Dan nakon što su Appleove dionice zaronile, zaboravila sam iPhone kod kuće

Dan nakon što su Appleove dionice zaronile, zaboravila sam iPhone kod kuće

I suprotno mom predviđanju, svijet nije ni implodirao ni eksplodirao tih 8 radnih sati, koliko sam provela bez svog pametnog telefona. To me navelo da razmislim - je li, kako poslovno-tehnološki analitičari sada pišu na sve strane, ovo kraj ere iPhonea, kao predvodnika inovacija u svijetu smartphonea i njihovih aplikacija?

U srijedu je Apple objavio kako je promašio procjenu prodaje za svoj prvi fiskalni kvartal, koji je završio 29. prosinca – procjenjivalo se da će prodaja iznositi između 89 i 93 milijarde dolara, a u stvarnosti je dosegnula tek 84 milijarde.

Posljedično, u četvrtak su dionice ove tvrtke pale za 10%, što je najveći zabilježeni pad u posljednjih šest godina.

Sasvim slučajno, u petak sam se u ured zaputila bez svog omiljenog pratitelja, najpoznatijeg Appleovog proizvoda, iPhonea, modela X, i ostala nakratko izgubljena, izbačena iz rutine na koju sam se navikavala godinama.

Iako Apple za pad prihoda krivi Kinu, kao i nesigurne trgovinske odnose između te zemlje i SAD-a, mnogi će za niže brojke kriviti i sam Apple. Tehnološki mediji vole predviđati propast tehnoloških divova, a i mi smo im se pridružili nakon Appleovog eventa u rujnu, kada smo ocijenili da će nedostatak inovativnosti skupo koštati ovu tvrtku, oduvijek poznatu upravo po inovacijama.

iPhone je bio u centru posljednje velike eksplozije inovacija

Iako je taj tekst izazvao oprečna mišljenja, čini se kako se predviđeni scenarij polako ostvaruje, ali najviše u dijelu u kojemu je Apple dugo držao vodstvo, inovativnim pametnim telefonima, što je ujedno i segment koji je ovoj tvrtki donosio najviše prihoda. Svi ćemo se sad već sa sjetom sjetiti što je iPhone napravio za tu industriju, a posebice što su iOS i App Store napravili za aplikacije i time indirektno za razne startupe koji se upravo na aplikacije danas oslanjaju.

Kako piše Kara Swisher za The New York Times, Apple je sa svojim iPhoneom bio u centru posljednje velike eksplozije inovacije u tehnološkom svijetu, a to je bio upravo rast i razvoj pametnih telefona. No, ta se era bliži kraju.

Debitiranje iPhonea 2007. godine potaknulo je ono što određeni tehnološki krugovi zovu kambrijskom eksplozijom, što je referenca na eru u kojoj su se pojavile prve kompleksne životinje. Danas bez iPhonea (a kasnije i Androida) ne bi bilo Ubera ili Lyfta, ne bi bilo Tindera, ni Spotifya.

Ne možete se ne složiti sa Swisher, ali znate li gdje sam pročitala njeno mišljenje? Na svom pametnom satu. Silom prilika, doduše, jer sam cijeli dan “osuđena” na laptop i sat, u suprotnom nikad mi ne bi palo na pamet čitati nešto s tako sitnog ekrana, niti je on predviđen za takve radnje – čak ni nema web preglednik!

U petak sam toliko bila očajna da sam u jednom trenutku čitala tekstove na minijaturnom ekranu sata.

No, iako je riječ samo o gadgetu za gadget, odnosno svojevrsnoj produženoj ruci iPhonea, pametni sat me natjerao da razmislim o tome koja je iduća tehnološka inovacija na redu, sad kad nas pametni telefoni više toliko ne uzbuđuju. Stagnacija prodaje ovih uređaja, a potom i njen pad u 2017. i 2018. godini, nije novost, a to što je Apple donekle uspijevao nadomjestiti prihode ne količinom prodanih uređaja, nego njihovim (pre)visokim cijenama, sad polako dolazi na naplatu. I to ne više Appleovim korisnicima, nego samom Appleu i njegovim investitorima.

Život bez pametnog telefona nije život. Ili?

Idemo sad na malu digresiju u kojoj ću opisati nekoliko situacija koje mi je kratkoročni nedostatak iPhonea promijenio u svakodnevnoj rutini.

Dakle, trećeg radnog dana nove godine shvatila sam, kad sam već bila u uredu, da uz sebe nemam svoj vjerni, pametni telefon. Znala sam točno i gdje sam ga ostavila – u hodniku, na polici za ključeve, jer sam u žurbi vukla milijun drugih stvari sa sobom, kako to i obično radim svakoga jutra. Ponekad putem neka od tih milijun stvari bude nehotice kažnjena ostankom kod kuće, a ovaj je put na redu bio telefon.

Opremljena “samo” laptopom i pametnim satom, u uredu sam već pola sata kasnije bila potpuno pogubljena, bolno shvativši koliki je mobitel dio svakodnevice… I koliko utječe na moje navike.

A to je jako, jako puno.

