Autohop, servis za dijeljenje vožnje, u Hrvatskoj i Srbiji

Kako je Autohop, servis za dijeljenje vožnje, ‘skočio’ iz Mađarske u Hrvatsku i Srbiju

Možda ste već tijekom ovoga netipičnog ljeta primijetili kako je u Hrvatskoj i Srbiji zaživio još jedan servis za dijeljenje vožnje, Autohop.hr i Autohop.rs. Platforma je sada prošla testnu fazu na ovim područjima i spremna je za širu javnost. Tim smo povodom porazgovarali s jednim od osnivača, Istvanom Haidekkerom.

Istvan i Balazs Haidekker, suosnivači Autohopa
Istvan i Balazs Haidekker, suosnivači Autohopa

Autohop je krenuo s radom u Mađarskoj 2012. godine, početkom ove godine proširio se u Rumunjsku, a ljetos je stigao i u Hrvatsku te Srbiju. Iduća je u planu Bugarska, stoga je ciljana regija vrlo očita – Istvan kaže kako su odabrali upravo Jugoistočnu Europu jer je u njoj javni prijevoz još uvijek neučinkovit, spor i skup, a ovime se dobiva jeftinija, ali i zabavnija alternativa.

Početci su bili teški, ali sada imamo stotine vožnja svakoga dana. Prilikom ekspanzije najvažnije nam je bilo dobro razumjeti naše korisnike, formulirati ključne poruke i izgraditi komunikacijsku strategiju koja će nam pomoći da dosegnemo kritičnu masu vozača i putnika brže no što smo to napravili u Mađarskoj.

Servis je besplatan za korištenje, a samim time projekt još uvijek nema prihoda. To je i dio plana, jer se prvo želi osigurati profesionalna usluga na duge staze, a nakon toga će se uvesti i premium usluge. No, koje će one biti, za sada nije poznato – tim koji stoji iza projekta prvo želi upoznati publiku i vidjeti koje bi to opcije ili dodatne usluge učinile iskustvo dijeljenja vožnje još boljim. Naravno, za to je vrijeme potrebna i financijska potpora sa strane, stoga su osigurana sredstva za rast za dvije godine. Jedna od ulagačica koja je tome pomogla je Robin Chase, suosnivačica ZipCara, poznatog startupa koji radi sličnu stvar kao Autohop, samo što je u njegovom slučaju riječ o dijeljenju vozila, a ne vožnje. Inače, ZipCar djeluje na području SAD-a i Kanade te u nekolicini europskih država, kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo, Austrija ili Španjolska.

400.000 korisnika u Srbiji i Hrvatskoj do kraja godine

Ovo ipak nije prvi pokušaj pokretanja platforme za dijeljenje prijevoza na ovim područjima – i sami smo pisali prošle godine o Carpoolingu, a uz njega, te druge servise, čini se da su ipak najbolje funkcionirale specijalizirane grupe unutar društvenih mreža ili teme unutar foruma. Istvan napominje kako Autohop radi na tome da privuče vozače i putnike, ali i da u isto vrijeme gradi i povjerenje, stoga pretpostavlja da su prethodni pokušaji bili neuspješni u nekima od tih područja. No, da bi bili uspješni u Hrvatskoj i Srbiji, moraju dosegnuti kritičnu masu, a to je 400.000 putnika do kraja iduće godine. Dugoročno, brojka bi se vrtjela oko milijun vozača i putnika.

Hrvati su dobro prihvatili Autohop.
Hrvati su dobro prihvatili Autohop.

Nakon nekoliko mjeseci rada u ove dvije države, Antonija Bilić Arar, zadužena za marketing u Hrvatskoj, smatra da su korisnici jedva dočekali platformu koja im olakšava pronalazak vozača ili suputnika i to zbog činjenice što je pretraživanje olakšano, ne moraju se javno ostavljati kontakt podatci, povezivanje je jednostavnije…

Dio korisnika su ljudi koji su imali neutralan stav prema konceptu podjele prijevoza, ali često putuju – uglavnom zbog posla ili razdvojenosti od obitelji i dobro bi im došlo da mogu podijeliti troškove. Odlučili su isprobati platformu i nakon što je sve prošlo glatko nastavili su koristiti AutoHop, mnogi od njih redovito. Troškovi automobila, goriva i cestarina prilični su za prosječni hrvatski džep tako da su praktični razlozi, odnosno financijski benefit, čest razlog za korištenje AutoHopa.

