Damjan Geber: Aplikacije koje koristite itekako utječu na cijene nekretnina u kvartu

Dok bezbrižno pišete recenzije i ostavljate zvjezdice na Yelpu, Facebooku, Airbnbu ili Booking.com-u, vrlo vjerojatno ne razmišljate o tome da upravo generirate mnogo važnih informacija koje mogu biti iznimno korisne sociolozima, arhitektima, investitorima, agentima za nekretnine… Ili svima zajedno.

Što različiti alati poput Google Street Viewa ili društvene mreže poput Instagrama i Twittera te gore spomenutih digitalnih platformi mogu reći o kretanju cijena nekretnina u nekom kvartu i urbanim migracijama, objasnio nam je zagrebački arhitekt Damjan Geber iz nagrađivane kreativne agencije Brigada.

Na nedavno održanoj konferenciji posvećenoj nekretninama u Zagrebu Damjan je govorio o tome kako različite aplikacije i društvene mreže zapravo imaju neočekivano važnu ulogu u suvremenom društvu, a ona je prikupljanje podataka za razumijevanje kretanja cijena nekretnina, kao i za praćenje urbanih migracija:

Tema predavanja je bila utjecaj procesa gentrifikacije i socijalnog brendinga kvartova na kretanja cijena nekretnina, ali i urbanih migracija. Kako je taj proces u posljednjih desetak godina izraženiji nego ikad te za razliku od tradicionalnih urbanih migracija nema jasno definirane parametre, pojavio se izazov pri analizi i prikupljanju relevantnih podataka.

Naime, tradicionalno su se urbane migracije stanovništva događale unutar određenih grupacija, npr. imigranti, etničke zajednice ili planska izgradnja. Današnji procesi promjene sociološke strukture određenog dijela grada nemaju gotovo ništa zajedničko s tradicionalnim procesima, a osim toga su i znatno brži od onog na što smo navikli.

Damjan dodaje kako je u takvom okruženju prikupljanje podataka klasičnim metodama vrlo teško i sporo. Popisi stanovništva, praćenje velikih brojeva koji se uspoređuju s povijesnim podacima poput transporta, lokalnih biznisa i drugog traju godinama, a gentrifikacija kvarta se odvija u stvarnome vremenu.

Zbog tih razloga je, kaže Damjan, važno naći neke nove metode prikupljanja podataka koje su jednostavnije i jeftinije (ako se s njima zna baratati) od tradicionalnih te se prvenstveno baziraju na online sociološkim pokazateljima. To su, jednostavno, alati poput Google Mapsa, Yelpa ili društvenih mreža poput Facebooka, Instagrama i Twittera.

Društvene mreže mijenjaju svijest o nekom mjestu

Jasno, praćenje ovakvih trendova na društvenim mrežama nije jednostavan posao.

Nedavno istraživanje sveučilišta Harvard pokazalo je da se praćenjem upravo tih, svima dostupnih online alata, može pronaći jasna korelacija između cijena nekretnina u kvartovima, dinamike njihove gentrifikacije i niza ostalih parametara. Primjerice, preliminarni podaci su pokazali da otvaranje novog coffee shopa utječe na rast cijena nekretnina za 0,5%, a slični pokazatelji se vežu i za neke druge mikro poslovne subjekte poput trgovine organskom hranom, cvjećarne ili automatske praonice rublja.

Ključni izvori informacija su bili Google Street View i Yelp u kombinaciji s tradicionalnim pokazateljima prikupljenim iz državnog ureda za praćenje nekretnina ili popisa stanovništva. Praćenjem broja novootvorenih lokalnih biznisa mogu se prikupiti inicijalne informacije o određenim promjenama, ali i povećanje ocjena ili komentara kod postojećih biznisa pokazuje da se interes određene društvene grupe za tom destinacijom povećava, što pak dovodi do pitanja otkud dolaze i iz kojih razloga.

Nigdje bez influencera

Osim samog fenomena gentrifikacije, možemo govoriti i o pojmu “socijalnog” brendinga koji može određenom mjestu ili kvartu dati karakter zbog kojeg postaje prepoznatljiv široj publici. Ovo je najviše izraženo upravo na društvenim mrežama, jer se putem njih svijest o nekoj zanimljivoj destinaciji vrlo brzo može formirati.

Kanali za takve procese mogu biti influenceri koji otkrivaju nove stvari i za sobom vuku cijelu svoju sljedbu ili pak mikroinfluenceri koji stvaraju relativno zatvorenu, ali stručnu i iznimno lojalnu grupu, ali mogu biti i sami biznisi koji svjesno pretvaraju svoj kafić ili trgovinu u destinaciju radi koje vrijedi putovati iz centra.

