YouTube format, Dean Kotiga i programeri kao recept za opušteni “employer branding”

Sjećam se scena sa snimanja gdje smo se ponašali kao u srednjoj školi. Ekipa sjedi iza kamera, mi dobacujemo glupe fore i pokušavamo izbaciti kolege iz takta, a Lana se dere na nas da će se čuti na snimci. To nismo uspjeli riješiti, i dalje smo se hihotali i dobacivali!

Bruno Kovačević radi u banci, i to kao direktor softverskog razvoja i testiranja. Snimanje koje spominje nije bilo povodom snimanja nekog televizijskog priloga ili podcasta, već interne produkcije inspirirane popularnim YouTube formatom – u kojem se unatoč šalama, ne smijete nasmijati.

Jer financijski sektor nije bio privlačan IT stručnjacima

BoRBA duhovITih zamišljen je kao employer branding projekt kojim se potencijalnim kandidatima želi pokazati da unatoč reputaciji industrije – i IT jedne banke može biti opušten u duhu tehnološke industrije.

Borba je time borba protiv predrasuda za koje Bruno priznaje da su opravdane prošlošću financijske industrije:

Mogu reći da u većini stvari pratimo tržište i IT kompanije, dok smo u pojedinim dijelovima i napredniji. Ovo ne znači nužno i lakše zapošljavanje jer financijski sektor godinama nije bio previše privlačan IT stručnjacima iz razloga korištenja zastarjelih tehnologija, tromog sustava i netržišnih uvjeta.

Bruno smatra da danas postoji mnogo izazova u zapošljavanju IT-jevaca u banci, a kao prve ističe osnovne preduvjete kojima morate biti usklađeni s IT kompanijama ili bolji: Financijski uvjeti, dodatni benefiti, usklađenost osobnog i poslovnog života, rad od kuće, moderne tehnologije i metodologije, ugodno radno okruženje, kultura koja potiče promjene, učenje i napredovanje… Sve navedeno nije nešto što je bilo uobičajeno u firmama kojima IT nije core business:

Unazad četiri godine ovo u RBA postaje mainstream. Naši svi novi projekti bazirani su na open source tehnologijama, modernim arhitekturnim principima i industrijskim standardima i to rade naše kolege u kombinaciji s vrhunskim domaćim i europskim IT tvrtkama.

Prezentiranje kroz različite formate

Vidljivost rada svog IT odjela RBA je dosad postizao značajnim ulaganjem u sadržaj, bilo da se radi o člancima poput kolumni svojih stručnjaka na Netokraciji, člancima u Journalu ili pojavljivanjem kao jedina banka na stručnim konferencijama poput Shifta ili Digital Laba u Labinu.

Upravo je RBA bila jedan od rijetkih partnera koji su podržali Shift u doba pandemije što je organizatorima bilo ključno da taj projekt održi kontinuitet koji će ove godine kulminirati u novom izdanju – kao Infobip Shift s ciljem privlačenja preko 3000 inženjera.

Open source arhitektura i moderni standardi su time kroz javne nastupe prikazani, ali je RBA i dalje nedostajao ključan element: Opuštenost.

Kristina Samardžić, koja je sa strane komunikacija radila na projektu smatra da se radi o slučaju razlike percepcije i perspektive, ističući kako se rijetko što u banci odradi, a da iza toga bar dijelom ne stoji IT koji nisu “ljudi u sivim odijelima”:

Čini mi se da još uvijek prevladava „oh ne banke, siva odijela i cvikanje na ulazu“ mišljenje. Wrong. Bar je u RBA drugačije. Svi proizvodi i usluge koji su vidljive javnosti i klijentima, rezultat su pozadinskih digitaliziranih procesa.

Objašnjavajući što misli pod time da je RBA drugačiji, navodi:

Kod nas se Komunikacije i IT javno vole. Dok IT ekipa radi s big data, razvija procese, digitalizira banku, mi smo tu da ih pokažemo prema van i da dobiju zasluženi „wow“.

Upravo zato zajedno pokrećemo neke inicijative i projekte.

Sugovornici smo na važnijim konferencijama gdje izlažemo svoje IT studije slučaja. Odlazimo na fakultete i razgovaramo sa studentima. Želimo čuti i njihovu stranu kako oni doživljavaju rad u banci. Koristimo društvene mreže da naše oglase za posao vide prave oči. A važno nam je i trudimo se da naši IT -jevci budu ambasadori svojeg posla i privuku svoje nove kolege.

