Autohop, servis za dijeljenje vožnje, u Hrvatskoj i Srbiji

Kako je Autohop, servis za dijeljenje vožnje, ‘skočio’ iz Mađarske u Hrvatsku i Srbiju

Možda ste već tijekom ovoga netipičnog ljeta primijetili kako je u Hrvatskoj i Srbiji zaživio još jedan servis za dijeljenje vožnje, Autohop.hr i Autohop.rs. Platforma je sada prošla testnu fazu na ovim područjima i spremna je za širu javnost. Tim smo povodom porazgovarali s jednim od osnivača, Istvanom Haidekkerom.

Istvan i Balazs Haidekker, suosnivači Autohopa
Istvan i Balazs Haidekker, suosnivači Autohopa

Autohop je krenuo s radom u Mađarskoj 2012. godine, početkom ove godine proširio se u Rumunjsku, a ljetos je stigao i u Hrvatsku te Srbiju. Iduća je u planu Bugarska, stoga je ciljana regija vrlo očita – Istvan kaže kako su odabrali upravo Jugoistočnu Europu jer je u njoj javni prijevoz još uvijek neučinkovit, spor i skup, a ovime se dobiva jeftinija, ali i zabavnija alternativa.

Početci su bili teški, ali sada imamo stotine vožnja svakoga dana. Prilikom ekspanzije najvažnije nam je bilo dobro razumjeti naše korisnike, formulirati ključne poruke i izgraditi komunikacijsku strategiju koja će nam pomoći da dosegnemo kritičnu masu vozača i putnika brže no što smo to napravili u Mađarskoj.

Servis je besplatan za korištenje, a samim time projekt još uvijek nema prihoda. To je i dio plana, jer se prvo želi osigurati profesionalna usluga na duge staze, a nakon toga će se uvesti i premium usluge. No, koje će one biti, za sada nije poznato – tim koji stoji iza projekta prvo želi upoznati publiku i vidjeti koje bi to opcije ili dodatne usluge učinile iskustvo dijeljenja vožnje još boljim. Naravno, za to je vrijeme potrebna i financijska potpora sa strane, stoga su osigurana sredstva za rast za dvije godine. Jedna od ulagačica koja je tome pomogla je Robin Chase, suosnivačica ZipCara, poznatog startupa koji radi sličnu stvar kao Autohop, samo što je u njegovom slučaju riječ o dijeljenju vozila, a ne vožnje. Inače, ZipCar djeluje na području SAD-a i Kanade te u nekolicini europskih država, kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Austrija ili Španjolska.

400.000 korisnika u Srbiji i Hrvatskoj do kraja godine

Ovo ipak nije prvi pokušaj pokretanja platforme za dijeljenje prijevoza na ovim područjima – i sami smo pisali prošle godine o Carpoolingu, a uz njega, te druge servise, čini se da su ipak najbolje funkcionirale specijalizirane grupe unutar društvenih mreža ili teme unutar foruma. Istvan napominje kako Autohop radi na tome da privuče vozače i putnike, ali i da u isto vrijeme gradi i povjerenje, stoga pretpostavlja da su prethodni pokušaji bili neuspješni u nekima od tih područja. No, da bi bili uspješni u Hrvatskoj i Srbiji, moraju dosegnuti kritičnu masu, a to je 400.000 putnika do kraja iduće godine. Dugoročno, brojka bi se vrtjela oko milijun vozača i putnika.

Hrvati su dobro prihvatili Autohop.
Hrvati su dobro prihvatili Autohop.

Nakon nekoliko mjeseci rada u ove dvije države, Antonija Bilić Arar, zadužena za marketing u Hrvatskoj, smatra da su korisnici jedva dočekali platformu koja im olakšava pronalazak vozača ili suputnika i to zbog činjenice što je pretraživanje olakšano, ne moraju se javno ostavljati kontakt podatci, povezivanje je jednostavnije…

Dio korisnika su ljudi koji su imali neutralan stav prema konceptu podjele prijevoza, ali često putuju – uglavnom zbog posla ili razdvojenosti od obitelji i dobro bi im došlo da mogu podijeliti troškove. Odlučili su isprobati platformu i nakon što je sve prošlo glatko nastavili su koristiti AutoHop, mnogi od njih redovito. Troškovi automobila, goriva i cestarina prilični su za prosječni hrvatski džep tako da su praktični razlozi, odnosno financijski benefit, čest razlog za korištenje AutoHopa.

