BlaBlaCar, poznata usluga za dijeljenje prijevoza nastala u Francuskoj, akvizirala je mađarski AutoHop i tako postala dostupna u Hrvatskoj, ali i Srbiji, Rumunjskoj i, naravno, Mađarskoj. Tvrtka je prošloga ljeta prikupila investiciju od 100 milijuna dolara, u siječnju se proširila i izvan Europe u Indiju, kada se govorkalo kako baca oko na veća tržišta, poput Brazila. Međutim, čini se da su u fokusu i neke manje te bliže zemlje, poput ovdašnjih, a mi otkrivamo i planove za njih.

AutoHop smo predstavili u rujnu prošle godine kad se servis proširio na Hrvatsku i Srbiju. Nekoliko mjeseci kasnije, servis počinje djelovati pod imenom BlaBlaCar, kao dio startupa koji akvizicijom postaje prisutan u 18 zemalja. Tvrtka se ponosi brojkom od dva milijuna mjesečno aktivnih vozača i putnika koji koriste ovu uslugu da bi podijelili troškove (međugradskog) prijevoza, dok ukupno ima 10 milijuna članova.
U Hrvatskoj se i dalje prikuplja kritična masa korisnika, jer mnogi potencijalni i dalje obitavaju na Facebook grupama i sličnim “raštrkanim” internetskim lokacijama. Istvan Heidekker, suosnivač AutoHopa, ekskluzivno na Netokraciju navodi kako će kombinacija njihovog poznavanja ovdašnjeg tržišta te resursa i znanja koje BlaBlaCar donosi pomoći da se ciljevi koje su si zadali postignu brže.
U protekle smo dvije godine naučili mnogo o izgradnji nečega ni iz čega. Na BlaBlaCar gledamo kao na globalnu i suvremenu školu koja će nas naučiti kako izgraditi nešto što ima velik utjecaj. Veselimo se novim iskustvima u ovoj godini.

Istvan priznaje da je napuštanje brenda koji su gradili od nule pomalo tužno, ali će skaliranje tvrtke na ovaj način biti daleko brže, što smatra dobrim izazovom. AutoHop ostaje lokalno nezavisan, stoga će zadržati istu strukturu. S AutoHopom u novu tvrtku odlazi i cijeli njen tim, uključujući i Antoniju Bilić Arar, koja je zadužena za PR i marketing u Hrvatskoj, a naš sugovornik napominje kako su upravo lokalni ljudi bili jedan od najvažnijih elemenata akvizicije.
Troškovi veliki, prihodi mali – idealno za dijeljenje prijevoza
Da je lokalni tim doista bitan faktor dokazuje i sam generalni menadžer za srednjoistočnu Europu, Piotr Jas, koji se pridružio servisu 2012. godine nakon što je BlaBlaCar u Poljskoj akvizirao platformu za dijeljenje vožnje čiji je bio suosnivač. Danas otkriva razloge zbog kojih se BlaBlaCar proširio u nove zemlje:
Naš servis dolazi na svako tržište na kojemu je potreban učinkovitiji način prijevoza. Troškovi koji odlaze na automobile te cijena goriva u Hrvatskoj, Srbiji, Rumunjskoj i Mađarskoj su gotovo na razini zapadne Europe, ali prosječni prihodi i dalje su niži. Samim time, putovanje automobilom poprilično je skupo za vozače, pogotovo ako plaćaju cestarine.
Piotr u isto vrijeme smatra da ni prijevoznici nisu ništa isplativiji, a iznosi računicu kako BlaBlaCar u prosjeku putnicima štedi 50% novca i od 25 do 50% vremena u usporedbi s autobusima i vlakovima (ne mogu ne izbjeći opasku da bi u Hrvatskoj taj postotak mogao biti i veći).
No, da bi doista uštedio vrijeme i novac putnicima, BlaBlaCar ih u ovim zemljama mora privući na svoju platformu, a Piotr je zadovoljan onime što je AutoHop do sada napravio i otkriva iduće korake:
Fokusirat ćemo se na izgradnju partnerstava koji će nam pomoći pri privlačenju ljudi, ali broj članova nije ono što je ključno. Ono što doista želimo postići je dobro “uparivanje” vozača i suputnika. Također, uz implementaciju iOS i Android aplikacija, fokusirat ćemo se na premještanje aktivnosti naše postojeće zajednice u ovoj regiji na mobilnu platformu, koja je prikladnija za putnike.
Plaćanje putem aplikacije možda i ne dođe do Hrvatske
Dok na pojedinim tržištima BlaBlaCar omogućuje i plaćanje putem aplikacija (i uzima postotak, kao i mnogi drugi servisi temeljeni na ekonomiji dijeljenja), na ovdašnjima omogućuje samo povezivanje putnika s vozačima (i vožnjama), a obračunavanje troškova većinom se odvija uživo. Inače, BlaBlaCarova se aplikacija prema nedavno objavljenom Mobile Top App Indexu MasterCarda našla među najbolje ocijenjenim mobilnim aplikacijama za kupovinu, ali Piotr nije siguran kada će te hoće li ta opcija uopće biti dostupna u Hrvatskoj jer se sada još uvijek zadržavaju na povećanju broja korisnika:
Kako zajednica bude rasla, uvodit ćemo i premium usluge. Slušamo naše korisnike i razvijamo te usluge tako da budu lokalno relevantne. Rezerviranje i plaćanje prijevoza putem interneta samo je jedna od njih, ali nismo sigurni kada i hoćemo li ju uopće uvesti u Hrvatskoj.
Jeste li bla ili blablabla?

