U Hrvatskoj se za poduzetništvo odlučuje tek svaki 12. građanin, možemo li to kao digitalna zajednica promijeniti?

Estonija je postala sinonim za uspješnu transformaciju poslovne okoline. Nazivaju je i čudo s Baltika, ali da li se uistinu radi o čudu ili o strateški promišljenom ulaganju u budućnost? Iako nije (još) među najvećim poduzetničkim ekosustavima na svijetu, Estonija je svakako na dobrom putu da to postane.

Porezno je najkompetitivnija zemlja među članicama OECD prema Tax Foundation i to već sedam godina za redom. Estonia porez na dobit obračunava isključivo na profit koji je isplaćen vlasnicima, ima fiksni porez na osobni dohodak koji se ne primjenjuje na kapitalnu dobit, porez na nekretnine primijenjen je samo na zemljišta i konačno, potiče izvoz kroz potpuno izuzeće oporezivanja za sve prihode izvan Estonije.

S druge strane, postupak potpune digitalizacije administracije trajao je desetljećima, ali Estonija je postala prva zemlja u kojoj se moglo glasati online, a svaki administrativni postupak s državom može se provesti online, koliko samo uštede troškova, efikasnosti i povećane produktivnosti ovo donosi ne mogu ni zamisliti.

Već poznati program i u hrvatskoj startup zajednici, e-residency omogućava otvaranje pravne osobe, bankovnih računa ali i upravljanje istima bez potrebne fizičke prisutnosti u Estoniji. Startup Visa (o vizama se i kod nas često pisalo) omogućava svim ne rezidentima EU da dođu u Estoniju zaposle se u postojećem startupu, osnuju svoj startup ili ga presele u Estoniju.

Sve navedeno možda su neki od ključnih poteza Estonske države koji su omogućili ekosustav u kojem poznate kompanije kao Skype, Bolt, Pipedrive i TransferWise mogu napredovati i pozicioniralo Estoniju kao zemlju s najvećim brojem ‘jednoroga’ po stanovniku. 

Možemo li se ugledati na Estoniju?

Estoniju spominjem jer smatram da je realni benchmark za Hrvatsku, nešto što bi Hrvatska mogla ili je već trebala dostići.

Vrijedno je pročitati “Estonsku strategiju razvoja poduzetništva 2014-2020” kako bi dobili uvid u analizu izazova i prijedloge rješenja iz kojih su nastali akcijski koraci koji su doveli do statusa Estonije kao poduzetničke meke. Za isto razdoblje (2013-2020) izrađena je i Hrvatska “Strategija razvoja poduzetništva” koja vrlo dobro analizira prošlo i trenutno stanje, ali kaska u kvaliteti projekcija trendova i odvažnosti u postavljanju ciljeva s konkretnim akcijskim točkama.

U ovom tekstu ne planiram više govoriti o Estoniji nego o Hrvatskoj i to o inicijativama koje dolaze od pojedinaca i privatnog sektora. Negodovati o političkim okolnostima i žaliti se na državu ili način njenog vođenja, možemo svi – ali to ne mijenja stvari na bolje.

Nekoliko inicijativa u posljednje vrijeme nastalo je na području mobilnosti stanovništva, odnosno uvođenja više kategorija viza. Ivan Brezak Brkan ih analizira u ovom tekstu gdje je zaključak jasan – ovo je samo grebanje površine u odnosu na istinske potrebe pokretanja poduzetništva.

Pokrenimo poduzetništvo u Hrvatskoj

Ove i naredne retke pišem u nadi da možemo nešto pokrenuti, a tako je nastao i BizHack, inicijativa za pokretanje poduzetništva u Hrvatskoj. Osmišljen je kao prvi hrvatski online hackathon fokusiran na stvaranje povoljnijeg okruženja za pokretanje i razvoj poslovanja u Hrvatskoj.

Iako prepreka razvoju poduzetništva kod nas ima mnogo, analizirajući problematiku odabrali smo tri izazova prisutna u raznim fazama poduzetničkog puta.

1. Kako možemo povećati poduzetničku aktivnost i potaknuti veći broj ljudi na pokretanje vlastitog poslovanja u Hrvatskoj?
2. Kako možemo unaprijediti administrativne postupke kod osnivanja i vođenja poduzeća za poduzetnike početnike?
3. Kako možemo unaprijediti aktivnosti savjetovanja (edukacije i usmjeravanja) poduzetnika u svim fazama razvoja njihovog poslovanja?

