U Hrvatskoj se za poduzetništvo odlučuje tek svaki 12. građanin, možemo li to kao digitalna zajednica promijeniti?

U Hrvatskoj se za poduzetništvo odlučuje tek svaki 12. građanin, možemo li to kao digitalna zajednica promijeniti?

Ako nema poduzetnika, nema niti poduzetničkog ekosustava, a u Hrvatskoj je niz uzroka doveo do toga da patimo od kroničnog manjka poduzetničke aktivnosti - postoji li među digitalcima znanje i energija da se to promijeni?

Estonija je postala sinonim za uspješnu transformaciju poslovne okoline. Nazivaju je i čudo s Baltika, ali da li se uistinu radi o čudu ili o strateški promišljenom ulaganju u budućnost? Iako nije (još) među najvećim poduzetničkim ekosustavima na svijetu, Estonija je svakako na dobrom putu da to postane.

Porezno je najkompetitivnija zemlja među članicama OECD prema Tax Foundation i to već sedam godina za redom. Estonia porez na dobit obračunava isključivo na profit koji je isplaćen vlasnicima, ima fiksni porez na osobni dohodak koji se ne primjenjuje na kapitalnu dobit, porez na nekretnine primijenjen je samo na zemljišta i konačno, potiče izvoz kroz potpuno izuzeće oporezivanja za sve prihode izvan Estonije.

S druge strane, postupak potpune digitalizacije administracije trajao je desetljećima, ali Estonija je postala prva zemlja u kojoj se moglo glasati online, a svaki administrativni postupak s državom može se provesti online, koliko samo uštede troškova, efikasnosti i povećane produktivnosti ovo donosi ne mogu ni zamisliti.

Već poznati program i u hrvatskoj startup zajednici, e-residency omogućava otvaranje pravne osobe, bankovnih računa ali i upravljanje istima bez potrebne fizičke prisutnosti u Estoniji. Startup Visa (o vizama se i kod nas često pisalo) omogućava svim ne rezidentima EU da dođu u Estoniju zaposle se u postojećem startupu, osnuju svoj startup ili ga presele u Estoniju.

Sve navedeno možda su neki od ključnih poteza Estonske države koji su omogućili ekosustav u kojem poznate kompanije kao Skype, Bolt, Pipedrive i TransferWise mogu napredovati i pozicioniralo Estoniju kao zemlju s najvećim brojem ‘jednoroga’ po stanovniku. 

Možemo li se ugledati na Estoniju?

Estonija je napravila pravi biznis otvarajući pritok oazi svjetskog tržišta za sve one kojima domaća administracija otežava život i poslovanje.

Estoniju spominjem jer smatram da je realni benchmark za Hrvatsku, nešto što bi Hrvatska mogla ili je već trebala dostići.

Vrijedno je pročitati “Estonsku strategiju razvoja poduzetništva 2014-2020” kako bi dobili uvid u analizu izazova i prijedloge rješenja iz kojih su nastali akcijski koraci koji su doveli do statusa Estonije kao poduzetničke meke. Za isto razdoblje (2013-2020) izrađena je i Hrvatska “Strategija razvoja poduzetništva” koja vrlo dobro analizira prošlo i trenutno stanje, ali kaska u kvaliteti projekcija trendova i odvažnosti u postavljanju ciljeva s konkretnim akcijskim točkama.

U ovom tekstu ne planiram više govoriti o Estoniji nego o Hrvatskoj i to o inicijativama koje dolaze od pojedinaca i privatnog sektora. Negodovati o političkim okolnostima i žaliti se na državu ili način njenog vođenja, možemo svi – ali to ne mijenja stvari na bolje.

Nekoliko inicijativa u posljednje vrijeme nastalo je na području mobilnosti stanovništva, odnosno uvođenja više kategorija viza. Ivan Brezak Brkan ih analizira u ovom tekstu gdje je zaključak jasan – ovo je samo grebanje površine u odnosu na istinske potrebe pokretanja poduzetništva.

Pokrenimo poduzetništvo u Hrvatskoj

Ove i naredne retke pišem u nadi da možemo nešto pokrenuti, a tako je nastao i BizHack, inicijativa za pokretanje poduzetništva u Hrvatskoj. Osmišljen je kao prvi hrvatski online hackathon fokusiran na stvaranje povoljnijeg okruženja za pokretanje i razvoj poslovanja u Hrvatskoj.

Iako prepreka razvoju poduzetništva kod nas ima mnogo, analizirajući problematiku odabrali smo tri izazova prisutna u raznim fazama poduzetničkog puta.

