Async Labs već 4 godine daje detaljan feedback - na svaku prijavu za posao - gdje ih je to dovelo?

Async Labs već 4 godine daje detaljan feedback – na svaku prijavu za posao – gdje ih je to dovelo?

Ako ste već uspjeli pogledati i evaluirati radni zadatak kandidata kako biste donijeli odluku o zaposlenju, zašto vam je teško pronaći još malo vremena da objasnite zašto (ne)ćete nju ili njega zaposliti?

Async Labs, digitalna agencija, između ostalog usmjerena i na blockchain projekte, već nekoliko godina pronalazi to dodatno vrijeme. Svakom kandidatu ili kandidatkinji, bez obzira hoće li osobu zaposliti ili ne, na kojoj je seniorskoj razini, iz kojeg odjela… dostavlja se tehnički feedback u obliku detaljnog code reviewa odnosno konkretnih smjernica za unaprjeđenje i dodatan razvoj.

Ideja da se tome posvete došla je spontano, spletom okolnosti zapošljavanja u IT industriji. Kad su nakon osnivanja 2016. u Async Labsima su-osnivači Alen Huskanović (CEO) i Luka Klancir (COO) vidjeli kakva ih borba za IT kadrove čeka, zaključili su…

zašto mi kandidatima ne bismo pomogli u edukaciji, pokazali im na koje načine radimo i kakve tehnologije koristimo te što trebaju napraviti da se poboljšaju u tim sferama.

Idealan rezultat tog cijelog procesa je da nam se ljudi ponovo prijave, s više znanja i vještina i samim tim više samopouzdanja u same sebe. To nam se nerijetko događa i trenutno imamo nekoliko članova tima koji su došli u Async Labs “iz druge”.

Luka Klancir i Alen Huskanović osnovali su Async Labs prije šest godina.

Dobar feedback vrijedi svima

Jedan od takvih je Luka Roštan, frontend developer u Async Labsu. Luka Roštan prvi se put prijavio za posao u Async Labs u listopadu 2020. Iako je tada prošao nekoliko razgovora u nekoliko tvrtki, detaljni feedback Async Labsovog Vilima Stubičana, Head of Developmenta, prilično ga je iznenadio u odnosu na ostalo što je dobivao od IT tvrtki. A kao početniku u frontendu, povratna informacija mu je prilično koristila: u feedbacku je bilo točno objašnjeno što bi bilo dobro unaprijediti ili promijeniti te gdje može pronaći informacije o tome kako to napraviti.

Luki Roštanu to se iskustvo posebno urezalo u sjećanje pa je u srpnju 2021. opet testirao svoje mogućnosti i znanja kod Async Labsa, ovaj put s drugim rezultatom.

Radi odličnog iskustva s prošlom selekcijom odlučio sam se opet javiti u Async Labs kako bi me uputili i poslali materijale za daljnje učenje programiranja. No tada nisam dobio materijale nego ponudu za posao.

Luka Roštan danas i sam kolegama daje review koda te kaže kako mu to dobro dođe jer često može vidjeti više različitih pristupa zadatku i naučiti nešto novo.

Osim unapređenja konkurentnosti kandidata, interni benefit ovakve prakse je i edukacija novih Async Labs leadera koji kroz code review dodatno utvrđuju svoja znanja i pristup mentorstvu te s budućim kolegama ostvaruju prvi kontakt kroz konstruktivnu kritiku, pojašnjava Alen. U krajnjoj liniji, cilj ovakvog procesa je educirati ljude i prenijeti dio Async Labsovog (blockchain industriji svojstvenog) stručnog uvida prema van, napominje Luka Klancir.

Ne mora to značiti da će se kandidati vraćati uvijek nama u potrazi za poslom, ali upute, smjernice i komentari koje im mi damo mogu svakako pomoći u potrazi za zaposlenjem i generalnom karijernom napretku.

Kakav ćete odgovor dobiti od Async Labsa?

Developerima tehnički code review već je poznat termin, a Async Labsov feedback upravo je to – analiza koda tijekom koje se traže bugovi i način kako sam kod unaprijediti. No, u Async Labsu niste zakinuti ni ako ste dio dizajna, marketinga ili nekog drugog odjela – ako ste došli u selekciji do djela gdje dobivate zadatak i poslali ste rješenje, dobit ćete tehnički feedback. Uostalom, format povratne informacije je isti za sve kandidate, dodaje Vilim:

Finalnu odluku o tome jesu li kandidati prošli dalje ili nisu donosimo zapravo tek nakon feedbacka, tako da svi naši kandidati dobiju feedback na jednak način. 🙂

Kandidati nakon detaljnog feedbacka imaju priliku steći nova ili unaprijediti postojeća znanja te sebe profilirati kao kvalitetnije radnike kroz volju i trud koji će uložiti u vlastiti napredak, a takve kandidate često u Async Labsu i zapošljavaju.