Izazove ću predstaviti kroz serijal članaka na Netokraciji u kojima ću ponuditi samo jednu perspektivu i nekolicinu više ili manje kreativnih ideja kako možemo riješiti izazove i pokrenuti poduzetništvo. Pozivam vas da mi se priključite svojim kreativnim kapacitetima i ponudite svoja rješenja, ali prvo – krenimo s procesom primjera kako bi takav jedan izazov mogli analizirati…

Manjak poduzetnika značajno utječe na gospodarstvo i društvo

Ako nema poduzetnika, nema niti poduzetničkog ekosustava. Stvar je jednostavna. Prema godišnjim istraživanjima Global Entrepreneurship Monitora, Hrvatska je na svjetskom začelju po poduzetničkoj aktivnosti. Dok se u Hrvatskoj za poduzetništvo odlučuje svaki 12. građanin, odluke o pokretanju vlastitog posla u svijetu donose se lakše, pa karijerni put u poduzetništvu bira svaki 6. stanovnik. Na grafu ispod prikazano je dvanaest kriterija po kojima se ocjenjuju uvjeti u poduzetničkom ekosustavu, gdje se vidi da Hrvatska prema njih 11 ne prelazi svjetski prosjek. 🙁

Posljedica loše poduzetničke klime je stvaranje manje dodane vrijednosti u našem gospodarstvu i manji BDP. Naša konkurentnost na globalnom tržištu je slabija (63. pozicija od 141 zemlje prema World Economic Forumu) te smo više ovisni o uvozu roba i usluga. Istovremeno možemo zaposliti manje ljudi, što stvara manju potražnju na tržištu rada i povećava nesigurnost. U konačnici plaće su manje što producira lošiji standard života i potiče već opće poznato iseljavanje.

Iako se poduzetništvo često povezuje sa stresom i iscrpljenošću, nekoliko odvojenih istraživanja je pokazalo da su samozaposleni ljudi – poduzetnici, zdraviji i sretniji od prosjeka stanovništva. Znamo da novac ne kupuje zdravlje ili sreću, ali životni stil i mentalni stav poduzetnika čine ih sretnima!

Analizirajući probleme često je dobro početi od uzroka i sagledati ih iz više kuteva. Iako postoji barem nekolicina studija koje su izradila naša ministarstva na ovu temu, uzroke bih opisao svojim riječima kao poticaj na kreativno razmišljanje o rješenjima.

Što smatram uzrocima niske poduzetničke aktivnosti?

Relativna ne efikasnost tržišta rada, odnosno kontinuirano visoka nezaposlenost (poglavito u mladih) stvara strah za egzistenciju zbog nemogućnosti pronalaska posla u slučaju neuspjelog poduzetničkog pothvata.

Niska razina specifičnih znanja i know howa potrebnog za stvaranje naprednih i kompetitivnih proizvoda u globalnoj ekonomiji. Apsolutno da postoje iznimke, ali još ih je premalo, to potvrđuju i podaci o vrlo niskoj razini razvoja i inovacija u malom i srednjem poduzetništvu te njihovog transfera na tržište, što dodatno naznačuje da postoji problem.

Edukacija o poduzetništvu, financijama i opća ekonomska pismenost gotovo da nije prisutna u našem obrazovnom sustavu. O tome govori i podatak da se prema GEM-u nalazimo na samom kraju liste po ovom kriteriju (52/54). Razumijevanje pravila tržišta, osnovni pojmovi i koncepti iz ekonomije i financija, svakako nedostaju na svim razinama obrazovanja, što rezultira i objektivno smanjenim samopouzdanjem u vlastite sposobnosti i znanje pri razmišljanju o pokretanju poslovanja.

Globalna povezanost i umrežavanje smatra se jednim od ključnih kriterija za uspjeh poduzetničkog ekosustava prema istraživanjima koje godišnje provodi Startup Genome. Ova karakteristika podigla bi mobilnost radne snage i doprinijela u širenju znanja, trendova i generalno poslovnih ideja, ali najbitnije otvorila nova tržišta za međunarodno poslovanje. Izlaskom na više međunarodnih tržišta hrvatski poduzetnici imali bi priliku plasmana proizvoda i usluga izvan domaćeg tržišta koje je iznimno ograničeno veličinom i kupovnom moći.

Opća percepcija poduzetništva u Hrvatskoj je relativno loša, što zbog manjka povjerenja u sustav i funkcioniranje pravne države, što zbog manjka ekonomske pismenosti i iskustva, odnosno sporog prilagođavanja na kapitalističko uređenje društva. Poduzetništvo se često smatra prekomjerno rizičnim, a čini se da Hrvati nisu skloni riziku već više cijene komfor.

Što nas dovodi do safe heaven ideala i komfornih zaposlenja na sigurnim radnim mjestima koje pruža državna administracija i subjekti vezani na proračun. Kako većina roditelja svojoj djeci želi najbolje tako i (radi već gore navedenih ograničenja) medvjeđu sigurnost zaposlenja smatraju prioritetom za sretan i uspješan život.

I jedna tehnička prepreka za kraj  – otvaranje, održavanje i zatvaranje pravne osobe poduzetnika često je skupo i dugotrajno te podrazumijeva preuzimanje obaveza. Iako je ovdje učinjen značajan napredak u pogledu paušalnih obrta, velik broj onih koji žele biti poduzetnici to vide kao veliku prepreku.