Jedan dio korisnika, razumljivo, muče pitanja sigurnosti (sjesti u automobil s nekim nepoznatim), ali upravo je to pitanje na koje AutoHop nudi bolje rješenje od dosadašnjih načina pronalaženja vozača/suputnika – AutoHop je zajednica koja se zasniva na povjerenju, vozači i suputnici se međusobno ocjenjuju i lako je provjeriti s kime se ugodno voziti, a s kim ne. Također, korisnici AutoHopa ispunjavaju profil pa je lako vidjeti što vozač očekuje od suputnika (voli li razgovarati, kakvu glazbu sluša, je li fleksibilan oko vremena polaska…) i, najvažnije, tu su i detaljni podaci o automobilu tako da nema neugodnih iznenađenja.

Kako ekonomija dijeljenja funkcionira u ovoj regiji?

Servisi za dijeljenje vožnje slijede trend ekonomije dijeljenja (sharing economy) na čijim principima rade, primjerice, i Airbnb, Couchsurfing ili već spomenuti ZipCar. No, čini se kako su one još uvijek daleko uspješnije u zapadnom svijetu, a njihov manjak popularnosti u ovdašnjoj regiji možda ima i veze s mentalitetom te činjenicom da se ovdašnji ljudi još itekako sjećaju socijalizma i “prisilnog” dijeljenja imovine – kako onda “natjerati” ovdašnje korisnike da podijele svoj životni prostor ili prazno mjesto u automobilu s kakvim strancem? Istvan odgovara kako je ipak najvažnija potreba za platformom:

Vozači ovdašnje regije žele podijeliti troškove prijevoza zbog niskih primanja i visokih troškova održavanja automobila. U isto vrijeme, putnici traže alternativu nerazvijenom, a skupom javnom prijevozu.

Druga je najvažnija stvar povjerenje među putnicima i vozačima. Na Autohopu korisnici mogu postaviti svoje fotografije, napisati nešto o sebi, provjeriti imaju li zajedničkih Facebook prijatelja s osobom s kojom bi podijelili vožnju te pročitati ocjene drugih suputnika. Prema našem iskustvu, korisnici se na Autohopu ponašaju jednako kao oni koji koriste popularne platforme u Zapadnoj Europi. Ljudi su jednaki, bez obzira na to gdje se nalazili, barem kada govorimo o osnovnim željama i potrebama.

Autohop

No, ne može se izbjeći još jedna specifičnost ove regije, odnosno teška birokratska “ruka”. Nije neobično da se platforme povezane s ekonomijom dijeljenja susreću s pravnim nedoumicama. O tome je svojedobno pričao i Martin Varsavsky, osnivač i CEO Fona, globalne WiFi mreže, navodeći primjere i dajući savjete za one koji žele dijeliti neki proizvod ili uslugu. Istvan smatra dijeljenje vožnje važnom prijevoznom alternativom koja povećava mobilnost ljudi, a samim time i kvalitetu njihovog života te doprinosi i ekonomskom razvoju.

Vlada koja otežava dijeljenje prijevoza zapravo pili granu na kojoj sjedi.