Pokušaj se ne nasmijati IT-ju

Aktivnim korisnicima YouTubea format koji BorbA duhovITih koristi bit će poznat kao tviterašima njihova lajna, a za sve ostale:

• Jedna ili više osoba se sučeljavaju u pričanju viceva ili improviziranoj komediji, ovisno o iskustvu. Primjerice, YouTube kanal posvećen humoru Smosh je svoj “Try not to laugh” serijal sad već u 70. epizodi bazirao isključivo na iskustvu u improviziranoj komediji svog tima;
• Tko se nasmije, gubi!

Koncept je očito jednostavan, ali realizacija projekta temeljenom na humoru – posebno u svrhu employer brandinga – je… izazov. Banka, IT, humor… Prelako je sve moglo završiti kao cringe tj. susram. Tanka je to granica, posebno ako se u snimanju uključuje osobe koje nemaju puno iskustva pred kamerama.

Nervoza traje samo do prve borbe

Bruno objašnjava kako je koncept nastao u slobodno vrijeme nakon posla u želji da napravimo nešto zabavno i korisno:

Kako to obično bude u neformalnom druženju uz pivu, jedan od kolega spomenuo je format „Try not to laugh“ i krenula je bujica ideja kako bi to trebalo izgledati i tko bi bio voditelj. Ideja je bila zabaviti se i staviti ljude u smiješne i nepredviđene situacije i to zabilježiti. Opuštenost koju smo na kraju dobili je super, kolege su se odlično zabavili i nasmijali – od snimanja do objave. Nezaboravan dio atmosfere bio je i Dean Kotiga koji nas je dodatno zabavljao sa svojim specifičnim humorom.

Kristina ističe kako im je bilo jako bitno imati i moderatora odnosno medijatora:

Poanta je zapravo – ne nasmijati se. Također, važno nam je bilo imati medijatora (čitaj: nekog tko bocka naše kolege). Kotiga je bio logičan izbor i drago mi je što se i on unio u projekt te svojim sugestijama, šalama i naravno prepoznatljivim karakterom zaokružio cijeli projekt.

Borba duhovitih snimala se u novouređenom prostoru Raiffeisen banke koji je preuređen u sklopu projekta RBAlity kojim se ta banka prilagodila hibridnom radu, ali i pružio ugodni interijer za snimanje. Zbog toga nije bilo potrebno izmišljati kulise, tako gledatelji zainteresirani za rad u Raiffeisenu odmah mogu vidjeti kako izgledaju uredi u kojima bi mogli naći svoj hot desk. Više o RBAlityju je u intervjuu za Netokraciju otkrio Raiffeisenov CSO Dalibor Kovačević.

Pripremu šala radio je niz lokalnih hrvatskih stand-up komičara, novinara i pisaca kako bi se kolege iz banke mogli usredotočiti na “performans”:

Neki od kolega su prvi puta stali ispod kamere pa ih je trebalo malo opustili. Ipak, nije najlakši zadatak glumački interpretirati foru koju prvi puta vidiš dok te snima kamera i prati budno oko nekoliko nabrajanih kolege koji samo čekaju da kiksaš. A da ne govorim da ti Kotiga dolazi s desnog boka. Ipak, kaubojski šešir dolje svima koji su bili dio projekta „boRBA duhovITih“.

Bruno ističe kako je prva borba bila najteža upravo zato što većini ljudi nije prirodno nastupati pred kamerama:

Pojaviti se ispred kamere nije svakodnevna aktivnost, a proći to po prvi put može biti pomalo stresnije, tako da se lako blokiraš. Ipak, bilo je načina da se prije svake borbe opustimo. Naravno, najteža je bila prva borba, jer nitko nije znao kako bi to trebalo izgledati. Na kraju je sve ispalo super, ekipa koja je gledala borbe prije se sve više opuštala, što će se vidjeti u završnim borbama.

Team building i employer branding u jednom

Uključivanje zaposlenika od samog početka zahvaljujući konceptu samog projekta pokazuje po Kristini najbitniji element employer brandinga, a to je angažiranje zaposlenika kao ambasadora brenda. Naglašava kako su eksterni projekt poput Borbe duhovitih omogućile upravo interne promjene:

Otvorena i dvosmjerna interna komunikacija, spremnost na slušanje svojih kolega i pružanje podrške kada pokucaju na vrata s novim inicijativama, prvi su koraci koje organizacija mora napraviti kada se odluči upustiti u maratonski pothvat zvan employer branding.

Gledajući dobru prihvaćenost projekta, Bruno zaključuje kako je ispalo da je BoRBA duhovITih i team building i employer branding – u jednom.

Borbu duhovitih možete pogledati na LinkedIn profilu Raiffeisen banke, uključujući epizodu u kojoj su gostovali Netokracijina Ana Marija Kostanić i moja malenkost. I da – Kotiga me bockao jednorogom na štapu.