Jedan dio korisnika, razumljivo, muče pitanja sigurnosti (sjesti u automobil s nekim nepoznatim), ali upravo je to pitanje na koje AutoHop nudi bolje rješenje od dosadašnjih načina pronalaženja vozača/suputnika – AutoHop je zajednica koja se zasniva na povjerenju, vozači i suputnici se međusobno ocjenjuju i lako je provjeriti s kime se ugodno voziti, a s kim ne. Također, korisnici AutoHopa ispunjavaju profil pa je lako vidjeti što vozač očekuje od suputnika (voli li razgovarati, kakvu glazbu sluša, je li fleksibilan oko vremena polaska…) i, najvažnije, tu su i detaljni podaci o automobilu tako da nema neugodnih iznenađenja.

Kako ekonomija dijeljenja funkcionira u ovoj regiji?

Servisi za dijeljenje vožnje slijede trend ekonomije dijeljenja (sharing economy) na čijim principima rade, primjerice, i Airbnb, Couchsurfing ili već spomenuti ZipCar. No, čini se kako su one još uvijek daleko uspješnije u zapadnom svijetu, a njihov manjak popularnosti u ovdašnjoj regiji možda ima i veze s mentalitetom te činjenicom da se ovdašnji ljudi još itekako sjećaju socijalizma i “prisilnog” dijeljenja imovine – kako onda “natjerati” ovdašnje korisnike da podijele svoj životni prostor ili prazno mjesto u automobilu s kakvim strancem? Istvan odgovara kako je ipak najvažnija potreba za platformom:

Vozači ovdašnje regije žele podijeliti troškove prijevoza zbog niskih primanja i visokih troškova održavanja automobila. U isto vrijeme, putnici traže alternativu nerazvijenom, a skupom javnom prijevozu.

Druga je najvažnija stvar povjerenje među putnicima i vozačima. Na Autohopu korisnici mogu postaviti svoje fotografije, napisati nešto o sebi, provjeriti imaju li zajedničkih Facebook prijatelja s osobom s kojom bi podijelili vožnju te pročitati ocjene drugih suputnika. Prema našem iskustvu, korisnici se na Autohopu ponašaju jednako kao oni koji koriste popularne platforme u Zapadnoj Europi. Ljudi su jednaki, bez obzira na to gdje se nalazili, barem kada govorimo o osnovnim željama i potrebama.

Autohop

No, ne može se izbjeći još jedna specifičnost ove regije, odnosno teška birokratska “ruka”. Nije neobično da se platforme povezane s ekonomijom dijeljenja susreću s pravnim nedoumicama. O tome je svojedobno pričao i Martin Varsavsky, osnivač i CEO Fona, globalne WiFi mreže, navodeći primjere i dajući savjete za one koji žele dijeliti neki proizvod ili uslugu. Istvan smatra dijeljenje vožnje važnom prijevoznom alternativom koja povećava mobilnost ljudi, a samim time i kvalitetu njihovog života te doprinosi i ekonomskom razvoju.

Vlada koja otežava dijeljenje prijevoza zapravo pili granu na kojoj sjedi.

Ne bi to bilo prvi put da je vlada uzela pilu u ruke, doduše, ali nadamo se kako se to ipak neće dogoditi. No, da bi izazvao zanimanje vladajućih, ovaj bi servis prvo trebao dosegnuti kritičnu masu korisnika. A njihove navike, koje uključuju obraćanje Facebook grupama i forumima, bit će teže promijeniti, posebice kad se uzme u obzir da Autohopovi prethodnici to nisu uspjeli – no ne može se poreći ni da su reakcije putnika i vozača za sada obećavajuće.

