Epidemija bolovanja, investicije u medicinu i psihologe ruše rekorde, u pomoć zovu i IT

Problem s radnom snagom koje na tržištu rada već neko vrijeme kronično nedostaje sada se još produbljuje. Na platnoj listi jesu, ali na radnom mjestu nisu. Absentizam je toliko uzeo maha da je 1,8 milijardi eura privatnog kapitala u Europi završilo u medicini rada. Iz PitchBooka kažu da je ove godine time postignut rekordni broj PE transakcija u sektoru usmjerenom na fizičko i mentalno zdravlje zaposlenika.

Ulagači se povedu za hype trendovima, no oni često vide i širu sliku i dugoročne trendove puno jasnije od laika koji svu pažnju stavljaju na hvatanje u koštac sa sadašnjosti. I očito vide veliki problem. Piše se neprestano kako će nas umjetna inteligencija zamijeniti i učiniti nepotrebnima, ali ako se to i dogodi, do toga je još dalek put. Radna snaga je nasušno potrebna da mehanizmi ovih postrojenja kakvog god tipa bili rade.

A ti isti zaposlenici sve više izgorijevaju mentalno i fizički na svojim radnim mjestima. Da, svi mi znamo onog nekog tko je odlučio pokazati srednjaka šefu i sad se mjesecima naslađuje na bolovanju, ali ne možemo problem promatrati kroz tu prizmu.

Show me the numbers! Možda bolje ne!

Bolesno smo društvo. Pokrepljuju to i brojke. Radnici u Hrvatskoj su u prvih devet mjeseci ove godine na bolovanju proveli milijun dana više nego u istom razdoblju prošle godine. Milijun dana više, sveukupno 17,4 milijuna radnih dana, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Wow! Te loše statistike nam baš dobro idu!

Nećemo biti površni novinari pa ćemo prenijeti i objašnjenje HZZO-a da je za taj rast velikim dijelom zaslužna činjenica da je u odnosu na prošlu godinu porastao i broj radno aktivnih osiguranika za 51.101.

Ipak, to ne umanjuje dojam kad čujete da u Hrvatskoj s posla dnevno izostaje 74,5 tisuća radnika, da su najviše porasla dugotrajna bolovanja koja traju više od 42 dana i na kojima su zaposlenici u Hrvatskoj proveli 9,5 milijuna dana.

Epidemija bolovanja po Europi

Ipak, ajde, nismo najgori od sve djece. Najnoviji prosjek izostajanja s posla zbog bolesti nam je po tim podacima 13 dana (čak smo za 0,7 dana bolji nego lani!).

Njemačka je gora od nas. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oni su na bolovanju bili u prosjeku 25 radnih dana. Ti su podaci za 2023. i razlikuju se od podataka Saveznog statističkog ureda za istu godinu prema kojima je prosjek 15,1 radni dan. U svakom slučaju, i kod njih stopa bolovanja ubrzano raste.

I nije jedina, taj trend prati i Norveška koja je lani imala, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 18,9 dana bolovanja po zaposleniku, a 2016. prosjek im je bio 15,8 dana bolovanja.

U Ujedinjenom Kraljevstvu je 4,4 milijuna radno sposobnih osoba na bolovanju ili invalidnini, u odnosu na pretpandemijsku 2019. ta je brojka porasla za 1,2 milijuna ljudi. PitchBook navodi i kako je zbog toga što loše zdravstveno stanje ostavlja sve manje ljudi dostupnih za rad, pokrenuta revizija dijagnosticiranja mentalnih bolesti.

Mentalne bolesti na meti korporacija

Depresija i anksiozne epizode sve su učestalija pojava među mladima, ali i u društvu općenito. Mentalno zdravlje postaje sve veći problem, ali i prilika. Ulaganja u prevenciju mentalnih bolesti ubrzo neće privlačiti samo investitore, već i poslodavce.

Neke su hrvatske IT tvrtke prepoznale to još prije više godina pa su ojačale program benefita razgovorima s psihologom 1 na 1, organiziranjem ili financiranjem satova joge, fleksibilnim radnim vremenom i raznim drugim pogodnostima.

Naravno, gledane su posprdno, ali isti ti koji su ih gledali s podsmijehom vjerojatno će i sami početi razvijati slične programe za svoje zaposlenike. Podsjetimo prilika je i da se to učini EU novcem. EU je osigurala 1,23 milijarde eura potpore za inicijative posvećene mentalnom zdravlju, uključujući i programe za promicanje dobrog mentalnog zdravlja na radnom mjestu.

IT rješenjima do smanjenja bolovanja

Popunjavanje rupe javnog zdravstva koje je pod sve većim pritiskom investitori vide i kroz jačanje digitaliziranosti medicine rada koja je dosad i investicijski i tehnološki bila zanemarena. Komentirao je to za PitchBook Fabio Riva, potpredsjednik zdravstvene grupe investicijske banke Houlihan Lokey:

Medicina rada tradicionalno je bila vrlo staromodna industrija s mnogo malih obiteljskih firmi, manjih pružatelja usluga i freelancera koji nisu koristili tehnologiju. Počinjete s vrlo niske razine, pa će dobici u učinkovitosti u backendu i angažman korisnika na frontendu, za razliku od mnogih industrija, biti golemi.

Ulagači najavljuju i ulaganja u IT sustave, digitalizaciju usluga, AI rješenja za povećanje učinkovitosti poput sustava za upravljanje terminima pacijenata, pisanje medicinskih izvješća i interpretaciju podataka.

Hoće li to stvarno pomoći i hoće li IT sa svojim sustavima i AI rješenjima poboljšati učinkovitost medicine rada pa time smanjiti broj dana koji Europljani provode na bolovanju? Možda.

Ako ste iz ovog teksta shvatili u kojoj niši tražiti nove klijente, super. No, dublja namjera bila je podsjetiti da su ljudi, kako kompanije ne propuštaju naglasiti, najvažniji resurs te da poslovni uspjeh cijelo vrijeme stoji na nevidljivom rubu – zbog nenadanog bolovanja.