
Ana Pavičić-Kaselj i Poduzetnički kamp utiru put startupima do bespovratnih sredstava EU
Vjerojatno ste već vidjeli najave za Akceleratorski poduzetnički kamp koji se za nešto više od tjedan dana održava u Osijeku, a na kojemu će se mentorirati budući poduzetnici, predstavljati oni sadašnji, razvijati tehnološke ideje, dok za najbolje slijedi i potpora u daljnjem razvoju projekata. No, tko stoji iza svega toga? Ako već niste imali priliku, upoznajte Anu Pavičić-Kaselj, rođenu Osječanku s bogatim međunarodnim poslovnim iskustvom, koja je odlučila iskoristiti svoje znanje i vještine kako bi ovdašnjim tehnološkim projektima olakšala pristup europskim sredstvima.

Ana je već s 15 godina počela raditi u obiteljskoj tvrtki, završila je Ekonomski fakultet u rodnome gradu, odradila studentsku praksu u SAD-u, a uz pomoć stipendije završila magisterij u Njemačkoj. Potom je radila u Europskoj komisiji, a od 2005. u Institutu za razvoj i međunarodne odnose (IRMO), nakon čega je upisala i doktorat na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Radila je i na brojnim međunarodnim projektima vezanima uz energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, urbani i teritorijalni razvoj, s posebnim naglaskom na razvoj ESCO tržišta, odnosno novih poduzetničkih prilika u segmentu energetskih usluga. Inicijatorica je svih programa energetske obnove zgrada u RH te autorica Programa energetske obnove javnih i stambenih zgrada koje danas provodi Vlada RH.
Krajem prošle godine Ana je inicirala i s kolegicama osnovala CUTER, Centar za urbani i teritorijalni razvoj, kako bi omogućila aktivno sudjelovanje znanstvene i stručne javnosti u procesu kreiranja javnih politika, kako na nacionalnoj, tako i na regionalnoj i lokalnoj razini, ali i širenju različitih inovativnih rješenja, praksi i projektnih prilika. To je samo dio svega onoga čime se naša svestrana sugovornica bavi, a spomenimo još možda i ono najbitnije u cijeloj priči – od ove godine, kada je startao SME Instrument u sklopu okvirnog programa Europske unije, Horizon 2020, postala je evaluator inovatnih poduzetničkih projekata, a od svibnja do danas ocijenila je 71 inovativni projekt koji prijavljuju poduzeća, fakultetski spin-offovi i startupi, registrirani na području EU.
(Tehnološki) plodna Slavonija
Hvalevrijedno iskustvo, ali kako se tu uklapa Acceleration Boot Camp – i zašto baš u Osijeku? Ana objašnjava:
Prvi puta se s poduzetničkom inkubacijom susrećem 2010. godine, kada kao tehnička pomoć pomažem Poduzetničkom inkubatoru BIOS-u iz Osijeka u izradi Studije izvedivosti i cost-benefit analize za izgradnju nove modularne hale. BIOS je tada bio jedan od prvih inkubatora, a danas jedan od najuspješnijih u Hrvatskoj. Rodom sam Osječanka, koja dosta dobro poznaje Osijek i Slavoniju i Baranju, način razmišljanja ljudi, ali trenutnu gospodarsku situaciju. Osijek i cijela Slavonija i Baranja danas imaju odlične preduvjete u vidu poduzetničkih potpornih institucija koje su na usluzi poduzetnicima i koje se kao takve trebaju aktivnije uključiti u stvaranje novih poduzetničkih prilika. Mnoge kolege s moje generacije na Ekonomskom fakultetu su danas uspješni poduzetnici u IT branši i osnivači Osijek Software Cityja. Mislim da cijelo ovo područje ima mnogo toga za ponuditi – u smislu poduzetničkih i startup ideja – ali mu je potreban veći poticaj. Drugi gradovi već imaju slične inicijative ili su one u procesu stvaranja, kao što su Zagrebački inkubator poduzetništva, Impact HUB Zagreb ili Startup Rijeka, a Slavonija i Baranja, osim postojećih inkubatora i Osijek Software Cityja, nema takve mogućnosti.
Otkriva i konkretan poticaj za pokretanje događaja – bio je to još jedan poduzetnički kamp na pomalo netipičnoj lokaciji, Solinu, na kojemu je Ana bila jedan od predavača i poželjela nešto slično napraviti u svom rodnom kraju. Kao cilj pred sve sudionike postavlja da svake godine na SME Instrument iz Hrvatske ode barem 90 poduzetničkih prijava vezanih za inovativne poduzetničke/startup ideje te da uspješnost odobrenog financiranja bude 20%, odnosno 18 projekata godišnje.

Naravno, nije Anino porijeklo jedini razlog zbog kojega se Kamp održava upravo u Osijeku – grad je to koji se nerijetko naziva hrvatskom “silicijskom” ravnicom, a Ana smatra da su glavni razlog zbog toga poduzetni i sposobni ljudi. No, smatra da itekako ima mjesta za daljnji napredak.