ponuda

Komentari

  1. Deni

    Deni

    17. 09. 2014. u 11:39 am Odgovori

    Mislim da će momci ovdje naići na niz problema jer naše zakonodavstvo ne dozvoljava ovakvu uslugu. Onaj koji naplaćuje vožnju trebao bi imati registriranu djelatnost i svaki puta izdati fiskalni račun što je nemoguće. Vani postoji zakonski oblik ‘tip’ (napojnica) dok kod nas toga nema. Donacija također zakonski nije moguća tako da ustvari rade ilegalan posao

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

MVT Solutions iz Pisarovine osigurao 100.000 od 300.000 eura vrijedne runde investicije za brži i jeftiniji razvoj IoT-ja

Ovaj domaći startup u tri je godine, bez ikakve vanjske investicije, razvio IoTaaP, alat koji može uvelike olakšati razvoj IoT proizvoda različitim klijentima. Osim hardvera, njihov poslovni model se skalira kroz softver i cloud, a koliko uspješno su se rješenjem i radom potvrdili do sada, najbolje govori i vijest o prvoj investicijskoj rundi predvođenoj domaćim investitorom.

Video

Što se dogodi kada ekstremnom trolu oduzmete megafon, odnosno društvene mreže?

Počne skapavati od gladi, sudeći prema uvijek dramatičnom istaknutom pripadniku 'alt right' pokreta, Milu Yiannopoulosu iliti Neru iliti Milu Andreasu Wagneru iliti Milu Hanrahanu, što je zapravo njegovo pravo ime.

Internet marketing

Hrvatski brendovi boje se zauzeti stav u marketingu (i upravo time gube!)

U najnovijoj epizodi Netokracija podcasta bavimo se brendovima koji se ne boje zauzeti stav. Takvih je u hrvatskoj vrlo malo, rijetki se odluče na taj rizik, a ne shvaćaju da je zapravo upravo to najriskantniji potez.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Gen Ashley i Christina Richter na 8. #LadiesZG: bez uzora i edukacije nema jednakosti u tehnološkoj industriji

Kako bismo privukli više žena u tehnologiju trebamo podržati i trenutne žene u industriji koje će svojim primjerom pokazati da ovaj sektor nije "muški svijet".

Startupi i poslovanje

Hrvatski SysKit: Za 90% funkcionalnosti inspirirali su ih njihovi korisnici, među kojima je i američka vlada

Hrvatska softverska tvrtka SysKit već 10 godina pomaže sistemašima i administratorima u više od 3000 tvrtki diljem svijeta. Njezin suosnivač Frane Borozan otkrio mi je strategiju koja im je omogućila kompetitivnost na svjetskoj razini i približila ih ostvarenju želje da postanu jedan od najvećih proizvođača softvera u Hrvatskoj.

Startupi i poslovanje

Indienogo – kako će izuzimanje Hrvatske s ove platforme utjecati na domaće projekte?

Indiegogo više nije službeno podržan u Hrvatskoj, što znači da ne možete više na njega postavljati kampanje ako ste tvrtka registrirana u Lijepoj našoj. Istražili smo kako je do toga došlo, a i kako će to utjecati na domaće projekte koji platformu aktivno koriste.

Najava

Ulazite li u digitalnu industriju, krenite s razvojem digitalnih proizvoda

Nekada smo u digitalnoj industriji radili isključivo na tuđim projektima, jer nismo mogli birati. Danas možete razvijati vlastite digitalne proizvode i raditi na svim njihovim aspektima. Počnite s besplatnom radionicom Netokracije i Raiffeisen banke o tome kako krenuti u 'product'!

Startupi i poslovanje

Realno stanje startupa iliti kako mi je u dva tjedna američka tech scena skinula ružičaste naočale osnivača

Što vas može naučiti samo nekoliko dana u Seattleu, jednom od najpoznatijih startup i tech gradova na svijetu? Možda kako ste na svoje poslovanje do sada gledali malo previše "romantično".

Startupi i poslovanje

Rukoplastika, gaming kontroler za osobe s fizičkim invaliditetom, pobjednik je Good Game Liftoffa!

Startup Rukoplastika, koji nastoji razviti personalizirane igraće kontrolere i sustave za osobe s fizičkim nedostacima i invalidnostima pobjednik je Good Game Liftoffa 2019.