Kroz strukturu feedbacka u Async Labsu provodi nas Bruno. Ona se formira prema tome:

  1. kako je postavljen projekt (setup):
    Plusevi – popis dobro odrađenih stvari glede postavljanja projekta. Pretežito su to poželjni pristupi iz prakse koji su u pravilu jednostavni i brzi za onoga tko prvi put pokreće projekt.
    Moguća poboljšanja – popis stvari koje su mogle biti bolje glede postavljanja projekta.
  2. kako je rješenje implementirano: struktura ista kao kod setupa.

A sve se završava zaključkom odnosno generalnim komentarom na rješenje sukladno prethodno raspisanom.

Vilim pojašnjava kako to izgleda konkretno u praksi za developere. Uglavnom prolaze područja:arhitekture i (ne)postojanja iste, konzistentnost i kompleksnost rješenja, reusability kroz SOLID principe, “čitljivost” koda i git kompleksnost.

Ovisno o senioritetu pozicije, sva ova područja se skaliraju: kod arhitektura gledamo semantiku puno detaljnije, naprednije koncepte koje očekujemo nakon nekoliko godina iskustva, postojanje i korisnost testova, modularnost komponenti, popratne dokumentacije, support za infrastrukturu i lokalni development ili deployment i slično.

Naravno, ako vidimo nešto specifično u tehnologiji za poziciju, usmjerimo kandidate prema tome i usmjerimo na potencijalnu pozadinu problema i predložimo potencijalno kvalitetnije rješenje u danom kontekstu. Također, pohvalimo i dijelove koji su dobro napravljeni.

Umjesto na kraju, s direktorima se razgovara na početku?

Prvi korak selekcijskog procesa Async Labsa je inicijalni razgovor s nekim od chiefova. On služi za upoznavanje i predstavljanje, ali ne samo kandidata već i Async Labsa kao agencije i poslodavca, objašnjava Alen.

Dosta tih inicijalnih intervjua i izgleda tako da smo mi ti koji dobar dio razgovora predstavljamo firmu, kulturu, procese, projekte, ekipu i naša očekivanja tako da kandidat sam može steći dojam i procijeniti jesmo li mi dobar fit za njega ili nju.

Mi želimo ostaviti dobar prvi dojam i predstaviti se u dobrom svjetlu kandidatima jednako kao što i oni žele nama, navodi Alen objašnjavajući zašto se kao osnivači trude biti prisutni na prvom razgovoru.

S druge strane, dodaje Alen, od samih početaka u Async Labsu nastoje graditi kulturu otvorene komunikacije i transparentnosti te ljudima stvoriti osjećaj da mogu razgovarati s njima bilo kada, o bilo čemu. Tako je selekcijski proces postao jedna aktivna implementacija te njihove agende, potvrđuje i Luka Klancir:

Mi i jesmo na neki način prvo lice firme i želimo dati do znanja da Async Labs ne nudi isključivo radno mjesto već potencijalni odnos. Taj odnos se jako temelji na osjećaju zajedništva i poštivanja s jedne strane te otvorenosti i pristupačnosti s druge. Ako smo upravo mi prvi iz firme s kojima kandidati razgovaraju, to upravo naglašava taj utjecaj i odmah ljudima daje do znanja u kakav tip agencije se prijavljuju.

Imaš priliku pokazati se u najboljem svjetlu

U konačnici, odbijenicu iliti “sorry feedback” oblikuju tako da bude kombinacija onoga što je njima kao Async Labsima bitno kod kandidata, ali usto gledaju i širu sliku praksi u industriji te što prema oba faktora mogu osobi savjetovati. Bruno pojašnjava:

Budući da je naš cilj pratiti najnovije prakse tržišta, koje u pravilu omogućuju isporuku što kvalitetnijih proizvoda, fokus je uvijek neki presjek tog dvoje navedenog. Ne možemo očekivati da netko bude upoznat s našom praksom koju smo uspostavili na osnovu vlastitih potreba tijekom rada, ali ako kandidat istu djelomično već primjenjuje, to je uvijek plus.

Cilj je kandidatu što detaljnije prokomentirati kod, sukladno dobrim praksama na tržištu i praksama koje mi primjenjujemo u radu, pojašnjava Bruno Krnetić, Async Labsov Backend Team Lead.

Vilim zato posebno naglašava da kod njihovih zadataka ne postoji krivo ili pravo rješenje. Feedback formuliraju prema tome kako oni koriste pojedine stvari jer im feedback služi kao uvod u sljedeći krug selekcije gdje detaljnije prolaze pristup i odluku oko rješenja.

