariosm i Dujom.
Netokraciju svakodnevno čitam i u većini njihovih tekstova i kolumni izostavljene su bitne informacije. Vjerojatno su izostavljene iz razloga koji navodi Haris… previše je prenošenja informacija, a primjetio sam da je slično i sa vijestima koje nisu copy/paste, npr. iz razloga što su sa nekoga stranoga jezika.
Konkretno, u ovome interviju uopće se ne spominje alat u kojemu radi Boris. Možda je tajna ako kaže da korsti Adobe alate, ali nekome to može dosta značiti.
Mia Biberović
19. 12. 2013. u 9:36 am
Ivane, naglasak je bio na poslovanju, ne na samim infografikama, stoga se tu nije išlo u dubinu. Neki savjeti i trikovi oko infografika, uključujući u late, mogli bi biti tema za drugi članak s Borisom, stoga hvala na ideji, ali mislim da im nije mjesto u ovome tekstu.
No, s ostatkom komentara se ne mogu baš složiti. Trudimo se uvijek navesti sve bitne informacije, provjeriti ih iz više izvora, staviti u kontekst, povezati sa starijim člancima, pa često dati i subjektivni osvrt. Ponekad su neke informacije namjerno izostavljene, na zahtjev sugovnornika, jer su neki podatci u određenom trenutku osjetljive prirode te se ne mogu iznositi, ali tada se trudimo napraviti ‘follow up’ kada se situacija promijeni.
Marin
18. 12. 2013. u 8:23 pm
@Mia: znaš zašto – jednostavno me zabavlja, svjestan sam da se moji komentari smatraju trolanjem i uglavnom negativnošću, ali recimo da sam ja ona škola koja ide kritikom do savršenstva. Samo eto, čini se da je teško primiti/shvatiti kritiku bez prethodnog tapšanja po ramenu.
Fora mi je isto tako čitati kako se Netokracija, a posebno njen osnivač i glavni urednik, smatraju i drže na prilično visokom položaju, uz dužno poštovanje prema mnogim uspjesima i “breaking” vijestima, ali za neke stvari se stvarno pretjeruje 🙂
Uglavnom, razbibriga. Možda bi moje vrijeme bilo bolje utrošeno negdje drugdje, ali eto, odvojim 5 minuta dnevno i ostavim koju kritiku, pa kako se shvati.
Mia Biberović
18. 12. 2013. u 9:22 pm
Marine, konstruktivnu kritiku priznajem i uvažavam ako je utemeljena, ali postoji razlika između toga i trolanja. Smatram da se sve može izreći na lijep i argumentiran način te da nema potrebe za poluuvredama. U svakom slučaju, hvala ti na odgovoru i opasci, a nadam se da ćeš i ti uvažiti moju “kritiku”. Pozdrav!
Emanuel Blagonić
18. 12. 2013. u 8:48 pm
Mislim da nitko nema koristi od komentara “Netokracija nije ozbiljan medij”… Pa ako nije, nemojte dolaziti. Puno su mi bolji Harisovi konstruktivni komentari ili konstruktivne kritike. Jebiga, svatko od nas ima ego (netko više, netko manje izražen) i netko zna prihvatiti kritiku, dok drugi ne znaju.
Marine, ako misliš da tvoja kritika može pomoći, onda ne vidim problem u kritiziranju, ali ovo što ti radiš bez da se (opet) potpišeš pravim imenom i prezimenom (valjda u strahu?) je, u nedostatku bolje — glupo i nepotrebno.
IMHO, naravno…
Marin
19. 12. 2013. u 10:09 am
fascinira me kako se ljudi uglavnom drže isključivo tog “ime i prezime” argumenta kad god se radi o kritici koju ne žele vidjeti 🙂
ok, anoniman sam, ali iznosim validne stvari. ako nisu validne, onda je moja anonimnost najmanji problem 🙂
Emanuel Blagonić
19. 12. 2013. u 4:26 pm
Glupo je ne potpisivati se imenom i prezimenom i da ne kritiziraš, a ovako kada neargumentirano kritiziraš, onda ima smisla da se ne potpisuješ, slažem se…