Podaci koje generiraju društvene mreže i druge platforme tako su izuzetno važni za sve one koji ih znaju dobro protumačiti.

Ti podaci pružaju informacije u stvarnom vremenu, a to je ustvari najbitnije kod predviđanja budućih trendova. Digitalno doba je stvorilo naviku da su nam sve informacije dostupne u par klikova, a potreba da budemo ispred vremena te prepoznamo što nas očekuje u budućnosti sve je izraženija. Naravno, osim studijskih potreba, ovi su podaci vrlo bitni i u svakodnevnom životu, pogotovo ako se radi o nekretninskom biznisu ili običnom traženju novog stana ili poslovnog prostora.

Fenomen “zelenog žiga” – Starbucksa

Možda se upravo vaš kvart bori s lošom reputacijom i mislite kako se to nikako ne može promijeniti, ali postoji niz čimbenika koji odlučuju o tome kako jedan kvart dobije imidž.

Imidž kvarta se stvara kroz javno dostupne površine, bilo da se radi o komunalnim površinama poput parkova, dječjih igrališta i slično ili privatnim površinama poput barova, restorana, coworking prostora ili galerija. Javni prostor je sav prostor kojem možemo pristupiti bez da nas netko pita za razlog, tako da na doživljaj kvarta ili destinacije jednako utječe arhitektura uličnih pročelja, parkova ili trgova kao i komercijalna prizemlja koja su ustvari ekstenzije ulice u interijer. Kad smo na putu, podjednako se sjećamo značajnih građevina kao i kul restorana ili dizajnerskog dućana u koji smo ušli.

U digitalnom vremenu, doživljaj je sve. Sve više tražimo jedinstveni doživljaj u svemu što radimo jer smo informacijama ionako svakodnevno pretrpani.

Jedan od najpoznatijih brendova na svijetu, Starbucks, ima zanimljivu povezanost s pojmom gentrifikacije, jer kvartovi u koje Starbucks dođe automatski postanu “privlačniji” za život. Ipak, ne radi se samo o kavama:

Starbucks se pokazao kao prilično relevantan pokazatelj procesa gentrifikacije, ali ono što još uvijek nije razjašnjeno jest odgovor na pitanje što je bilo prije, kokoš ili jaje. Drugim riječima, još nije potpuno jasan odgovor znači li dolazak Starbucksa da je prva faza gentrifikacije već gotova, a zeleni logo je samo pečat na kraju tog procesa ili je on jedan od prvih indikatora da se taj proces krenuo događati.

Zasad je izglednija ova prva opcija u kojoj su oni predvodnici invazije krupnog kapitala u dovoljno transformiranu zajednicu da u njoj postoji prostor i za ozbiljniju zaradu od nezavisnih trgovaca. Oni se mogu definirati kao predvodnica takvim promjena, ali i njihovo definitivno zaključenje te prelazak iz gentrificiranog kvarta u mainstream kvart.

Za Starbucksom ubrzo dolaze i ostali ugostiteljski lanci, a za njima i retaileri poput H&M brendova, Nikea i Adidasa, Urban Outfittersa te ostalih urbanih brendova. A paralelno s njima dolazi i još jedna bitna transformacija koja je puno ozbiljnija od komercijalizacije, a to je turizam potpomognut Airbnbom i sličnim platformama. Međutim, to je jedna potpuno druga i vrlo slojevita sociološka diskusija.

Kakve koristi od toga ima turizam?

Za kraj, Damjana sam pitala može li pretjerana ekspanzija uporabe neke aplikacije dovesti do smanjenja cijena nekretnina i problema za lokalno stanovništvo?

Kao što sam spomenuo, turizam kroz jednostavno dostupne aplikacije za samostalno nalaženje smještaja znatno utječe na život u kvartu ili još manjim zajednicama. Međutim, aplikacije poput Airbnba ili Booking.com-a mogu biti dodatni pokazatelj promjena u kvartovima, ali te informacije su u pravilu u završnim fazama gentrifikacije ili brendinga kvarta te se moraju uzimati s određenim oprezom.

Neki dan sam čitao da se u staroj splitskoj jezgri zatvara možda i posljednje autentično mjesto, popularna konoba Tri Volta jer pod pritiskom “turističke gentrifikacije” jednostavno ne može preživjeti. A upravo su ta konoba i njoj slične ustanove stvorile staru splitsku jezgru kao destinaciju punu autentičnog života. Danas je taj život izgubljen, kontinuitet je prekinut i pitanje je kada i hoće li se uopće vratiti.

Nakon tako drastične promjene, upitno je koliko će i sam Split ostati poželjna destinacija jer razglednički turizam je stvar prošlosti, doživljajni turizam je budućnost, a mi se te budućnosti polako, ali sigurno odričemo.