Anctuov Marko Pavlović: Kako je tražilica postala 'tržnica' društvenih aplikacija i osigurala investiciju

Anctuov Marko Pavlović: Kako je tražilica postala ‘tržnica’ društvenih aplikacija i osigurala investiciju

Pavlović je osnivač social media alata Anctu koji je prošli tjedan potvrdio seed investiciju od 50 tisuća dolara za stvaranje platforme za upravljanje društvenim mrežama, konkurenta servisima poput HootSuitea. Kako se s Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku odlučio pokrenuti svoj startup kojeg je već pivotirao te “pozabaviti” se social podacima - Pavlović o otkriva u svom prvom intervjuu - za Netokraciju.

Anctu želi biti “social” platforma.

Marko Pavlović je osnivač social media alata Anctu koji je prošli tjedan potvrdio seed investiciju od 50 tisuća dolara za stvaranje platforme za upravljanje društvenim mrežama, konkurenta servisima poput HootSuitea. Kako se s Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku odlučio pokrenuti svoj startup kojeg je već pivotirao te “pozabaviti” se social podacima – Pavlović o otkriva u svom prvom intervjuu – za Netokraciju.

Anctu se prvi put pojavio kao tražilica podataka s društvenih mreža koju je Pavlović prijavio na Seedcamp u Zagrebu, natjecanje startupa koje održava jedan od vodećih europskih akceleratora, kojem je Netokracija bila regionalni medijski partner. Anctu tada nije bilo proizvod koji je danas. Pavlović je nakon razgovora sa Seedcampovim mentorima shvatio da ima jedan veliki problem, koji nije nimalo rijedak među osnivačima startup u regiji: shvatio je da ne zna prodavati.

Samo za Netokraciju 😉

Dok bi se većini vjerojatno činilo da jednostavno trebaju naći suosnivača koji zna prodavati, Pavloviću je palo na pamet jedan također očit, ali i širi problem: developeri i razvojne tvrtke inače ne znaju prodavati, ne žele se baviti naplatom i sličnim problemima. Upravo zbog toga su integrirana rješenja poput Appleova App Storea uspjela, jer nudi jednostavan način prodaje i naplate proizvođačima “appova” te još jednostavniji način kupnje krajnjim korisnicima.

Social agencije, klijenti i rastuće tržište

Da bi se razumio Anctu, morate shvatiti trenutnu situaciju na tržištu alatima za upravljanje društvenim mrežama. Samo u Hrvatskoj postoji nekoliko specijaliziranih agencija za marketing na društvenim mrežama, poput iStudija, DRAP-a koji je proizveo Krašov Ekopark te Akcije koja je nedavno predstavila FenixApps. U svijetu ih je na stotine, pri čemu većina marketinških i PR agencija također integrira društvene mreže u svoju ponudu klijentima, dok većina klijenata pak otvara profile na društvenim mrežama poput Facebooka ili Twittera. Ne radi se nikako o novom trendu – dapače!

S alatne strane postoje deseci proizvoda, od nezavisnog Hootsuitea kojeg koristi Bijela kuća do Salesforceovog Marketing Cloudea kojeg čini niz akvizicija tog velikog “cloud” igrača, poput Buddy Medie. Svi žele biti potpuna rješenja i nuditi apsolutno sve za upravljanje društvenim mrežama, od tvitanja i objave statusa do analize rezultata. Većina ih je kvalitetna, ali vam iz iskustva mogu reći da koji god alat koristili kao primarni, morate ga “nadograđivati” drugim rješenjima, poput Buffera – specijalizirane aplikacije za objavu statusa u određenom trenutku.

Anctuovi alati zasad su njihovi sami – developeri su potrebni!

Pavlović s Anctuom želi stvoriti app store za spomenuto tržište, putem kojeg ćete moći kombinirati alate po potrebi, što odgovara manjim, specijaliziranim proizvođačima koji nemaju budžet za pozicioniranje pred klijentima poput Bijele kuće ili Coca Cole. “Mix and match” – rekli bi američki kupci. Kupcima bi pak na taj način Anctu mogao postati i primarno rješenje za upravljanje društvenim mrežama, pri čemu bi postao značajna konkurencija tvrtkama poput Salesforcea, ali i mnogih mainstream informatičkih tvrtki koje u svoju ponudu žele integrirati “social”.

Developeri potrebni!

Anctu je daleko od konkuriranja velikim igračima, ali i potencijalne akvizicije. Najbitniji element Anctuovog napretka bit će mu ne samo tehnički razvoj platforme, već razvoj odnosa s tvrtkama koje razvijaju rješenja za društvene mreže. U regiji ih ne nedostaje, ali Pavlović će ih morati uvjeriti da se isplati uložiti vrijeme i trud kako bi se uklopili u Anctu, pri čemu napominje za Netokraciju:

Želimo postati vodeća platforma za društvene mreže za male tvrtke i profesionalne korisnike društvenih mreža, ali i pomoći developerima u stvaranju “social media” alata. Želim pružiti priliku drugim osnivačima malih startupa da se približe velikim tržištima.