Ključan faktor daljnjeg rasta i razvoja su obrazovni programi, koji nerijetko ne prate stvarne potrebe poduzeća koja posluju na tom području. Ovo nije slučaj samo s Osijekom, ovo je činjenično stanje u cijeloj Hrvatskoj – obrazovni kurikulumi su zastarjeli i ne mogu osigurati podršku istraživanju i tehnološkom razvoju. U Osijeku se na svu sreću upravo započelo s izmjenom kurikuluma, ali nakon duge petogodišnje borbe i zahtjeva poduzeća koja se okupljaju oko Osijek Software Cityja.
Ugledajmo se (ponovno) na Irsku
Acceleration Boot Camp Osijek, kao i sam SME Instrument, namijenjen je svim poduzetnicima – malim i srednjim poduzećima i startupima. Organizatori žele ciljano okupiti istu skupinu prijavitelja kako bi se odmah započelo s razvojem projekata, što bi u konačnici rezultiralo prijavama na SME Instrument, gdje bespovratna sredstava mogu iznositi od 50.000 eura pa do 2,5 milijuna eura po poduzeću. SME Instrument će se provoditi u narednih šest godina, a Ana pojašnjava kako Kamp, iako se održava u Osijeku, nije ograničen samo na ovo područje, nego na cijelu Hrvatsku.
Da je pomoć ovdašnjim projektima itekako potrebna Ana je shvatila nakon što je završio prvi krug evaluacija poduzetničkih projekata za SME Instrument, gdje je pristiglo 2666 projektnih prijedloga iz cijele Europske unije, od čega ih je 317 pozitivno ocijenjeno, a 155 odobreno za financiranje te činjenice da je Hrvatska prijavila 9, a da niti jedan prošao. Izdvaja i zanimljivost u broju projekata odobrenih po zemljama EU: Španjolska (39), Velika Britanija (26), Italija (20), Njemačka (11), Irska (10) i Francuska (9). Međutim, najuspješnija je bila Irska, iz koje je pristiglo 50 prijava, a njih 10, odnosno 20% su dobili financiranje. Irska je po broju stanovnika slična Hrvatskoj, no tamo postoji sedam akceleracijskih i oko 30 inkubacijskih programa za poduzetnike. U Hrvatskoj su danas registrirana dva akceleratora i 22 poduzetnička inkubatora, ali Ana se pita kakav razvojni program oni doista nude, osim prostora i općih pogodnosti za sve njihove stanare.
No, da bi se išta od svega planiranog ostvarilo, moraju se prijaviti i kvalitetni projekti, a naša sugovornica objašnjava i svoja očekivanja od njih.
U samo sedam dana, od kada smo otvorili prijavu, zaprimili smo 21 poduzetničku ili startup ideju! Smatram to odličnom reakcijom i dobrim pokazateljem, pogotovo zato što nismo imali mnogo vremena za oglašavanje. Do kraja tjedna su otvorene prijave i, znajući naš mentalitet, očekujem da će se većina njih pisati u posljednja dva dana. Ovo je prvi ovakav događaj u Osijeku te Slavoniji i Baranji i očekujemo da će se prijaviti znatan broj projektnih ideja, između ostalog zato što će im svima biti omogućeno da tijekom četiri dana nastave raditi na njima uz podršku vrhunskih mentora, poduzetnika i investitora. Takva prilika za učenje i stjecanje novog iskustva se ne događa često i vjerujem da će ju sudionici i prijavitelji u potpunosti iskoristiti.
Neposredno nakon održavanja Acceleration Boot Campa u Osijeku planira se i otvaranje prvog akceleratora koji će imati sjedište u tom gradu i koji će biti potpora daljnjem razvoju i financiranju poduzetničkih i startup ideja – oni će pristizati kroz ovakve vrste događanja, a i kroz suradnju s ostalim poduzetničkim inkubatorima na području Slavonije i Baranje.
Prijavite svoj inovativni projekt!
A ako i vi želite prijaviti svoju ideju za poduzetnički kamp, ne zaboravite da prijave traju do 2. 11. Uz mnoštvo predavača i mentora, među kojima će biti i Netokracijin Ivan Brezak Brkan, u sve se uključio i bugarski akcelerator Eleven. Naime, jedan će projekt iz Osijeka imati priliku naći se u finalu odabira za osmu generaciju startupa koji će otići u Sofiju i dobiti investiciju.
Uz spomenuti ukupni akceleracijski fond od 500.000 kuna, kao i sve spomenute planove za poduzetničke ideje, taj dodatak dođe kao šećer na kraju cijele priče.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.
Pravila ponašanja
Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:
Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.
Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.
Komentari
Studio Pandora
31. 10. 2014. u 1:20 am
Zgodna je Ana i sve to. Jedino malo pretjeruje kada je BIOS u pitanju. Zaista ne vidim gdje je uspjeh ustanove koja je primila toliko bespovratnih sredstava od RH, EU, Grada, … da se sa svim tim novcem za sve vrijeme postojanja moglo hraniti tih 100-ak zaposlenih poduzetnika. Da i ne nabrajamo poslove koje su preko veze dobivali stanari.