Kandidatima čak dajemo mogućnost da samo rješenje pošalju u svojem najjačem setu vještina. Primjerice, ako tražimo backend developera, iako su naši primarni programski jezici PHP i NodeJS, nećemo odbiti kandidate koji imaju prihvatljive godine iskustva u backendu, makar nisu primarno radili s tim jezicima pa tako dobije i rješenja u Javi, Pythonu, Go-u, svega tu bude.

Kroz prihvaćanje takvih rješenja smo se dodatno izučili gledati principe umjesto potencijalno opskurnih detalja jezika koje ionako nećemo koristiti na dnevnoj bazi. Od kvalitetnih developera s više godina iskustva očekujemo relativno laganu prilagodbu novom jeziku, pogotovo jer svi opetovano koristimo jako puno istih koncepata, a tehnički jezik se kroz mentorstvo, onboarding i volju nauči vrlo brzo.

Sto ljudi – sto pristupa

Ako kao Head of Development želiš određenu kvalitetu člana tima, ovaj dio posla definitivno nije “trošenje vremena”, kaže Vilim.

Već smo naveli nekoliko razloga zašto je proces zapošljavanja obogaćen detaljnim feedbackom višestruko koristan za sve uključene, a Alen dodaje kako im ta praksa pruža uvid u to kako kandidati razmišljaju, rade, s kakvim znanjem izlaze na samo tržište, koji su najnoviji trendovi, itd. “Aktivno praćenje svih tih faktora pomaže nam da kontinuirano pratimo i po potrebi se prilagođavamo i tržištu i kandidatima”, zaključuje.

Između ostalog, zato svoje zadatke slažu što “otvorenije”, pojašnjava Vilim, kako kandidate ne bi prisilili da traže “točna rješenja” već da budu kreativni i istestiraju ideje koje inače ne bi imali priliku. Dapače, nerijetko im se događa da daju priliku kandidatima koji možda nisu uspjeli riješiti zadatak i/ili su ga riješili na drugačiji način od očekivanog:

Zanimljivo je pogledati rješenje iz naše perspektive, pitati se što se tu točno događa i što je uopće bilo na pameti kandidatima dok su to radili pa onda čuti iz njihove perspektive isti proces. Mi smo osobno puno toga naučili iz ovih reviewova baš kod takvih kandidata. Plus, takvi kandidati nam ostanu u pamćenju baš radi te kreativnosti u kodiranju što nama šalje poruku da će na isti način pokušati nadograditi ono što sad imamo.

Daleko smo od ikakve ideje da smo sve pokrili, naučili i otkrili, dodaje Vilim, tako da bilo kakav novi input s druge strane daje i njima priliku za rast i razvoj.

I naravno, svi volimo “lovačke i ratne priče” kad je nešto pošlo po krivu ili zašto tko tako radi. :))

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Big Tech zarađuje skoro 200 milijuna eura od oglašavanja u Hrvatskoj, a ne plaća porez

Uvođenje oporezivanja internetskog oglašavanja moglo bi značajno pomoći domaćim medijima, ali kada će ući u Zakon o medijima?

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Što ste propustili

Startupi

Sa Sonjom o Entriu: Bili smo na rubu, a sad ulažemo 500.000 eura godišnje samo u razvoj

Kada u četiri godine jedan domaći startup jedva izbjegne bankrot i toliko preokrene sudbinu da se u kuloarima počinje pričati kako strani konkurent potaknut njihovim rastom navodno razmišlja o povlačenju s tržišta, možemo sa sigurnošću reći da je uspjeh postignut.

Veliki intervjui

HZZO je nešto naučio iz hakerskog napada, ali još se ne zna gdje je “procurilo”

Hakerski napadi uzeli su maha zadnjih par tjedana, a jedna od žrtava je i HZZO od kojeg bi KBC Zagreb nešto mogao i naučiti.

Startupi

Inkubator BIRD: otvorene su prijave za novi program

Riječ je o novom programu koji je restrukturiran na nekoliko razina i posebno namijenjen startupima s AI komponentom.

Tvrtke i poslovanje

iOLAP postaje Elixirr Digital

Elixirr Digital bio je "digitalni" odjel poslovanja, a sada uz iOLAP-ove ekspertize postaje "digitalni, podatkovni i tehnološki" odjel poslovanja.

Umjetna inteligencija

FER-ovim brucošima u pomoć pristiže Branka, AI pomoćnica nastala u suradnji s Infobipom

Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu je u suradnji s prvim hrvatskim jednorogom Infobipom razvio chatbot imena Branka koji će budućim studenticama i studentima omogućiti brži i jednostavniji proces upisa na FER.

Društvene mreže

X nakon pucnjave na Trumpa: “Mi smo javni trg”… Prije odskočna daska za teorije zavjera!

Opet se dogodilo. Opet sam nakon svjetski bitnog događaja otvorila Twitter (nikad X!).