Pavlović smatra kako okupljanje developera zapravo neće biti problem, jer smatra da postoji velik broj programera koji imaju odlične ideje, ali ne postoje platforme koje bi im olakšale realizaciju. U Rumunjskoj je primjerice upoznao osnivača startupa Keenskim Tudora Vlada koji radi rješenje za izradu sažetaka – Anctu bi startupu poput Keenskima ponudio priliku za rast. Pavlović trenutno radi na razvoju konkretnih suradnji:

Postoje primjeri poput development udruga s kojima pregovaramo jer imaju interes testirati svoje alate na našoj platformi te par drugih tvrtki koji su zainteresirani graditi svoja rješenja za analizu ili upravljanje društvenim mrežama na Anctu. Naravno, u početku će ići teže, no nismo ni računali da će naš cilj biti lagano ostvarljiv.

Pivot polučio potencijalnim investicijama

Pavlović za Netokraciju otkriva kako osiguravanje seed investicije nije bilo ništa teže nego pivotiranje iz tražilice podataka s društvenih mreža u platformu za njihovo upravljanje:

Posvećenost i mnogo rada je bilo najbitnije! Trčao sam gdje god sam mogao po Europi skupljajući komentare i korisne informacije, pokušavajući barem malo zainteresirati druge u svoju viziju. Negdje sam uspio, negdje nisam.

Anctu se sprema za korisnike…

Prve, prave zainteresirane investitore Anctu je našao na rumunjskoj startup konferenciji How to Web, kojoj je Netokracija regionalni medijski partner, gdje je Pavlović nastupio u konkurenciji koju je činio i iStudijev Mediatoolkit. Već tada mi se povjerio da se nešto sprema, ali nije htio davati nikakve detalje dok ne vidi kako će proći How to Web. U međuvremenu je Anctu postao platforma za upravljanje društvenim mrežama, što je pobudilo više nego očekivani interes:

Nekoliko se investitora s tamošnje konferencije zainteresiralo za Anctu i javilo za više detalja. Nakon što sam se vratio u Osijek javilo ih se još dvojica.

Pivot je očito pokazivao veći potencijal, a nakon nekoliko tjedana nakon povratka iz Rumunjske Pavlović je odlučio detaljnije razgovarati te konačno i finalizirati seed ulaganje s investitorom – iz Hrvatske. Pavlović priznaje nije htio javno reći ime investitora, ali navodi kako iako nije dosad ulagao u tehnološke projekte, poznaje tehnološki svijet:

Najvažniji element u mojoj odluci je bio osobni odnos s investitorom i razumijevanje vizije koju s Anctu pokušavam realizirati. U tom slučaju trenutni investitor se pokazao kao pun pogodak, povezali smo se na svim razinama i ostvarili stabilan odnos što je rezultiralo poslovnom suradnjom.

Pavlović je Anctu predstavio i na rumunjskom How to Webu.

Tržište na koje Pavlović cilja s Anctuom izuzetno je veliko, raste i na njemu je prisutan veliki broj potencijalnih klijenata. Neki su mi spomenuli kako nisu isprva uopće razumjeli koncept Anctua na način kako ga Pavlović pitcha, ali s druge strane, oni koji se bave društvenim mrežama odmah su znali koji potencijal nudi. Pavlović pak stvara Anctu iz vrlo jednostavnog razloga:

Inspirira me izazov. Izazov da postoji jako mala šansa da nešto mogu promijeniti na ovom svijetu, sada pokušavamo mijenjati manje stvari koje su nam dostupne, tko zna u što ćemo sve zakoračiti u budućnosti. Fascinirajuće mi je da danas softver preko vaših online identiteta može prepoznati što volite i mislite pa vam s toga može ponuditi više i bolje. Big data, data vizualization, internet of things i social data to hardware su stvari koje me isto inspiriraju da stvorim svoju tvrtku.

Anctu je rješenje kakvo još ne postoji na tržištu, dovoljno drugačije od konkurencije da bi moglo biti velik uspjeh ili pak potpuni promašaj. Poslovni model temeljen na pretplatama odgovara razvoju iz Hrvatske s obzirom da se ne radi o aplikaciji za krajnje, već prvenstveno profesionalne korisnike.