  1. Kako možemo povećati poduzetničku aktivnost i potaknuti veći broj ljudi na pokretanje vlastitog poslovanja u Hrvatskoj?
  2. Kako možemo unaprijediti administrativne postupke kod osnivanja i vođenja poduzeća za poduzetnike početnike?
  3. Kako možemo unaprijediti aktivnosti savjetovanja (edukacije i usmjeravanja) poduzetnika u svim fazama razvoja njihovog poslovanja?

Izazove ću predstaviti kroz serijal članaka na Netokraciji u kojima ću ponuditi samo jednu perspektivu i nekolicinu više ili manje kreativnih ideja kako možemo riješiti izazove i pokrenuti poduzetništvo. Pozivam vas da mi se priključite svojim kreativnim kapacitetima i ponudite svoja rješenja, ali prvo – krenimo s procesom primjera kako bi takav jedan izazov mogli analizirati…

Manjak poduzetnika značajno utječe na gospodarstvo i društvo

Ako nema poduzetnika, nema niti poduzetničkog ekosustava. Stvar je jednostavna. Prema godišnjim istraživanjima Global Entrepreneurship Monitora, Hrvatska je na svjetskom začelju po poduzetničkoj aktivnosti. Dok se u Hrvatskoj za poduzetništvo odlučuje svaki 12. građanin, odluke o pokretanju vlastitog posla u svijetu donose se lakše, pa karijerni put u poduzetništvu bira svaki 6. stanovnik. Na grafu ispod prikazano je dvanaest kriterija po kojima se ocjenjuju uvjeti u poduzetničkom ekosustavu, gdje se vidi da Hrvatska prema njih 11 ne prelazi svjetski prosjek. 🙁

Global Entrepreneurship Monitor

Posljedica loše poduzetničke klime je stvaranje manje dodane vrijednosti u našem gospodarstvu i manji BDP. Naša konkurentnost na globalnom tržištu je slabija (63. pozicija od 141 zemlje prema World Economic Forumu) te smo više ovisni o uvozu roba i usluga. Istovremeno možemo zaposliti manje ljudi, što stvara manju potražnju na tržištu rada i povećava nesigurnost. U konačnici plaće su manje što producira lošiji standard života i potiče već opće poznato iseljavanje.

Iako se poduzetništvo često povezuje sa stresom i iscrpljenošću, nekoliko odvojenih istraživanja je pokazalo da su samozaposleni ljudi – poduzetnici, zdraviji i sretniji od prosjeka stanovništva. Znamo da novac ne kupuje zdravlje ili sreću, ali životni stil i mentalni stav poduzetnika čine ih sretnima!

Analizirajući probleme često je dobro početi od uzroka i sagledati ih iz više kuteva. Iako postoji barem nekolicina studija koje su izradila naša ministarstva na ovu temu, uzroke bih opisao svojim riječima kao poticaj na kreativno razmišljanje o rješenjima.

Što smatram uzrocima niske poduzetničke aktivnosti?

Relativna ne efikasnost tržišta rada, odnosno kontinuirano visoka nezaposlenost (poglavito u mladih) stvara strah za egzistenciju zbog nemogućnosti pronalaska posla u slučaju neuspjelog poduzetničkog pothvata.

Niska razina specifičnih znanja i know howa potrebnog za stvaranje naprednih i kompetitivnih proizvoda u globalnoj ekonomiji. Apsolutno da postoje iznimke, ali još ih je premalo, to potvrđuju i podaci o vrlo niskoj razini razvoja i inovacija u malom i srednjem poduzetništvu te njihovog transfera na tržište, što dodatno naznačuje da postoji problem.

Edukacija o poduzetništvu, financijama i opća ekonomska pismenost gotovo da nije prisutna u našem obrazovnom sustavu. O tome govori i podatak da se prema GEM-u nalazimo na samom kraju liste po ovom kriteriju (52/54). Razumijevanje pravila tržišta, osnovni pojmovi i koncepti iz ekonomije i financija, svakako nedostaju na svim razinama obrazovanja, što rezultira i objektivno smanjenim samopouzdanjem u vlastite sposobnosti i znanje pri razmišljanju o pokretanju poslovanja.

Globalna povezanost i umrežavanje smatra se jednim od ključnih kriterija za uspjeh poduzetničkog ekosustava prema istraživanjima koje godišnje provodi Startup Genome. Ova karakteristika podigla bi mobilnost radne snage i doprinijela u širenju znanja, trendova i generalno poslovnih ideja, ali najbitnije otvorila nova tržišta za međunarodno poslovanje. Izlaskom na više međunarodnih tržišta hrvatski poduzetnici imali bi priliku plasmana proizvoda i usluga izvan domaćeg tržišta koje je iznimno ograničeno veličinom i kupovnom moći.

