Uber će ubiti radio i drugi trendovi koje predviđa Amy Webb

Uber će ubiti radio (zvijezdu) i drugi trendovi koje predviđa futuristica Amy Webb

Amy Webb, osnivačica Future Today Institutea, ali i futuristica (za što se kune da je akademska titula), trećeg dana GEN Summita u Beču dala je uvid u budućnost koja nas čeka te kako će razvoj tehnoloških trendova utjecati na medije. Upravo je to područje kojim se bavi i o kojemu predaje na NYU i Columbiji - budućnost tehnologije, poslovanja, medija i društva. Pa, pogledajmo što nas čeka - 2046.!

Amy

Na početku svog predavanja, kako bi pokazala što su doista trendovi, a što je tek “trendi”, iznijela je priču o osobi iz medijskog svijeta koja joj je pitchala ideju o – Uberu za vijesti. Riječ je o aplikaciji koja donosi čitateljima vijesti kad god žele, gdje god žele. No, ta je osoba iznošenjem takve ideje pogriješila u više stvari, smatra Amy. Nije prepoznala što je zapravo tu trend, a niti shvatila da je Uber svojevrsna prijetnja – novinarstvu.

Što je zapravo trend?

Kako kaže Amy, da bi nešto bilo trend, mora zadovoljavati četiri stavke:

  1. Mora biti pogonjen pravim ljudskim potrebama, a kataliziran novim tehnologijama.
  2. Mora biti pravovremen, ali istodobno i trajan.
  3. Mora se razvijati.
  4. Može materijalizirati seriju nepovezanih događaja koji dolaze s “ruba” i kreću se prema mainstreamu.

Da bismo kreirali scenarije za budućnost, odnosno predviđali što će se dogoditi, moramo mapirati trendove – ne trendi stvari. Upravo je to posao futurista.

predvidjanje

Uber će zamijeniti naše osobne automobile, a time i navike

Što se tiče prijetnje Ubera novinarstvu, Amy je do toga došla predviđajući razvoj Ubera. Za nekoliko godina Uber će postati samovozeća flota vozila, a nekoliko godina kasnije prevozit će i pakete i obitelji i ljubimce – bilo koga, bilo što i bilo gdje. Zamijenit će u potpunosti osobne automobile, a troškovi koje izdvajamo za Uber, zamijenit će mjesečne troškove za vozila, smatra Amy. Dok se vozimo Uberom, moći ćemo raditi, igrati se, čitati… Možda čak i vježbati.

A koji medij trenutno najviše koristimo u vozilima i na koji će ovo najviše utjecati? Radio.

3 današnja tehnološka trenda – u 2046.

Amy je izdvojila tri tehnološka trenda koja već danas vidimo i predvidjela kako će se oni razvijati do 2046. godine, kako bi pokazala o čemu sve mediji, ali i cijelo društvo, trebaju razmišljati. To su chatbots, problematika privatnosti i pomiješana stvarnost (mixed reality).

Hoće li chatbotovi budućnosti biti rasisti, seksisti, ksenofobi?

Chatbotovi, razgovorljivi “roboti”, tema su koja je podigla zanimanje kod mnogih brendova, a posebice i medija. Danas su botovi u fazi učenja – kako razgovarati s ljudima. Amy se tu dotakla i umjetne inteligencije te načina na koji se to učenje provodi.

Artificial Neural Networks sustavi su koji su “trenirani” unosom milijuna komada podataka i prilagođavanja mrežnih parametara sve dok klasifikacije ne postanu točne. Drugim riječima, kreiramo računala koja mogu sama razmišljati po uzoru na ljudski mozak.

Google je postigao da njegova računala uče na jednak način kao što to rade djeca. Primjerice, svi smo kao mali pokušavali prepoznavati oblike u oblacima. Danas isto to i rade računala.

Imamo Amazon Echo, imamo Google Home. Imamo NYT Blossom Bot, koji predlaže što objavljivati na društvenim mrežama, a i CNN svog chatbota za utrku ima – pretragu vijesti formira u obliku razgovora.

Dotaknula se dva Microsoftova eksperimenta – u Kini je to Xiaoice, računalni bot predstavljen kao 17-godišnja djevojka s kojom možete razgovarati, koja pamti detalje o vama i provjerava kako ste, posebice ako je primijetila da ste bolesni. No, drugi Microsoftov eksperiment, neslavno ugašena Tay, pokazuje opasnosti o kojima trebamo razmišljati kad predviđamo 30 godina unaprijed.

Chatbotovi, da bi bili uspješni, trebaju veliku bazu pitanja i odgovora, a da bi chatbotovi pogonjeni umjetnom inteligencijom bili uspješni, potrebni su im podatci, algoritmi i trening.

A od koga će učiti kako se ponašati? Od ljudi.

Tay je vrlo brzo postala kontroverzna ljubiteljica Hitlera i Trumpa te zagovarateljica teorija zavjere (iako je bila i ljubiteljica psića). No, postoje i suptilniji primjeri. Google Photos je tako prošle godine identificirao dvije osobe kao – gorile.

Ima toga još – ako, primjerice, u pretragu slika putem Googlea utipkate “CEO”, gotovo sve slike bit će – muškarci u odijelima. A prva žena u rezultatima pretrage? CEO Barbie.

CEO

Ljudi ponekad mogu biti poprilično grozni. U isto vrijeme, mašine uče od nas. Do 2046. mogle bi naučiti o našem rasizmu, seksizmu i ksenofobiji. A to bismo mogli shvatiti tek kad bude kasno.

