Autohop, servis za dijeljenje vožnje, u Hrvatskoj i Srbiji

Kako je Autohop, servis za dijeljenje vožnje, ‘skočio’ iz Mađarske u Hrvatsku i Srbiju

Možda ste već tijekom ovoga netipičnog ljeta primijetili kako je u Hrvatskoj i Srbiji zaživio još jedan servis za dijeljenje vožnje, Autohop.hr i Autohop.rs. Platforma je sada prošla testnu fazu na ovim područjima i spremna je za širu javnost. Tim smo povodom porazgovarali s jednim od osnivača, Istvanom Haidekkerom.

Istvan i Balazs Haidekker, suosnivači Autohopa
Istvan i Balazs Haidekker, suosnivači Autohopa

Autohop je krenuo s radom u Mađarskoj 2012. godine, početkom ove godine proširio se u Rumunjsku, a ljetos je stigao i u Hrvatsku te Srbiju. Iduća je u planu Bugarska, stoga je ciljana regija vrlo očita – Istvan kaže kako su odabrali upravo Jugoistočnu Europu jer je u njoj javni prijevoz još uvijek neučinkovit, spor i skup, a ovime se dobiva jeftinija, ali i zabavnija alternativa.

Početci su bili teški, ali sada imamo stotine vožnja svakoga dana. Prilikom ekspanzije najvažnije nam je bilo dobro razumjeti naše korisnike, formulirati ključne poruke i izgraditi komunikacijsku strategiju koja će nam pomoći da dosegnemo kritičnu masu vozača i putnika brže no što smo to napravili u Mađarskoj.

Servis je besplatan za korištenje, a samim time projekt još uvijek nema prihoda. To je i dio plana, jer se prvo želi osigurati profesionalna usluga na duge staze, a nakon toga će se uvesti i premium usluge. No, koje će one biti, za sada nije poznato – tim koji stoji iza projekta prvo želi upoznati publiku i vidjeti koje bi to opcije ili dodatne usluge učinile iskustvo dijeljenja vožnje još boljim. Naravno, za to je vrijeme potrebna i financijska potpora sa strane, stoga su osigurana sredstva za rast za dvije godine. Jedna od ulagačica koja je tome pomogla je Robin Chase, suosnivačica ZipCara, poznatog startupa koji radi sličnu stvar kao Autohop, samo što je u njegovom slučaju riječ o dijeljenju vozila, a ne vožnje. Inače, ZipCar djeluje na području SAD-a i Kanade te u nekolicini europskih država, kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Austrija ili Španjolska.

400.000 korisnika u Srbiji i Hrvatskoj do kraja godine

Ovo ipak nije prvi pokušaj pokretanja platforme za dijeljenje prijevoza na ovim područjima – i sami smo pisali prošle godine o Carpoolingu, a uz njega, te druge servise, čini se da su ipak najbolje funkcionirale specijalizirane grupe unutar društvenih mreža ili teme unutar foruma. Istvan napominje kako Autohop radi na tome da privuče vozače i putnike, ali i da u isto vrijeme gradi i povjerenje, stoga pretpostavlja da su prethodni pokušaji bili neuspješni u nekima od tih područja. No, da bi bili uspješni u Hrvatskoj i Srbiji, moraju dosegnuti kritičnu masu, a to je 400.000 putnika do kraja iduće godine. Dugoročno, brojka bi se vrtjela oko milijun vozača i putnika.

Hrvati su dobro prihvatili Autohop.
Hrvati su dobro prihvatili Autohop.

Nakon nekoliko mjeseci rada u ove dvije države, Antonija Bilić Arar, zadužena za marketing u Hrvatskoj, smatra da su korisnici jedva dočekali platformu koja im olakšava pronalazak vozača ili suputnika i to zbog činjenice što je pretraživanje olakšano, ne moraju se javno ostavljati kontakt podatci, povezivanje je jednostavnije…

Dio korisnika su ljudi koji su imali neutralan stav prema konceptu podjele prijevoza, ali često putuju – uglavnom zbog posla ili razdvojenosti od obitelji i dobro bi im došlo da mogu podijeliti troškove. Odlučili su isprobati platformu i nakon što je sve prošlo glatko nastavili su koristiti AutoHop, mnogi od njih redovito. Troškovi automobila, goriva i cestarina prilični su za prosječni hrvatski džep tako da su praktični razlozi, odnosno financijski benefit, čest razlog za korištenje AutoHopa.

Jedan dio korisnika, razumljivo, muče pitanja sigurnosti (sjesti u automobil s nekim nepoznatim), ali upravo je to pitanje na koje AutoHop nudi bolje rješenje od dosadašnjih načina pronalaženja vozača/suputnika – AutoHop je zajednica koja se zasniva na povjerenju, vozači i suputnici se međusobno ocjenjuju i lako je provjeriti s kime se ugodno voziti, a s kim ne. Također, korisnici AutoHopa ispunjavaju profil pa je lako vidjeti što vozač očekuje od suputnika (voli li razgovarati, kakvu glazbu sluša, je li fleksibilan oko vremena polaska…) i, najvažnije, tu su i detaljni podaci o automobilu tako da nema neugodnih iznenađenja.

Kako ekonomija dijeljenja funkcionira u ovoj regiji?