Kako riješiti poduzetničke probleme?

Potaknut uzrocima niske poduzetničke aktivnosti koje sam opisao, budim svoju kreativnu stranu, ali ne analiziram jer obje aktivnosti istovremeno nisu moguće.

Razmišljam kako svaki od navedenih uzroka preokrenuti i unaprijediti postojeće stanje:

• Omogućiti pojedincima koji dolaze iz poduzetništva posebnu povlasticu i prioritet kod ponovnog  zapošljavanja. Ako za sada izostavimo javnopravna tijela, možemo kroz privatne inicijative istaknuti njihove vještine za poslodavce i to tako da se uključe svi oglašivači radnih mjesta u kampanju kojom će se vještine stečene u poduzetničkoj karijeri posebno istaknuti i vrednovati.
• Entrepreneurship in residence program koji bi omogućio poduzetnicima da u posebnom aranžmanu rade za velike kompanije s namjerom rješavanje njihovih problema kroz razvoj proizvoda i usluga a uz prikupljanje vrijednog know-howa i znanja. Idealni ishod je spin-off utemeljen na stečenom znanju koji rješava definirani problem.
• Oglasno mjesto za razvoj novih proizvoda i usluga na kojem poduzetnici koji traže nove dobavljače proizvoda ili usluga pružaju priliku domaćim poduzetnicima da ponude istu prije nego li angažiraju inozemnog partnera.
• Omogućiti studentima i učenicima ‘shadowing’ uspješnih poduzetnika kako bi iz prve ruke vidjeli prednosti i mane koje donosi poduzetništvo te ga uzeli kao opciju za svoju karijeru. Za studente radilo bi se o neprocjenjivom iskustvu i ostvarenim kontaktima koje mogu kapitalizirati u karijeri.

• Škola za male poduzetnike, izvan nastavna aktivnost koja razvija kreativnost i poduzetničke vještine kod učenika osnovne škole a provodi se u obliku radionica kreativnosti i osmišljavanja poslovne prilike. Proces je osmišljen kao društvena igra a završava natjecanjem za najbolji projekt.
• Poduzetnički kviz koji bi kroz zabavnu igru educirao stanovništvo o pojmovima i konceptima iz područja ekonomije, financija, poduzetništva i poslovanja općenito
• TV reality show koji pokazuje kako se realiziraju poslovne ideje u ranoj fazi do tržišta uz pomoć mentora, snage medija i poduzetničke zajednice, za primjer možemo uzeti show SharkTank koji je sigurno približio poduzetništvo vanjskom svijetu.
• Moj Biznis Hotline gdje se mogu postaviti početnička pitanja i prezentirati svoje poslovne planove a na koji će odgovarati uspješni poduzetnici, a zatim povezati pojedince sa sličnim interesima i pitanjima
• Program studentske prakse u trajanju od 6 ili više mjeseci u kojem bi studenti zainteresirani za poduzetništvo zajedno s poduzetnicima razvijali novi poslovni pothvat i učili o potrebnim vještinama. Snažna veza između sveučilišta i lokalnog gospodarstva koja omogućava studentima uvid u realno gospodarstvo i pomaže im ostvariti prve kontakte u poslovnom svijetu, identificirano je kao ključan stimulativ za poduzetnički način razmišljanja kod studenata prema istraživanju OECD-a.

Probajte sami!

Ideja ima više nego li ih ovaj tekst može podnijeti. Da li su one izvedive, u kojem obliku, koliko jednostavno i koliko učinkovito rješavaju izazov, predmet je nastavka razmišljanja i razvoja pojedinih ideja.

Moja sekundarna namjera ovog teksta je bila i demonstrirati način rješavanja izazova kroz primjenu metodologije. Metoda primijenjena u ovom tekstu naziva se slice and dice i postupak je sljedeći:

1. Definirajte izazov.
2. Analizirajte izazov navođenjem što više atributa (npr. uzroci).
3. Promislite o svakom od atributa i razmišljajte kako bi se mogao unaprijediti, za pomoć možete koristiti pitanja: Kako ovo može biti ostvareno drugačije? Zašto mora biti baš ovako?
4. Nastojte razmišljati otvoreno i bez ograničenja (analiza izvedivosti dolazi kasnije).

Siguran sam da među nama digitalcima postoji i znanje i energija i ideje kako pokrenuti poduzetništvo, a sada je došlo vrijeme da to pokažemo. Ako i ti imaš barem jednu ideju kako riješiti izazov i pokrenuti poduzetništvo, pa čak i ako nemaš ideju, a želiš sudjelovati u pokretanju poduzetništva – prijavi se i priključi nekome kako biste oformili pobjednički tim.

Zanima vas više? O BizHacku pričat ću i ove nedjelje na Q&A meetupu: