Uber će ubiti radio (zvijezdu) i drugi trendovi koje predviđa futuristica Amy Webb

Na početku svog predavanja, kako bi pokazala što su doista trendovi, a što je tek “trendi”, iznijela je priču o osobi iz medijskog svijeta koja joj je pitchala ideju o – Uberu za vijesti. Riječ je o aplikaciji koja donosi čitateljima vijesti kad god žele, gdje god žele. No, ta je osoba iznošenjem takve ideje pogriješila u više stvari, smatra Amy. Nije prepoznala što je zapravo tu trend, a niti shvatila da je Uber svojevrsna prijetnja – novinarstvu.

Što je zapravo trend?

Kako kaže Amy, da bi nešto bilo trend, mora zadovoljavati četiri stavke:

1. Mora biti pogonjen pravim ljudskim potrebama, a kataliziran novim tehnologijama.
2. Mora biti pravovremen, ali istodobno i trajan.
3. Mora se razvijati.
4. Može materijalizirati seriju nepovezanih događaja koji dolaze s “ruba” i kreću se prema mainstreamu.

Da bismo kreirali scenarije za budućnost, odnosno predviđali što će se dogoditi, moramo mapirati trendove – ne trendi stvari. Upravo je to posao futurista.

Uber će zamijeniti naše osobne automobile, a time i navike

Što se tiče prijetnje Ubera novinarstvu, Amy je do toga došla predviđajući razvoj Ubera. Za nekoliko godina Uber će postati samovozeća flota vozila, a nekoliko godina kasnije prevozit će i pakete i obitelji i ljubimce – bilo koga, bilo što i bilo gdje. Zamijenit će u potpunosti osobne automobile, a troškovi koje izdvajamo za Uber, zamijenit će mjesečne troškove za vozila, smatra Amy. Dok se vozimo Uberom, moći ćemo raditi, igrati se, čitati… Možda čak i vježbati.

A koji medij trenutno najviše koristimo u vozilima i na koji će ovo najviše utjecati? Radio.

3 današnja tehnološka trenda – u 2046.

Amy je izdvojila tri tehnološka trenda koja već danas vidimo i predvidjela kako će se oni razvijati do 2046. godine, kako bi pokazala o čemu sve mediji, ali i cijelo društvo, trebaju razmišljati. To su chatbots, problematika privatnosti i pomiješana stvarnost (mixed reality).

Hoće li chatbotovi budućnosti biti rasisti, seksisti, ksenofobi?

Chatbotovi, razgovorljivi “roboti”, tema su koja je podigla zanimanje kod mnogih brendova, a posebice i medija. Danas su botovi u fazi učenja – kako razgovarati s ljudima. Amy se tu dotakla i umjetne inteligencije te načina na koji se to učenje provodi.

Artificial Neural Networks sustavi su koji su “trenirani” unosom milijuna komada podataka i prilagođavanja mrežnih parametara sve dok klasifikacije ne postanu točne. Drugim riječima, kreiramo računala koja mogu sama razmišljati po uzoru na ljudski mozak.

Google je postigao da njegova računala uče na jednak način kao što to rade djeca. Primjerice, svi smo kao mali pokušavali prepoznavati oblike u oblacima. Danas isto to i rade računala.

Imamo Amazon Echo, imamo Google Home. Imamo NYT Blossom Bot, koji predlaže što objavljivati na društvenim mrežama, a i CNN svog chatbota za utrku ima – pretragu vijesti formira u obliku razgovora.

Dotaknula se dva Microsoftova eksperimenta – u Kini je to Xiaoice, računalni bot predstavljen kao 17-godišnja djevojka s kojom možete razgovarati, koja pamti detalje o vama i provjerava kako ste, posebice ako je primijetila da ste bolesni. No, drugi Microsoftov eksperiment, neslavno ugašena Tay, pokazuje opasnosti o kojima trebamo razmišljati kad predviđamo 30 godina unaprijed.

Chatbotovi, da bi bili uspješni, trebaju veliku bazu pitanja i odgovora, a da bi chatbotovi pogonjeni umjetnom inteligencijom bili uspješni, potrebni su im podatci, algoritmi i trening.

A od koga će učiti kako se ponašati? Od ljudi.

Tay je vrlo brzo postala kontroverzna ljubiteljica Hitlera i Trumpa te zagovarateljica teorija zavjere (iako je bila i ljubiteljica psića). No, postoje i suptilniji primjeri. Google Photos je tako prošle godine identificirao dvije osobe kao – gorile.

Google Photos, y'all fucked up. My friend's not a gorilla. pic.twitter.com/SMkMCsNVX4

— Jacky Alciné (@jackyalcine) June 29, 2015

Ima toga još – ako, primjerice, u pretragu slika putem Googlea utipkate “CEO”, gotovo sve slike bit će – muškarci u odijelima. A prva žena u rezultatima pretrage? CEO Barbie.

Ljudi ponekad mogu biti poprilično grozni. U isto vrijeme, mašine uče od nas. Do 2046. mogle bi naučiti o našem rasizmu, seksizmu i ksenofobiji. A to bismo mogli shvatiti tek kad bude kasno.

Privatnost će si moći priuštiti samo elita

Amy je poznata po tome da ne objavljuje ništa o svojoj kćeri na internetu, o čemu je i pisala za Slate. Tu je i slučaj u kojemu trgovački centri mogu znati kad su žene trudne i u kojem su točno stadiju. Što će biti tek 2046.? Amy smatra da će sve naše biomedicinske i druge tajne postati dostupne, a anonimnost će si moći priuštiti samo elita.

Tko će odgovarati za zločine u pomiješanoj stvarnosti?

Virtualna stvarnost, slike i videi od 360° – sve su to teme o kojima se pričalo na GEN Summitu. Tu je i mixed reality, pomiješana stvarnost pa tako već danas imamo primjer indijskog premijera koji je putem holograma istodobno sudjelovao na nekoliko stotina okupljanja ili japansku pop zvijezdu Hatsune Miku.

Pitanja koja si trebamo postaviti, kad predviđamo razvoj ovog trenda do 2046., jest kako će VR i MR povećati ili smanjiti razumijevanje ljudi međusobno, ali i vijesti? Kako ta tehnologija mijenja našu pripadnost? Kako kroz nju prezentirati religiju ili kulturu bez stereotipa? Ako počinite zločine u MR svijetu, hoće li to biti kažnjivo i tko će biti odgovoran?

Na kraju zanimljivog predavanja, Amy je objasnila medijima što moraju raditi. Pratiti trendove, raditi prioritete među njima i mapirati scenarije. Ulagati u primijenjeno istraživanje i razvoj. Eksperimentirati i primjenjivati naučeno.

Budućnost nije nešto što nam se pasivno događa. Na budućnost može svatko od nas utjecati, zaključila je na kraju.