Servisi za dijeljenje vožnje slijede trend ekonomije dijeljenja (sharing economy) na čijim principima rade, primjerice, i Airbnb, Couchsurfing ili već spomenuti ZipCar. No, čini se kako su one još uvijek daleko uspješnije u zapadnom svijetu, a njihov manjak popularnosti u ovdašnjoj regiji možda ima i veze s mentalitetom te činjenicom da se ovdašnji ljudi još itekako sjećaju socijalizma i “prisilnog” dijeljenja imovine – kako onda “natjerati” ovdašnje korisnike da podijele svoj životni prostor ili prazno mjesto u automobilu s kakvim strancem? Istvan odgovara kako je ipak najvažnija potreba za platformom:

Vozači ovdašnje regije žele podijeliti troškove prijevoza zbog niskih primanja i visokih troškova održavanja automobila. U isto vrijeme, putnici traže alternativu nerazvijenom, a skupom javnom prijevozu.

Druga je najvažnija stvar povjerenje među putnicima i vozačima. Na Autohopu korisnici mogu postaviti svoje fotografije, napisati nešto o sebi, provjeriti imaju li zajedničkih Facebook prijatelja s osobom s kojom bi podijelili vožnju te pročitati ocjene drugih suputnika. Prema našem iskustvu, korisnici se na Autohopu ponašaju jednako kao oni koji koriste popularne platforme u Zapadnoj Europi. Ljudi su jednaki, bez obzira na to gdje se nalazili, barem kada govorimo o osnovnim željama i potrebama.

Autohop

No, ne može se izbjeći još jedna specifičnost ove regije, odnosno teška birokratska “ruka”. Nije neobično da se platforme povezane s ekonomijom dijeljenja susreću s pravnim nedoumicama. O tome je svojedobno pričao i Martin Varsavsky, osnivač i CEO Fona, globalne WiFi mreže, navodeći primjere i dajući savjete za one koji žele dijeliti neki proizvod ili uslugu. Istvan smatra dijeljenje vožnje važnom prijevoznom alternativom koja povećava mobilnost ljudi, a samim time i kvalitetu njihovog života te doprinosi i ekonomskom razvoju.

Vlada koja otežava dijeljenje prijevoza zapravo pili granu na kojoj sjedi.

Ne bi to bilo prvi put da je vlada uzela pilu u ruke, doduše, ali nadamo se kako se to ipak neće dogoditi. No, da bi izazvao zanimanje vladajućih, ovaj bi servis prvo trebao dosegnuti kritičnu masu korisnika. A njihove navike, koje uključuju obraćanje Facebook grupama i forumima, bit će teže promijeniti, posebice kad se uzme u obzir da Autohopovi prethodnici to nisu uspjeli – no ne može se poreći ni da su reakcije putnika i vozača za sada obećavajuće.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Deni

    Deni

    17. 09. 2014. u 11:39 am Odgovori

    Mislim da će momci ovdje naići na niz problema jer naše zakonodavstvo ne dozvoljava ovakvu uslugu. Onaj koji naplaćuje vožnju trebao bi imati registriranu djelatnost i svaki puta izdati fiskalni račun što je nemoguće. Vani postoji zakonski oblik ‘tip’ (napojnica) dok kod nas toga nema. Donacija također zakonski nije moguća tako da ustvari rade ilegalan posao

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Omega software postaje dio M SAN grupacije

I službeno je potvrđeno, drugi najveći sistemski integrator u Hrvatskoj, King ICT u sastavu grupacije M SAN, preuzeo je Omega software.

Kultura 2.0

Naš mozak nije poput ladica koje možemo neprestano puniti informacijama, kako mu pomoći da pamti bitno?

Svi smo se u jednom trenutku zapitali zašto ne mogu bolje pamtiti, odgovor na to pitanje otkrili smo na zagrebačkom TEDx-u!

Startupi i poslovanje

“Pristup top-down, gdje menadžment sam, ili skupa s HR-om osmisli vrijednosti tvrtke, je passé”

Nakon što se hrvatskom SofaScoreu u samo godinu i pol dana udvostručio broj zaposlenika, bilo je sigurno kako treba transformirati i internu kulturu koja će pratiti takav strelovit rast - a to je značilo ispitati vrijednosti sa svim ljudima u tvrtki.

Startupi i poslovanje

AI2FUTURE: “Odgovornost za izgradnju ekosustava prebačena je na tvrtke poput Infobipa i Photomatha”

Unatoč novim nadama koji su pitchali na AI2FUTURE konferenciji, izgradnju AI ekosustava u Hrvatskoj uvelike otežava što sve veći broj domaćih AI stručnjaka radi na daljinu za strane kompanije, a suradnja sa stručnjacima iz akademije je otežana...

Startupi i poslovanje

Odrađen prvi sindikalni štrajk, i hrvatski vozači Ubera nadaju se postati – radnici s pravima

Čekali su svoju isplatu koja dolazi svaki utorak, 12.10. nije pristigla, kasnila je skoro cijeli tjedan, a od Ubera ni riječi. Sinoć, na zajedničkom online pozivu dogovorili su štrajk, a razlozi kriju mnogo dublje probleme...

Video

Ilija Brajković, Kontra: Kako izgraditi digitalnu agenciju koja će trajati (bar) 10 godina

Digitalna agencija Kontra slavi 10 godina, a to je bila prilika da ugostimo pričljivog Iliju Brajovića, koji je odmah iskoristio priliku da pozove ljude iz industrije - na sučeljavanje. :)