Možda dvije najvažnije stvari kod ovakve vrste platformi je dovoljan broj korisnika i njihovo međusobno povjerenje. Dok će Blablacar imati velik posao pred sobom da privuče korisnike upravo na svoju platformu (ovo piše osoba koja jest možda tehnološki naprednija, ali i dalje koristi nepregledne Facebook grupe za ovakve potrebe – jer tamo je “raja”), za stavku “povjerenje” tim se već uhodao i ima potrebnu podršku za razne situacije. Želite da vam drugi suputnici više vjeruju? Postavite profilnu sliku. Na slici ste vi i pas i ne vidi vam se pola lica? Žao nam je, ali slika će nakon pregleda biti odbijena i neće se objaviti – mora se jasno vidjeti kako izgledate. I, ne, sunčane naočale ne smiju biti na vašem licu. Želite da vas korisnici mogu kontaktirati na mail? Potvrdite ga. Na telefonski broj? Ista stvar. Žena ste i ugodnije se osjećate ako se vozite isključivo s drugim ženama? Postoji i ta opcija.
Sve je to dio okvira potrebnog da bi ekonomija dijeljenja, u koju pripada i ovaj projekt, funkcionirala – taj okvir zvan DREAM ne označava san, nego pojmove declared (profili s osnovnim informacijama), rated (ocjenjivanje), engaged (dokaz odanosti), acivity based (jasno prikazane usluge, moderated (tim koji provjerava informacije) i social (povezanost s društvenim mrežama), o čemu su osnivači BlaBlaCara govorili prije gotovo dvije godine na konferenciji LeWeb.
A meni je ipak najdraža ona opcija kojom određujete razinu vaše brbljavosti, odnosno koliko ste spremni na razgovor s osobama s kojima dijelite prijevoz. Ako niste znali ili do sada već zaključili, po tome je BlaBlaCar i dobio ime.
I, onda, jeste li bla? Blabla? Blablabla?
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Marijan
11. 03. 2015. u 11:53 am
Zanimljivo, prije cca 9 mjesweci kontaktirao sa BlbBlaCar sjedište i ponudio da pokrenemo isti na našem tržištu. Odgovorili su da nemaju planove širenja na naše područje.
Što se tiče Autohop par sam puta pokušao koristiti sevis ali niti je bilo korisnika niti vožnji. A niti sistem mi se nije učinio naročito riješen. Izgleda da je velikim igračima lakše otkupiti neki lokalni servis nego pokrenuti svoj vlastiti (što mislim da nije točno)
Ivan Brezak Brkan
11. 03. 2015. u 3:47 pm
Ovisi naravno o projektu, ali u dosta se slučajeva pokazalo isplativo. Jedan od primjera su akvizicije lokalnih stranica za grupnu kupnju i ecommerce 🙂
Denis
12. 03. 2015. u 1:02 pm
.. koje su sve propale 😐
Antonija
11. 03. 2015. u 6:08 pm
Rekla bih da je ovdje presudno bilo što su jednom akvizicijom dobili 4 zemlje 😉
Igor
11. 03. 2015. u 7:35 pm
Antonija, Koliko Autohop ima korisnika u Mađarskoj. U ove dvije države di ga ja koristim – je baš ono bezvezze bio do sada.
Antonija
12. 03. 2015. u 9:05 am
Igore, trebala bih tražiti sad točne brojke (budem ako inzistiraš), ali u pravu si – AutoHop je u Mađarskoj funkcionirao gotovo kao ravnopravna prijevozna alternativa autobusu i vlaku (što u zapadnoj Europi aposlutno jest), s veliko zajednicom aktivnih korisnika, koja je ipak stvarana više od 2 godine. U Hrvatskoj i Srbiji, za razliku od toga, je prvo servis bio relativno nov, a drugo – tržište tek treba educirati o tome kako dijeljenje prijevoza funkcionira, promijeniti navike i percepciju ljudi da je to za siromašne studente 😀
Igor
12. 03. 2015. u 9:14 am
Studenti su najgori 😀 Samo se cjenkaju oko prijevoza. Educirajte molim 🙂 Ma ne trebaju mi točne brojke jer je to valjda i dio poslovne tajne, samo me zanimalo okvirno jer ja koristim te servise / grupe jedno 10 godina.