Hrvati vole komfor i sigurnost pa je nekada lakše ići linijom manjeg otpora nego riskirati otvaranje vlastitog poslovanja.

Opća percepcija poduzetništva u Hrvatskoj je relativno loša, što zbog manjka povjerenja u sustav i funkcioniranje pravne države, što zbog manjka ekonomske pismenosti i iskustva, odnosno sporog prilagođavanja na kapitalističko uređenje društva. Poduzetništvo se često smatra prekomjerno rizičnim, a čini se da Hrvati nisu skloni riziku već više cijene komfor.

Što nas dovodi do safe heaven ideala i komfornih zaposlenja na sigurnim radnim mjestima koje pruža državna administracija i subjekti vezani na proračun. Kako većina roditelja svojoj djeci želi najbolje tako i (radi već gore navedenih ograničenja) medvjeđu sigurnost zaposlenja smatraju prioritetom za sretan i uspješan život.

I jedna tehnička prepreka za kraj  – otvaranje, održavanje i zatvaranje pravne osobe poduzetnika često je skupo i dugotrajno te podrazumijeva preuzimanje obaveza. Iako je ovdje učinjen značajan napredak u pogledu paušalnih obrta, velik broj onih koji žele biti poduzetnici to vide kao veliku prepreku.

Kako riješiti poduzetničke probleme?

Potaknut uzrocima niske poduzetničke aktivnosti koje sam opisao, budim svoju kreativnu stranu, ali ne analiziram jer obje aktivnosti istovremeno nisu moguće.

Razmišljam kako svaki od navedenih uzroka preokrenuti i unaprijediti postojeće stanje:

  • Omogućiti pojedincima koji dolaze iz poduzetništva posebnu povlasticu i prioritet kod ponovnog  zapošljavanja. Ako za sada izostavimo javnopravna tijela, možemo kroz privatne inicijative istaknuti njihove vještine za poslodavce i to tako da se uključe svi oglašivači radnih mjesta u kampanju kojom će se vještine stečene u poduzetničkoj karijeri posebno istaknuti i vrednovati.
  • Entrepreneurship in residence program koji bi omogućio poduzetnicima da u posebnom aranžmanu rade za velike kompanije s namjerom rješavanje njihovih problema kroz razvoj proizvoda i usluga a uz prikupljanje vrijednog know-howa i znanja. Idealni ishod je spin-off utemeljen na stečenom znanju koji rješava definirani problem.
  • Oglasno mjesto za razvoj novih proizvoda i usluga na kojem poduzetnici koji traže nove dobavljače proizvoda ili usluga pružaju priliku domaćim poduzetnicima da ponude istu prije nego li angažiraju inozemnog partnera.
  • Omogućiti studentima i učenicima ‘shadowing’ uspješnih poduzetnika kako bi iz prve ruke vidjeli prednosti i mane koje donosi poduzetništvo te ga uzeli kao opciju za svoju karijeru. Za studente radilo bi se o neprocjenjivom iskustvu i ostvarenim kontaktima koje mogu kapitalizirati u karijeri.
Istraživanja pokazuju da oko 66% direktora, osnivača i poduzetnika nemaju poslovne savjetnike ili mentore – a gotovo svi ih žele.
  • Škola za male poduzetnike, izvan nastavna aktivnost koja razvija kreativnost i poduzetničke vještine kod učenika osnovne škole a provodi se u obliku radionica kreativnosti i osmišljavanja poslovne prilike. Proces je osmišljen kao društvena igra a završava natjecanjem za najbolji projekt.
  • Poduzetnički kviz koji bi kroz zabavnu igru educirao stanovništvo o pojmovima i konceptima iz područja ekonomije, financija, poduzetništva i poslovanja općenito
  • TV reality show koji pokazuje kako se realiziraju poslovne ideje u ranoj fazi do tržišta uz pomoć mentora, snage medija i poduzetničke zajednice, za primjer možemo uzeti show SharkTank koji je sigurno približio poduzetništvo vanjskom svijetu.
  • Moj Biznis Hotline gdje se mogu postaviti početnička pitanja i prezentirati svoje poslovne planove a na koji će odgovarati uspješni poduzetnici, a zatim povezati pojedince sa sličnim interesima i pitanjima
  • Program studentske prakse u trajanju od 6 ili više mjeseci u kojem bi studenti zainteresirani za poduzetništvo zajedno s poduzetnicima razvijali novi poslovni pothvat i učili o potrebnim vještinama. Snažna veza između sveučilišta i lokalnog gospodarstva koja omogućava studentima uvid u realno gospodarstvo i pomaže im ostvariti prve kontakte u poslovnom svijetu, identificirano je kao ključan stimulativ za poduzetnički način razmišljanja kod studenata prema istraživanju OECD-a.