Pavlović će svakako u nekom trenutku morati otići u SAD barem na nekoliko mjeseci kako bi razgovarao s tamošnjim developerima i agencijama koji čine najveće svjetsko tržište u “social media” svijetu, ali bi mu istočnoeuropska perspektiva mogla ponuditi bitnu prednost u tome što većina manjih, kvalitetnih, ali nedovoljno promoviranih alata dolazi upravo iz ostatka svijeta. O društvenim se mrežama stalno govori kako nude glas krajnjim korisnicima i demokratiziraju komunikaciju širom svijeta. Mislili vi da je to istina, idila ili zabluda, Anctu ne želi demokratizirati tržište upravljanja profilima na društvenim mrežama, već učiniti nešto mnogo praktičnije: ponuditi izbor integriranih alata za Facebook i Twitter te na njihovoj prodaji rastućem tržištu – integrirano zaraditi.

ponuda

Komentari

    • Ivan Brezak Brkan

      Ivan Brezak Brkan

      11. 12. 2012. u 12:31 pm Odgovori

      Damire, inače si argumentirao. Ergo, ako misliš da je “industrija magle”, reci zašto. Neovisno što misliš o socialu, velike firme ulažu velike novce u social platforme. Isto kao što možeš misliti da je religija “magla”, mnogi vjernici ulažu i vrijeme, vjeru te novce u ono što vjeruju – otišao sam u krajnost s primjerom, but you get my point.

  1. Damir2

    Damir2

    11. 12. 2012. u 8:27 pm Odgovori

    Sviđa mi se kako se nikad ne naljutiš na komentar 🙂 Rijetka osobina.

    Ljudi ‘kupuju’ ono što im treba, bilo proizvod ili usluga. Auto je recimo proizvod kojim se prevezeš. eBay je usluga gdje kupuješ i prodaješ. Religija je recimo usluga od koje se bolje osjećaš. Social mreža je također usluga od koje se bolje osjećaš (druženje itd). Ali ljudi ne kupuju ono kaj im ne treba.

    Napraviti aplikaciju koja će pratiti aplikaciju koja grupira aplikacije za praćenje koliko je npr. ljudi pogledalo tvoju sliku je besmislica. Upravo to se dešava, sve više nekorisnih zapetljanih usluga koje su same sebi svrha, pa nakon toga ide nadgradnja – usluge koje analiziraju te nekorisne usluge. Na kraju se toliko zapetljaju da će završiti kao financijska industrija sa ovim izvedenim instrumentima ulaganja – tu se više nitko nije snalazio i sve je propalo. Tako bude i ovo propalo jer nije po pravilu ‘common sense’. Firme ionako više ništa ne kuže vezano uz social. Samo znaju da je to kao popularno i da bi trebalo nekaj poduzet.

    🙂

    • -

      -

      12. 12. 2012. u 4:33 pm Odgovori

      Odgovor ti je vrlo razuman i logičan. Ali vrlo, vrlo vjerojatno neprimjenjiv na situaciju.
      PRimjer s autom je dobar. Razumnom kupcu auto služi za prijevoz s točke A na točku B. No, veliki broj kupaca želi auto određenog brenda (kvaliteta u drugom planu) bez obzira na troškove održavanja. Određene boje, određene besmislene opreme (crvena kožna sjedala, sumanut stereo-sustav, spojeri XYZ) itd. Troškove benzina i parkinga da ne spominjemo. Za hrpu relacija dovoljan bi bio tramvaj ili max. taksi. Ali tu izostaje wow faktor i impresija koja se ostavi.
      Apple iPhone je kvalitetan smartphone. Ali isto tako postoji čitav niz kvalitetnih ili tehnološki boljih non-Apple smartphonea. No, Apple ima trendy i wow faktor, naročito među ženskim konzumentima. Plus muškim konzumentima koji žele ostaviti dojam. Eksperti koji to uzimaju radi platforme su jako sitnoj manjini.
      Žene kao konzumenti kontroliraju oko 80% consumer spendinga. Dakle, žene su target za consumer industry, bez obzira kupovale za sebe, “nas” ili za nekog muškarca. Pridobij ih za klijente, one će već pridobiti svog partnera kao i druge konzumente za tvoj produkt.
      Social media, kao ismartphone paltforme, su pun pogodak u sridu što se tiče ženske populacije 12-49 godina kao korisnika. Već postoji dovoljno socioloških i psiholoških studija o društvenim mrežama, ponašanju potrošača, profilu korisnika… Komunikacija sijelo vrije “da se bude u tijeku” ili “kako se ne bi propustilo nešto”, objava fotki koje ljudi lajkaju što godi dotičnoj osobi, svakoj daje osjećaj kako je u središtu pažnje (svog svjeta). Gomila muških korisnika je došla na social media platforme upravo slijedeći ženske korisnike. Stara fora koju mi je objašnjavao iskusnim promotor: nagovori cure neka dođu u klub, tipovi će već doći sami.
      To je sva mudrost, pojednostavljeno, slažeš se?
      Matan iz “Prosjaka i sinova” je to skraćeno rekao: “Nitko nije propao tko je za žensko radio!” Industrija kozmetike, mode, parfema – bujaju više ili manje. Social media industrija je pokupila principe i iskustvo, te primijenila to na svoje produkte. Naizgled nije isto, ali bu$ine$$ kao i consumer market su u biti vrlo slični.
      Objašnjavati logički, razumski, kako social media nije nešto pametno, korisno ili poslovno čvrsto jest isto kao objašnjavati biračima kako ne bi trebali glasovati “po osjećaju”, po principu “uvijek sam bio za ove” ili prema tome kako koliko je tko ispao šarmantan u TV duelu.
      Platforma koja bolje služi za zadaću “lajkanja”, pumpanje ega i linkanje “kaj tko radi gdje” će biti uspješna.
      Ni Brkan ni Pavlović nisu izmislili social media kao svoju foru. Jednostavno su prepoznali trend i priliko za business: “I did not invent the rainy day, I just sell the best umbrellas”. Ako neće oni, netko će drugi uskočiti u tu tržišnu nišu.