Da dočaram to vama i sebi, vodila sam svojevrstan dnevnik, a u njemu je zabilježen i prvi poriv – on nije bio da trčim po iPhone kući! Ne tako davno, to je prvo što bih napravila (i radila sam), ali zahvaljujući laptopu (da, Macu) i satu (da, Apple Watchu), uspjela sam nadomjestiti većinu situacija u kojima bi mi telefon trebao.

Nekako sam dan preživjela bez telefonskih poziva, ostalu sam komunikaciju obavljala preko SMS-a, iMessagea i aplikacija dostupnih na računalu, a zahvaljujući tome što sam bila na WiFi-ju, mogla sam bez problema koristiti većinu funkcionalnosti sata. Da sam imala priliku koristiti model sata GPS + Cellular, pozivi, a i poruke izvan WiFi-ja, također ne bi bili problem, ali taj model nije dostupan kod nas (mrmlj).

Nakon što sam obavijestila sve koje sam trebala da neću biti dostupna na pozivima, mislila sam da sam riješila većinu izazova, ali ubrzo me uhvatila anksioznost koja je pokazala koliko mi neprimjetnih radnji i aktivnosti ovisi o tom uređaju. Tako sam već u 8:39 panično tvitala o tome:

Što me dovodi do iduće točke – tvitala sam, nisam u pauzama od posla otvarala Instagram, na koji sam se navukla tijekom trudnoće i nakon nje.

Došlo je to iz jednostavnog poriva – u želji da se povežem s drugačijim ritmom te stilom života koji dovodi roditeljstvo te drugim roditeljima, posebice majkama, s obzirom na to da ih nemam u tolikom broju u fizičkoj blizini, prije godinu-dvije otkrila sam cijeli svijet mama na Instagramu koje su mi se uvukle u svakodnevicu. S vremenom sam se malo toga zasitila, posebice zbog poplave sponzoriranog sadržaja koje njihovi profili promoviraju (što je tema za sebe), ali sam iz navike i nakon povratka na posao, kada sam imala daleko manje vremena za praćenje što neka mama tamo piše i fotka, i dalje redovito otvarala tu aplikaciju.

Ove mi je godine odluka bila da se više vratim Twitteru, točnije TweetDecku (koji i dalje prikazuje tvitove kronološkim redoslijedom, blažen bio), a ovaj me neplanirani događaj potaknuo na to.

Zatim sam se naživcirala jer nisam mogla platiti neke stvari online (nedostajao mi je mToken) pa sam pronašla druge načine. Odnosno, obrisala sam prašinu s PayPala, kojim nisam ništa plaćala godinama. Osim pretplate za Netflix, ali to ide automatski. Eh, da, snimila sam i selfie kamerom laptopa. Nepotrebno, ali dovoljno čudno da pokaže koliko je čudan taj dan bio.

Najčudnijih sat i pol provela sam izvan ureda, gdje nije bilo WiFi-ja, nikakvih notifikacija, ničega. Opet su boje bile jasnije, mirisi jači, okusi intenzivniji, misli glasnije, baš i kao ono ljeto koje sam provela bez interneta. Doduše, sad je ciča zima pa mi je bilo i manje toplo oko srca.

Eliminacija nepotrebnih notifikacija = prijeko potrebna detoksikacija

Ono najvažnije – nisam imala potrebu konstantno provjeravati mobitel. OK, jesam, ali nisam mogla jer mi je uređaj vjerojatno tužno vibrirao u osamljenom hodniku. No, već se nekoliko tjedana odvikavam od te glupe navike, a pametni sat, kad ga se pametno posloži, tome može poprilično pomoći.

Kad eliminirate notifikacije koje su stvarno nepotrebne (Evelyn, moj avataru iz igre Harry Potter: Hogwarts Mystery, drago mi je što si skupila dovoljno energije da se usudiš učiti napitke kod profesora Snapea, ali ne treba mi se zapešće tresti zbog toga!), nakon lagane vibracije zapešća pogledom ćete ocijeniti koliko je određena obavijest bitna ili ne, a tek nakon toga odlučiti hoćete li u ruke uzeti telefon, možda čak sjesti za računalo ili poslati (izdiktirati!) kratku poruku putem sata kao odgovor.

Pametni sat možda nije iduća tehnološka inovacija, ali pokazuje da pametni telefon ne mora biti centar naše pozornosti

Ako ste do sada izdržali moje baljezganje, nadam se da ste shvatili i njegovu poantu – ono je trebalo pokazati kako pametni satovi još mogu još više učiniti pametne telefone redundantnima ili barem ih malo pomaknuti iz centra naše pozornosti te samim time smanjiti potrebu da ih često mijenjamo. Osim što to pokazuju trendovi na tržištu, i sam Tim Cook je u svom pismu zaposlenicima naveo da korisnici rjeđe kupuju nove uređaje. Dijelom jer oni ne nude više nešto toliko novo i inovativno, da bismo kupovali nove svake (dvije?) godine, a dijelom i zato što su cijene novih modela bezobrazno napuhane.

Loše su to vijesti za Apple, dobre za korisnike i njihove džepove.