Probajte sami!

Ideja ima više nego li ih ovaj tekst može podnijeti. Da li su one izvedive, u kojem obliku, koliko jednostavno i koliko učinkovito rješavaju izazov, predmet je nastavka razmišljanja i razvoja pojedinih ideja.

Moja sekundarna namjera ovog teksta je bila i demonstrirati način rješavanja izazova kroz primjenu metodologije. Metoda primijenjena u ovom tekstu naziva se slice and dice i postupak je sljedeći:

  1. Definirajte izazov.
  2. Analizirajte izazov navođenjem što više atributa (npr. uzroci).
  3. Promislite o svakom od atributa i razmišljajte kako bi se mogao unaprijediti, za pomoć možete koristiti pitanja: Kako ovo može biti ostvareno drugačije? Zašto mora biti baš ovako?
  4. Nastojte razmišljati otvoreno i bez ograničenja (analiza izvedivosti dolazi kasnije).

Siguran sam da među nama digitalcima postoji i znanje i energija i ideje kako pokrenuti poduzetništvo, a sada je došlo vrijeme da to pokažemo. Ako i ti imaš barem jednu ideju kako riješiti izazov i pokrenuti poduzetništvo, pa čak i ako nemaš ideju, a želiš sudjelovati u pokretanju poduzetništva – prijavi se i priključi nekome kako biste oformili pobjednički tim.

Zanima vas više? O BizHacku pričat ću i ove nedjelje na Q&A meetupu:

Razmišljate o prijavi na BizHack Hackathon? Imate li pitanja? Udobno se smjestite i uključite u live Q&A – naš Filip…

Geplaatst door Lean Startup Croatia op Donderdag 22 oktober 2020

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Marko

    Marko

    23. 10. 2020. u 3:06 pm Odgovori

    Radio sam u Estoniji u IT-u i mislim da se sa njima ne možemo uspoređivati. Razlika je velika u mentalitetu, na našu štetu. Oni su inteligentni i pristupačni, prijateljski za nove ideje, proaktivni, poduzetni i imaju moderna znanja a mi smo sve suprotno, osim što i kod nas ima inteligentnih (dosta manje, procjenio bih ipak subjektivno). Individualisti, nekreativni, nedovoljno upućeni, nedovoljno inicijative, neskloni suradnji sa drugima itd.

    Kada u njihovu formulu dodamo velike količine rizičnog kapitala koji je tamo prisutan uspjeh je zagarantiran. Kada kod nas uza sve nedostatke dodamo nepostojanje kapitala uspjeh je gotovo endemska pojava.

    Inicijativa je doba ali nisam optimist zbog toga što je mentalitet vrlo teško promijeniti. No i Nijemci imaju sličan mentalitet u smislu nesklonosti poduzetničkom riziku i preferiranju rada u poznatim i relativno sigurnim kompanijama.

    • Filip Stipancic

      Filip Stipancic

      25. 10. 2020. u 4:45 pm Odgovori

      Hvala Marko na komentaru i perspektivi iznutra. Usporedba je u kontekstu početne pozicije, resursa, veličine tržišta itd. kriterija koje ne biramo, a pokazuje da se drugačijim ponašanjem i pristupom (kao što navodiš) može uspjeti. Mentalitet možemo promijeniti, a optimizam i proaktivnost će pomoći u tome. 🙂

  2. Vjeko

    Vjeko

    25. 10. 2020. u 12:02 pm Odgovori

    Uči u poduzetništvo danas je u Hrvatskoj i u većini razvijenih zemalja izuzetno lako i za operativni dio poduzetništva (osnivanje, financije, marketing, prodaja, izgradnja proizvoda, izgradnja timova) postoji gomila informacija na internetu do kojih na jedan klik možete naučiti sve o tome što želite. Pitanje je što nakon toga. Sve to je zapravo mali problem, jer pravi problemi poduzetništva u Hrvatskoj su barijere koje su dio okruženja u kojem djelujete. Kao prvo, malo tržište nesklono kupovini novih proizvoda i usluga, vrlo jaka i povezana konkurencija već etabiliranih igrača, previše roba i usluga koje već ionako riješavaju probleme dovoljno dobro a da bi vi sa nekim vašim malim prednostima mogli osvojiti tržište, i na kraju nedostatak ljudi s dovoljno znanja i kompetencija. Ono što bi trebalo učit je da ljudi budu poduzetni, a to znači biti poduzetan i kod svog poslodavca i privatno. Danas velika poduzeća nažalost imaju daleko veće mogućnosti da inoviraju i plasiraju proizvode na tržište jer kod njih već imate uklonjene zapreke koje sam naveo. Velika su poduzeća danas brutalno svjesna važnosti poduzetnosti i situacija nije kao prije dvadesetak i više godina. Pri tome da bi se nagradilo poduzetne pojedince, u Hrvatskoj fali zakonska regulativa za nagrađivanje poduzetnih djelatnika (npr. kao stock options u SADu) ili možda neki povlašteni mirovinski račun izuzet od poreza. Na taj način bi poduzetni pojedinci bili zadovoljniji i unutar svojih poduzeća, a ne da se bore na prenatrpanom tržištu slabe kupovne moći i da gube pri tome zdravlje i vrijeme.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Digitalni marketing