      • Damir2

        Damir2

        12. 12. 2012. u 4:52 pm Odgovori

        Ti govoris o emociji ka faktoru kupnje i 101% si u pravu. Također odlična opservacija da žene vole social. No ja sam mislio na ove dodatne profesinalne usluge koje su indirektne. Donekle ću se složiti da su korisne ako poboljšaju krajnju social uslugu korisniku, ali to u 90% primjera nije slučaj.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Ni WiFi pojačivači vam ne pomažu? MESHtar pokriva svaki kut stana ili kuće, bez po muke.

Stabilan Wi-Fi je nevjerojatno teško postići, pogotovo ako imate nezgodan tlocrt prostorija ili više kvadrata. Srećom, postoje sustavi koji te probleme mogu zaobići.

Kultura 2.0

Treba li vam teta u Pošti pretvoriti Bitcoin u kune?

Hrvatska Pošta pokrenula je projekt mjenjačnica za kriptovalute u suradnji s tvrtkom Electrocoin i time može postati jedna od najprogresivnijih tvrtki u Hrvatskoj. Pitanje je - hoće li?

Tehnologija

Više od 100 inženjera Instituta RT-RK u Osijeku razvija softver za BMW, Audi i Mercedes

Tvrtka Institut RT-RK Osijek broji više od stotinu zaposlenika, a stalno su u potrazi za novim kadrom do kojeg uspješno dolaze stipendiranjem studenata u Osijeku.

Što ste propustili

Kultura 2.0

Što je za vas Instagram bez (broja) lajkova? Manji pritisak, bolji sadržaj

Instagram pomalo po svijetu povlači zavjesu svoje verzije bez lajkova, a dojmovi su i par mjeseci nakon još podijeljeni. Pa iako influenceri plaču jače – korisnici će biti oni na koje će promjena utjecati najviše.

Kultura 2.0

Jesu li video igre – u svijetu i u Hrvatskoj – umjetnost?

Ako je i limenka umjetnikovog izmeta umjetnost, zašto ne bi umjetnost bile i linije kodova uz prateću računalnu grafiku? Razmatrajući odabrane teorije umjetnosti istražujem mogu li se videoigre smatrati umjetnošću.

Startupi i poslovanje

Od Yahoove milijarde do Automatticovih par milijuna: Tumblr i WordPress pod istim krovom

Tumblr, svojedobno pionir microblogginga, a danas samo blijeda slika stare slave, ipak nalazi svog spasioca u nekada glavnom blogerskom konkurentu.

Internet marketing

Sve više brendova u komunikaciji bira nesavršenost, autentičnost, ljudskost – a vi?

Današnji korisnici u reklamama žele vidjeti “prave” modele, žele inkluzivnost, žele autentičnost. Prolazi li vrijeme savršenosti, dosadašnjeg marketinškog ideala?

Startupi i poslovanje

Imate rješenje za fintech ili banke? Zadnji vam je rok za prijavu na regionalni Elevator Lab Challenge!

Žele li ubrzati svoj razvoj poput švedske Klarne koja je osigurala skoro pola milijarde dolara investicije za svoje 'Buy now, pay later' rješenje, hrvatski fintech startupi mogu se prijaviti na Elevator Lab program do 10. kolovoza.

Internet marketing

Mariju Renić Marić majčinstvo “gurnulo” u potpuno nove blogerske vode (ali ne i na Instagram)

Nakon što je više od desetljeća blogala pod svojim imenom, Marija Renić Marić krajem prošle godine napravila je veliku promjenu - blog je preimenovala u “Maminu čaroliju” i počela pisati isključivo o temama vezanima uz roditeljstvo. Kako i zašto, otkriva u razgovoru.