Za napredak i u znanosti i gospodarstvu potrebni su vrhunski stručnjaci, ali i infrastruktura koja im omogućuje kvalitetan rad. Pojava superračunala osobito je važna jer im ona ubrzavaju put do otkrića i inovacija. S hrvatskim stručnjacima saznajemo kako to izgleda u praksi.
Tržište rada evoluira, a morat ćemo i mi s njim. U narednim godinama, ulaganje u digitalne vještine i jačanje održive konkurentnosti bit će presudni za prilagodbu. Evo kako se na tome radi na europskoj, nacionalnoj i razini pojedinca.
Lažne vijesti postoje oduvijek, ali su se, zahvaljujući internetu, u današnje doba toliko namnožile da nam jako otežavaju informiranje, kao i odluke i stavove koje donosimo na osnovi podataka s interneta. Upoznajmo zato ljude i organizacije koji se bore protiv lažnih vijesti u digitalnom prostoru i, što je još važnije, pomažu nam da ih sami prepoznamo.
Google je krajem ovog ljeta dodijelio dvije prestižne nagrade Fortenova grupi za postignuća njihovog Fortenova grupa DataLaba, što je bio dobar povod da, kroz razgovor s njihovim podatkovnim znanstvenicima, saznamo više o temi - ali i tome kakve stručnjake traže za tim.
Od internog alata do zasebnog digitalnog proizvoda. Često tako krenu produktne priče, ali ne završe sve uspješno. Ars Futurin Along, nakon dvije godine razvoja i testiranja, već je pokazao komparativne prednosti svog alata, ali sad slijedi najteži dio - osvajanje klijenata i nadogradnje.
Izrada softvera po mjeri uvijek je kompleksan zadatak jer je potrebno dobro proučiti poslovne procese klijenta, odgovoriti na sadašnje potrebe, ali i uzeti u obzir njegove ambicije. Evo kako je Tacta to uspješno napravila za Lazeo, francusku kompaniju specijaliziranu za neinvazivnu estetsku medicinu.
Prije samo nekoliko godina ismijavali smo rezultate alata za strojno prevođenje, a onda smo odjednom ostali zatečeni njihovom visokom kvalitetom. Što se dogodilo, kako su na brzinu postali tako pametni? O napretku koji je u obradu jezika donijela umjetna inteligencija popričali smo s računalnim lingvistom dr. Markom Tadićem, a dotaknuli smo se i državnog hrvatskog jezičnog portala Hrvojka.
Održivo, okolišno i društveno osviješteno upravljanje. Sve više medijskih stranica bit će popunjeno ovim riječima, no iako je poznato raznim industrijama već desetljećima, dosad je odgovorno poslovanje bilo pitanje dobre volje pojedine kompanije i - po potrebi, sredstvo za poliranje imidža. Što se promijenilo, otkrivamo uz tri stručnjakinje u području.
Društveno odgovorne tvrtke ne vode se samo profitom, nego i svojim vrijednostima, koje promiču interno i u zajednici stvarajući tako novu definiciju uspjeha, uvjereni su u Poslovnoj inteligenciji.
Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.
Europska digitalna pravila nastaju u procesu koji traje godinama, a hrvatska tech industrija u njemu gotovo i nema glasa. Zašto je tome tako i što bi se trebalo promijeniti?
Umjetna inteligencija sve više ulazi u poslovno odlučivanje, no njezine mogućnosti otvaraju pitanja o odgovornosti, ulozi lidera i granicama automatizacije. S dr. sc. Sinišom Krajnovićem, predsjednikom Uprave Ericssona Nikole Tesle, razgovarali smo o tome kako AI mijenja način na koji kompanije posluju i donose odluke.