Digitalna industrija je u ku*cu, ali Social Dilemma je jeftina Skynet drama koja to ne zna reći

Social Dilemma nije više #1 izbor na Netflixu, a mnogi su već dali svoje mišljenje neovisno o tome jesu ga gledali. Ovo je kritički osvrt na odlično vizualno ostvarenje dokumentarca koji otvara mnoga pitanja, ali i isceniranu dramu o zlim društvenim mrežama koja daje malo odgovora - često površnih.

Startupi i poslovanje

Mate Rimac transparentno o financijama, svojoj plaći, kampusu i uključivanju radnika kao suvlasnika Rimac Automobila

U izuzetno dobrodošlom primjeru transparentnosti koji rijetko viđamo u svjetskoj, a kamoli hrvatskoj tehnološkoj industriji, Mate Rimac je na YouTubeu objavio sat vremena dug pregled izvještaja Rimac Automobila za treći kvartal 2020. Izdvajamo neke od zanimljivijih informacija.

Startupi i poslovanje

Borealis: Kako je programer Dennis Puzak startup “fail” pretvorio u uspješnu agenciju za digitalne proizvode

Dennis je počeo kao programer i teško zarađene novce uložio u startup - koji nije uspio. No naučeno iskustvo u samo je nekoliko godina pretvorio u agenciju za digitalne proizvode koje želi zadržati malom i izuzetno kvalitetnom.

Što ste propustili

Tehnologija

Ako želimo AI industriju, prvo moramo izgraditi zajednicu

Ciklus razvoja AI proizvoda je poprilično drugačiji od drugih vrsta softverskih proizvoda, a ako želimo da se Hrvatska ucrta na AI mapu svijeta, morat ćemo poraditi na dijeljenju znanja i iskustava među našim stručnjacima i tvrtkama.

Kultura 2.0

Kako je digitalna industrija došla do “Spavat ću kad umrem” stava i što možemo učiniti da to promijenimo

Želimo li u brzopromjenjivoj industriji poput digitalne ostvariti sve što smo zamislili - dan se čini prekratak. Jesu li neprospavane noći investicija ili trošak koji dolazi na naplatu? Možda oboje, a možda možemo bolje...

Startupi i poslovanje

Postaju li IT inženjeri digitalni “prepperi”?

Digitalna tvrtka koja se bavi pružanjem usluge o kojoj ovisi svakodnevica korisnika mora biti dostupna u svim situacijama. Kao IT inženjeri jednostavno morate očekivati - neočekivano. 2020. nije ništa značajno promijenila - samo nam je to još više potvrdila.

Kultura 2.0

4 koraka koja će vas sigurno pripremiti za Black Friday i Cyber Monday!

Prije par godina još se i moglo dogoditi da neke web trgovine potpuno ignoriraju Black Friday, ali ne i u 2020. Puno je izbora, a vremena su neizvjesna - kako pronaći najbolje ponude? Ovi savjeti mogli bi vam poslužiti.

Startupi i poslovanje

Kriza medicinskog kanabisa splitsku tvrtku Agilno pripremila za healthtech boom 2020.

Tržište medicinskog kanabisa prošle je godine doživjelo velike probleme, a što je uvelike utjecalo na glavni projekt splitske tvrtke Agilno - Strainprint aplikaciju. Kako su poučeni tim iskustvom pivotirali u smjer healthtecha?

Kultura 2.0

Sigurnije ne znači lošije – iskustvo, što dvostruka autentifikacija donosi za kupce i trgovce?

Do kraja godine u svim zemljama EU počet će primjena regulative koja će naše digitalne transakcije osigurati s dvostrukom autentifikacijom. Postoje vrlo dobri razlozi zašto zbog toga ne bismo trebali gunđati, već biti sretni i zadovoljni.