Kad NFT kolekciju izbaci brend paštete vrijeme je za pitati se zašto odjednom ti jedinstveni tokeni iskaču iz paštete. I donose li doista revoluciju u marketingu ili su samo još jedan buzzword?
Argeta je početkom ožujka lansirala svoju kolekciju NFT-jeva.
Da, Argeta, brend pašteta.
I to brend pašteta čiji se marketing dosad – i to dosta uspješno, fokusirao na podizanje ugleda neuglednoj pašteti kao prehambenom artiklu. Na komuniciranje kvalitetnih sastojaka, vrhunskih receptura ili izostanka aditiva.
Kako smo od “Odabrale mame” došli do – NFT dropa? Pa, jednako kao što su u otprilike godinu dana NFT-jevi prošli put od WTF do toga da iskaču iz paštete!
U objavi kojom najavljuju NFT drop Argeta obećaje da će kolekcija biti stvarno posebna i da će kupcima donijeti vrijednost. Bilo je i ozbiljnih komentatora koji su pitali za link na web stranicu, kanal na Discordu pa i roadmap projekta!
Argeta je naposlijetku lansirala kolekciju simpatičnih GIF-ova, animiranih likova u obliku paštete, koji se ne kupuju za kritpovalute već se mogu osvojiti sudjelovanjem u nagradnom natječaju u kojem će vlasnik postati oni koji najoriginalnije napišu kojeg Argettyja žele i zašto. Tresla se NFT brda, rodio se tipični nagradni natječaj kojim se podiže aktivnost na društvenim mrežama!
Bademov napitak, službeno piće metaversea!
Stvarno nije dugo trebalo da Non Fungible Tokeni – kriptografski zapisi na blockchainu čija je glavna karakteristika i pretpostavka vrijednosti da je svaki od njih jedinstven, prođu put od svijeta zagriženih kriptoentuzijasta do marketinških kampanja.
Prvo su se spominjali kao moguće tehnološko rješenje za certifikaciju i autentifikaciju, zatim dospjeli na naslovnice kao digitalni zapisi koji predstavljaju nešto iz stvarnog svijeta, uglavnom digitalnu sliku ili meme, jer su se kupovali i prodavali za stotine tisuća ili milijune dolara. Kratko su se pokušavali prikazati kao velika stvar za umjetnost i umjetnike, a neko vrijeme i kao odlična prilika za brzu zaradu.
A onda su krenule brendirane NFT kolekcije. Od masovnih brendova poput Pringlesa ili bademovog napitka Almond Breeze, preko desničarske društvene mreže Parler ili novinske agencije AFP, do luksuznih modnih kuća Gucci i Burberry – svi su jedva čekali skočiti na vlak NFT-jeva!
Onokad Elon Musk kaže da je nešto marketinški buzzword
Kripto evangelisti, analitičari tehnoloških trendova i digitalni entuzijasti natjecali su se tko će nas bolje uvjeriti koliko NFT-jevi imaju smisla. Kad je došao još i metaverse sve se sklopilo u savršenu sliku – kao što danas na Amazonu kupujemo odjeću, za koju godinu ćemo mintati ili na NFT marketplaceovima kupovati odjeću za svoje virtualne likove. Ili namještaj i slike za virtualne kuće i urede. Vjerojatno i merch omiljenog glazbenika, da se pripremimo za njegov nastup u metaverseu.
A sve pod kapom weba3, vrlog novog decentraliziranog interneta u kojem digitalnim prostorom neće više gospodariti tek nekoliko tehnoloških divova. Kroz decentralizirane organizacije (DAO), ulaganjem kriptovaluta ili kupnjom NFT-jeva obični ljudi imat će udio u digitalnim projektima, odlučivati o smjeru razvoja ili, u slučaju brendova, koje boje će biti novi model tenisica…
Koliko je to tehnički izvedivo i koliko ima smisla – ne treba zaboraviti da je razvoj bilo čega na blockchainu dugotrajan, skup i troši iznimno puno energije – još je predmet beskonačnih rasprava i nitko još nema konačni odgovor na to. Ali, upada u oči činjenica da je čak i poznati ulagač u kripto i hodajući marketinški buzzword, Elon Musk, nedavno izjavio da misli da je web3 – marketinški buzzword.
I’m not suggesting web3 is real – seems more marketing buzzword than reality right now – just wondering what the future will be like in 10, 20 or 30 years. 2051 sounds crazy futuristic!
— Elon Musk (@elonmusk) December 20, 2021
Web3: revolucija u marketingu?