Privatnost će si moći priuštiti samo elita

Amy je poznata po tome da ne objavljuje ništa o svojoj kćeri na internetu, o čemu je i pisala za Slate. Tu je i slučaj u kojemu trgovački centri mogu znati kad su žene trudne i u kojem su točno stadiju. Što će biti tek 2046.? Amy smatra da će sve naše biomedicinske i druge tajne postati dostupne, a anonimnost će si moći priuštiti samo elita.

Tko će odgovarati za zločine u pomiješanoj stvarnosti?

Virtualna stvarnost, slike i videi od 360° – sve su to teme o kojima se pričalo na GEN Summitu. Tu je i mixed reality, pomiješana stvarnost pa tako već danas imamo primjer indijskog premijera koji je putem holograma istodobno sudjelovao na nekoliko stotina okupljanja ili japansku pop zvijezdu Hatsune Miku.

Pitanja koja si trebamo postaviti, kad predviđamo razvoj ovog trenda do 2046., jest kako će VR i MR povećati ili smanjiti razumijevanje ljudi međusobno, ali i vijesti? Kako ta tehnologija mijenja našu pripadnost? Kako kroz nju prezentirati religiju ili kulturu bez stereotipa? Ako počinite zločine u MR svijetu, hoće li to biti kažnjivo i tko će biti odgovoran?

Na kraju zanimljivog predavanja, Amy je objasnila medijima što moraju raditi. Pratiti trendove, raditi prioritete među njima i mapirati scenarije. Ulagati u primijenjeno istraživanje i razvoj. Eksperimentirati i primjenjivati naučeno.

Budućnost nije nešto što nam se pasivno događa. Na budućnost može svatko od nas utjecati, zaključila je na kraju.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Damir

    Damir

    17. 06. 2016. u 2:12 pm Odgovori

    Mala ispravka, neural networks učenje umjetne inteligencije ne imitira ljude a Google ne uči poput male djece. Jer neural način sastoji se od unošenja milijuna primjera dok malo dijete već nakon nekoliko primjera zna prepoznati predmet.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Izvještaj

Kako je Estonija postala “startup nacija”, može li to Hrvatska, kako – i kad?

Može li novoosnovana udruga Cro Startup ponoviti uspjeh koji je postigla Startup Estonia? Eve Peeterson iz te udruge ispričala je koje su promjene, inicijative i angažmani bili ključni za uspjeh.

Digitalni marketing

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. potrošeno 1,65 milijarde kuna, 75% otišlo Googleu i Meti

Na digitalno oglašavanje u Hrvatskoj u 2021. godini potrošeno je milijardu i 657 milijuna kuna, pokazalo je istraživanje digitalni AdEx koje su za HUDI (Hrvatsku udrugu digitalnih izdavača) proveli austrijska agencija Momentum i lokalni partner Ipsos.

Panel

Rok trajanja programera: Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera?

Možete li 57-godišnjaka zamisliti na razgovoru za posao frontend developera u nekoj domaćoj IT agenciji? Zavirili smo u raspravu o tome koliki je rok trajanja programera i upitali nekoliko njih, različitih razina iskustva i pristupa karijeri, može li se do mirovine biti "samo programer".

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Upoznajte 13 hrvatskih healthtech timova “Get Started in Health Innovation” programa

Pred vama je prva generacija jedinog programa u Hrvatskoj koji se sustavno posvetio podršci stručnjaka koji žele razvijati nešto u segmentu healthtecha. Njihova rješenja fokusirana su na razne probleme u zdravstvenom sustavu: od alata za efikasnije pružanje zdravstvene pomoći, ali i onih koji olakšavaju rad samih zdravstvenih djelatnika do rješenja koja i pacijentima omogućavaju jednostavnije pratiti svoje zdravstveno stanje.

Intervju

Kako je softverski inženjer s Kube našao svoju oazu u Microsoftovom razvojnom centru

Iz daleke Havane na Kubi, softverski inženjer Arnaldo Perez stigao je u Microsoftov razvojni centar u Srbiji. Kako, zašto, u kojem timu i što danas radi, kako se privikao na novo okruženje te što je naučio u zadnje četiri godine radeći u Microsoftu i regiji, saznali smo u intervjuu.

Nesortirano

Combisu nagrada Microsoft Partner of the Year 2022 u Hrvatskoj

Combis je osvojio prestižnu godišnju nagradu američke tehnološke kompanije Microsoft za Hrvatsku.

Mobilno

Huawei Apps UP natjecanje se vraća s nagradom od preko milijun dolara

Treću godinu zaredom Huawei bogatim fondom nagrađuje najbolje programere koji će se odvažiti na razvoj aplikacija za ekosustav Huawei mobilnih usluga.

Intervju

Prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj: 80 % ispitanika koristi ih umjesto auta kako bi brže stigli do cilja

Bolt je proveo prvo istraživanje o električnim romobilima u Hrvatskoj, a za Netokraciju ekskluzivno otkrivaju najzanimljivije podatke.

Startupi i poslovanje

Ovo su najinovativniji učenici, studenti i škole u Hrvatskoj koji su osvojili nagrade Digitalnog inkubatora

U velikoj završnici Digitalnog inkubatora by Hrvatski Telekom, u organizaciji Instituta za inovacije, održane su prezentacije najuspješnijih timova učenika i studenata i dodijeljene su im nagrade ukupnog novčanog fonda od 200.000 kuna. Evo kakve ideje i rješenja su predlagali...