Ne bi to bilo prvi put da je vlada uzela pilu u ruke, doduše, ali nadamo se kako se to ipak neće dogoditi. No, da bi izazvao zanimanje vladajućih, ovaj bi servis prvo trebao dosegnuti kritičnu masu korisnika. A njihove navike, koje uključuju obraćanje Facebook grupama i forumima, bit će teže promijeniti, posebice kad se uzme u obzir da Autohopovi prethodnici to nisu uspjeli – no ne može se poreći ni da su reakcije putnika i vozača za sada obećavajuće.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Deni

    Deni

    17. 09. 2014. u 11:39 am Odgovori

    Mislim da će momci ovdje naići na niz problema jer naše zakonodavstvo ne dozvoljava ovakvu uslugu. Onaj koji naplaćuje vožnju trebao bi imati registriranu djelatnost i svaki puta izdati fiskalni račun što je nemoguće. Vani postoji zakonski oblik ‘tip’ (napojnica) dok kod nas toga nema. Donacija također zakonski nije moguća tako da ustvari rade ilegalan posao

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Modrić, papige i printeri znaju da nas roboti neće zamijeniti

Poplava GPT-4 gurua i Microsoft vs Google utrke stvara dojam friške revolucije, no umjetna inteligencija već desetljećima skriva iste kosture u ormaru. Dobrih ideja i rješenja ima mnogo. Lovaca u mutnom vjerojatno i više. Pitanje je samo - tko će biti glasniji?

Društvene mreže

Sve više mama-influencerica skriva lica svoje djece s interneta. I to je ispravna odluka.

Djeca influencera i djeca influenceri koja su odrasla na internetu danas na pragu zrelosti osvještavaju da im se zapravo nije sviđalo djetinjstvo pred kamerama i u suradnjama s brendovima. Ujedno je i sve više i daleko ozbiljnijih situacija gdje iskorištavanje djece na internetu graniči s kaznenim djelima.

Analiza

TABU: Juniorke u IT-ju imaju 4 %, a seniorke čak 18 % manju plaću od svojih muških kolega

Kako su plaćene žene u IT industriji, za iste godine iskustva, u odnosu na svoje muške kolege? Otvorilo se to pitanje prije pola godine s najnovijim izvještajem platforme TABU, danas mu se vraćamo da vidimo ima li promjena.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

Hrvatski inspektori dio su EU projekta kontrole razvoja AI-ja vrijednog 3,5 milijardi eura

Impresionirani učinkovitošću hrvatskih inspektora, koji su već u prvih 310 posjeta identificirali 168 slučajeva doprinosa razvoju AI-ja, EU je potvrdila uključenost hrvatskog kadra u programu nadzora.

Tvrtke i poslovanje

Evo zašto je poznavanje hrane i vina ključno za uspjeh hrvatskog IT-ja

Osnivači startupa teško da će zadobiti povjerenje investitora ako ne poznaju vina ili naručuju dobro pečene bifteke.

Novost

Otpušteni programeri iz “big techa” završit će u Hrvatskoj: Apis IT planira ih zaposliti 1800

Hrvatska želi “uvesti” i zaposliti otpuštene programere i ostale tehnološke stručnjake iz Googlea, Facebooka, Microsofta i Twittera kao digitalne nomade za potrebe novog projekta daljnje digitalizacije javne uprave na kojemu radi Apis IT.

Digitalni marketing

Svaki bi brend trebao napustiti generičnu “stock” glazbu i razviti svoj – audio identitet!

Iako postoje mnoge "royalty free" glazbene platforme koje nude kvalitetnu glazbu, većina video oglasa napravljena je s glazbom koja zvuči generičko i jeftino. Razlog tome djelomično je loš ukus, manjak hrabrosti ili kreativne vizije menadžmenta, a djelomično manjak vremena posvećen kuriranju kvalitetne glazbe koja zvuči drugačije, ali je konzistentna s brendom.

Gaming

Uskoro kreće 4. sezona Student Esports Tournamenta! Hoće li TVZ ostati nepokoreni prvak?

Idući tjedan počinje nova sezona SET-a, domaćeg esport turnira koji je uspio okupiti 16 tehničkih fakulteta iz svih dijelova Hrvatske, a uz to je postao i nacionalni kvalifikacijski turnir za Amazonov i Intelov University Esports Masters (AUEM)!

Izvještaj

Domaću kreativnu industriju čekaju teški pregovori s Googleom

Iako donosi više od 830 milijuna eura u hrvatski BDP, kreativna industrija još nema u potpunosti odgovarajuću zaštitu i druge uvjete za neometan rad na digitalnom tržištu.