A marketingaši kao da su jedva čekali neki novi buzzword. Tehnološki svijet prije par godina rugao im se jer su u svoje kampanje, milom ili silom, uključivali jednu drugu kraticu – AI. Ako je napisano u Pythonu, zove se strojno učenje. Ako je napisano u PowerPointu, zove se umjetna inteligencija. Sjećate se kad je umjetna inteligencija bila svugdje i kad su svakodnevni predmeti odjednom postajali pametni, od tostera ili bočica za vodu do četkica za zube?
S druge strane, ne krivim marketingaše što ih ne brine koliko nešto tehnički ili tehnološki ima smisla da bi na tome gradili kampanje. Vječno iste stvari na godinama istim digitalnim kanalima kao da su se malo izlizale. Luksuzni brendovi se povlače s Instagrama (Balenciaga je nedavno izbrisala sve objave osim posljednje revije kojom podržavaju Ukrajinu), neki objavljuju da neće više surađivati s influencerima, a neki se potpuno povlače s društvenih mreža.
Tko ne bi u takvoj situaciji lansirao limitiranu NFT kolekciju za ekskluzivnu zajednicu najvjernijih fanova?! Web3 donosi revoluciju u marketingu!
Generacija Z ionako ne sluša marketinške poruke, ne slušaju brendove kad im se obraćaju svisoka, žele sudjelovati, žele da ih se pita. Pa ćemo im reći da kupnjom ili osvajanjem NFT-ja dobivaju pristup izabranoj zajednici najvjernijih obožavatelja, sudjeluju u stvaranju kolekcija i usmjeravanju brenda. Kome ovo zvuči poznato dovoljno je star da je svjedočio početku društvenih mreža i marketinga na njima. 😀
Tad smo o njima pričali kao o fenomenalnom novom načinu za brendove da komuniciraju s kupcima, pitaju ih za mišljenje i onim najvjernijima dopuste da odlučuju o proizvodima i kolekcijama.
Domaći primjer: Zlatni Ilija
Ako ništa drugo, ovaj put smo brzo uhvatili korak! I kod nas su se brzo pojavili brendirani NFT projekti. Marketinška agencija Kontra, recimo, nedavno je izbacila svoju kolekciju NFT-jeva. Uz digitalne sličice osnivača i zaposlenika, međutim, dolazila je i opipljiva vrijednost u stvarnom svijetu.
Kupci Kontrinih NFT-jeva uz njih su dobili sat konzultacija s članom Kontrinog tima, pa i odlazak na kavu ili ručak s njim. Kontrina NFT kolekcija je prihvaćena iznimno dobro, a nije teško vidjeti zašto – jer vrijednost za (kripto) novac nije dobiveni jedinstveni digitalni zapis, niti činjenica da samo vi imate original Zlatnog Ilije, nego sat konzultacija i ručak s njim.
Moglo je i bez NFT-a, ali bez toga ne bi bilo tako fora, je l’ da?
Kontrinoj kolekciji NFT-ova treba, doduše, priznati i da je odradila edukaciju oko toga kako u kupnja kriptovaluta i NFT-jeva funkcionira u praksi.
Mnogi kupci su priznali da ih je kupnja Zlatnog Ilije “prisilila” da prvi put otvore kripto novčanik, prvi put kupe kripto valutu i prvi put aktivno koriste neki NFT marketplace. Isto će odraditi i Argeta koja kaže da će svim dobitnicima NFT-jeva dostaviti pisane upute kako da otvore kriptonovčanik i doista postanu vlasnici nekog NFT-ja.
NFT na Instagramu? Otpor je uzaludan!
Otpor je uzaludan, čini se. A uzaludno je sad već zgražati se nad (be)smislenošću NFT kolekcija. Postat će sveprisutni kao alat za promociju, baš kao što su to postale društvene mreže.
Suradnje s umjetnicima, aukcije za humanitarne svrhe, reizdanja starih kolekcija, nagradne igre… sve što brendovi rade s NFT-jevima mogli bi i bez njih. Ali to ne bi bilo tako zanimljivo i nitko o tome ne bi pisao.
At #SXSW, Mark Zuckerberg just said that “hopefully” in the coming months you’ll be able to mint NFTs within Instagram
— Casey Newton (@CaseyNewton) March 15, 2022
Baš dok ovo pišem stigla je vijest da je Mark Zuckerberg najavio da bi korisnici na Instagramu uskoro mogli mintati i prodavati vlastite NFT-ove… Gotovo je, tek tad će iskakati iz paštete!
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.