Pametni sat možda nije nova tehnološka revolucija koju zazivaju tehnološki analitičari. No, tehnološka, a i konzumeristička industrija, ponešto je žedna inovativnosti, a za sad (kažem za sad, prije no što na mene skoče pobornici nečega što ću sad nasumično nabrojati) nijedna tehnologija ni proizvod nisu opravdali visoka očekivanja, bilo da je riječ o bitcoinu, blockchainu, pametnim satovima, umjetnoj inteligenciji, što je upravo jedna od glavnih tema na CES-u, čak i unajmljivanju električnih skutera, koje spominje Swisher, jer je to, očito u nedostatku drugih, postala top tema među tehnološkim medijima i analitičarima.

Možda će nešto (a možda i ništa) od toga biti predvodnik neke nove tehnološke inovacije, ali za sada moramo priznati da smo u stagnaciji. A Appleov iPhone, uključujući i onaj koji me vjerno čekao kod kuće, mogao bi postati simbol ovog sporijeg doba tehnološkog napretka, a samim time i slabije prodaje.

(Dok to doba ne prođe, nije loše provjeriti koje nam je i probleme donijela prethodna revolucija, poput (ne)sigurnosti podataka – Apple je upravo na tu temu napravio simpatičan stunt u Las Vegasu, gdje baš počinje poznati sajam CES.)

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Brate, trebam li stvarno uzeti Šaomi?

Xiaomi je u relativno kratkom vremenu postao brend koji se daleko najviše preporučuje u Hrvatskoj i regiji. Zašto?

Kolumna

Što će nam uopće kriptovalute?

Iako o kriptovalutama slušamo već godinama, rijetko kad nam je netko dao suvisao odgovor na pitanje, a što će nama kriptovalute zapravo? U vremenima kada se centralizirani sustavi poput banaka igraju s našim povjerenjem, nikada nije bilo jasnije. Evo odgovora...

Izrada web stranica

Kad vam u 2021. padne server, što očekivati od svog hosting poslužitelja?

Po muci se poznaju junaci pa tako i hosting poslužitelji. Kako izgleda posao s druge strane vašeg weba, otkrili smo.

Što ste propustili

Digitalni marketing

Sean Ellis: “Prošlo je vrijeme kad jedan jedini growth hacker može dobiti vrtoglave rezultate”

Skovan kao termin prije više od 10 godina, growth hacking je osigurao strelovit rast mnogim poznatim firmama u tehnološkom svijetu, ali mu je ta popularnost osigurala i dozu notornosti. O kontroverzama i budućnosti ove metodologije imala sam priliku pričati s njenim utemeljiteljem, Seanom Ellisom, koji će uskoro nastupiti i uživo u Zagrebu na konferenciji SuperMinds: Don’t Code What You Don’t Understand.

Digitalni mediji

Što svaki developer treba znati o web analitici

Svaki put kad netko kaže da je web stranica gotova i “sad možemo instalirati analitiku”, analitičaru negdje na svijetu pametni telefon padne na pod, kaže stručnjak za web analitiku Robert Petković.

Startupi i poslovanje

Head of Growth: Ima li takvih superjunaka u Hrvatskoj?

Domaćim tehnološkim tvrtkama ojačanima investicijama na putu prema rastu trebaju iskusni multidiscplinarni stručnjaci koji će taj rast ubrzati. Analiziramo kako Head of Growth razmišlja, što treba znati te gdje ga i kako naći, a svoja razmišljanja dali su i Filip, vlasnik growth agencije te Tana, suosnivačica Bazzara, koji upravo zapošljava jednog.

Sponzorirano

eCommerce nakon pandemije? Najveće okupljanje industrije otkriva nam korijenske promjene

Svjedoci smo povijesnih preokreta u digitalnoj trgovini i promjena koje će imati dalekosežne posljedice. Kako se pripremiti za postpandemijski svijet eCommercea, Neuralab ekipa donosi saznanja sa središnjeg eCommerce događaja - RetailXa u Chicagu.

Startupi i poslovanje

Superology i Sportening: Želimo odgajati vrhunske product managere u Hrvatskoj

Jedan je prošao put od programera preko 'Katice za sve' do voditelja razvoja proizvoda, a drugi je nakon doktorata i akademske karijere u Kaliforniji radio u Googleu u Zürichu pa se vratio u Zagreb biti suosnivač startupa. Otkrili su nam što čini dobrog product managera, što dobri produktni tim i koji je najkraći put do inovacije.

Kultura 2.0

Velimir Grgić: “Ljudski mozak (i sve njegove mane) postao je transparentniji nego ikada, a sve zahvaljujući internetu.”

Velimir je kao novinar, pisac, scenarist i producent prošao zbilja sito i rešeto toga, ali teorije zavjera ostale su mu trajna inspiracija još od ranih dana. Zašto itko promišlja o zemlji koja je ravna ploča, hoće li teoretiziranje o zavjerama ikada prestati te koja teorija je njemu osobno najintrigantnija - saznali smo od autora netom rasprodane knjige "Teorije zavjera 21. stoljeća".