Uber će ubiti radio i drugi trendovi koje predviđa Amy Webb

Uber će ubiti radio (zvijezdu) i drugi trendovi koje predviđa futuristica Amy Webb

Amy Webb, osnivačica Future Today Institutea, ali i futuristica (za što se kune da je akademska titula), trećeg dana GEN Summita u Beču dala je uvid u budućnost koja nas čeka te kako će razvoj tehnoloških trendova utjecati na medije. Upravo je to područje kojim se bavi i o kojemu predaje na NYU i Columbiji - budućnost tehnologije, poslovanja, medija i društva. Pa, pogledajmo što nas čeka - 2046.!

Amy

Na početku svog predavanja, kako bi pokazala što su doista trendovi, a što je tek “trendi”, iznijela je priču o osobi iz medijskog svijeta koja joj je pitchala ideju o – Uberu za vijesti. Riječ je o aplikaciji koja donosi čitateljima vijesti kad god žele, gdje god žele. No, ta je osoba iznošenjem takve ideje pogriješila u više stvari, smatra Amy. Nije prepoznala što je zapravo tu trend, a niti shvatila da je Uber svojevrsna prijetnja – novinarstvu.

Što je zapravo trend?

Kako kaže Amy, da bi nešto bilo trend, mora zadovoljavati četiri stavke:

  1. Mora biti pogonjen pravim ljudskim potrebama, a kataliziran novim tehnologijama.
  2. Mora biti pravovremen, ali istodobno i trajan.
  3. Mora se razvijati.
  4. Može materijalizirati seriju nepovezanih događaja koji dolaze s “ruba” i kreću se prema mainstreamu.

Da bismo kreirali scenarije za budućnost, odnosno predviđali što će se dogoditi, moramo mapirati trendove – ne trendi stvari. Upravo je to posao futurista.

predvidjanje

Uber će zamijeniti naše osobne automobile, a time i navike

Što se tiče prijetnje Ubera novinarstvu, Amy je do toga došla predviđajući razvoj Ubera. Za nekoliko godina Uber će postati samovozeća flota vozila, a nekoliko godina kasnije prevozit će i pakete i obitelji i ljubimce – bilo koga, bilo što i bilo gdje. Zamijenit će u potpunosti osobne automobile, a troškovi koje izdvajamo za Uber, zamijenit će mjesečne troškove za vozila, smatra Amy. Dok se vozimo Uberom, moći ćemo raditi, igrati se, čitati… Možda čak i vježbati.

A koji medij trenutno najviše koristimo u vozilima i na koji će ovo najviše utjecati? Radio.

3 današnja tehnološka trenda – u 2046.

Amy je izdvojila tri tehnološka trenda koja već danas vidimo i predvidjela kako će se oni razvijati do 2046. godine, kako bi pokazala o čemu sve mediji, ali i cijelo društvo, trebaju razmišljati. To su chatbots, problematika privatnosti i pomiješana stvarnost (mixed reality).

Hoće li chatbotovi budućnosti biti rasisti, seksisti, ksenofobi?

Chatbotovi, razgovorljivi “roboti”, tema su koja je podigla zanimanje kod mnogih brendova, a posebice i medija. Danas su botovi u fazi učenja – kako razgovarati s ljudima. Amy se tu dotakla i umjetne inteligencije te načina na koji se to učenje provodi.

Artificial Neural Networks sustavi su koji su “trenirani” unosom milijuna komada podataka i prilagođavanja mrežnih parametara sve dok klasifikacije ne postanu točne. Drugim riječima, kreiramo računala koja mogu sama razmišljati po uzoru na ljudski mozak.

Google je postigao da njegova računala uče na jednak način kao što to rade djeca. Primjerice, svi smo kao mali pokušavali prepoznavati oblike u oblacima. Danas isto to i rade računala.

Imamo Amazon Echo, imamo Google Home. Imamo NYT Blossom Bot, koji predlaže što objavljivati na društvenim mrežama, a i CNN svog chatbota za utrku ima – pretragu vijesti formira u obliku razgovora.

Dotaknula se dva Microsoftova eksperimenta – u Kini je to Xiaoice, računalni bot predstavljen kao 17-godišnja djevojka s kojom možete razgovarati, koja pamti detalje o vama i provjerava kako ste, posebice ako je primijetila da ste bolesni. No, drugi Microsoftov eksperiment, neslavno ugašena Tay, pokazuje opasnosti o kojima trebamo razmišljati kad predviđamo 30 godina unaprijed.

Chatbotovi, da bi bili uspješni, trebaju veliku bazu pitanja i odgovora, a da bi chatbotovi pogonjeni umjetnom inteligencijom bili uspješni, potrebni su im podatci, algoritmi i trening.

A od koga će učiti kako se ponašati? Od ljudi.

Tay je vrlo brzo postala kontroverzna ljubiteljica Hitlera i Trumpa te zagovarateljica teorija zavjere (iako je bila i ljubiteljica psića). No, postoje i suptilniji primjeri. Google Photos je tako prošle godine identificirao dvije osobe kao – gorile.

https://twitter.com/jackyalcine/status/615329515909156865

Ima toga još – ako, primjerice, u pretragu slika putem Googlea utipkate “CEO”, gotovo sve slike bit će – muškarci u odijelima. A prva žena u rezultatima pretrage? CEO Barbie.

CEO

Ljudi ponekad mogu biti poprilično grozni. U isto vrijeme, mašine uče od nas. Do 2046. mogle bi naučiti o našem rasizmu, seksizmu i ksenofobiji. A to bismo mogli shvatiti tek kad bude kasno.

Privatnost će si moći priuštiti samo elita

Amy je poznata po tome da ne objavljuje ništa o svojoj kćeri na internetu, o čemu je i pisala za Slate. Tu je i slučaj u kojemu trgovački centri mogu znati kad su žene trudne i u kojem su točno stadiju. Što će biti tek 2046.? Amy smatra da će sve naše biomedicinske i druge tajne postati dostupne, a anonimnost će si moći priuštiti samo elita.

Tko će odgovarati za zločine u pomiješanoj stvarnosti?

Virtualna stvarnost, slike i videi od 360° – sve su to teme o kojima se pričalo na GEN Summitu. Tu je i mixed reality, pomiješana stvarnost pa tako već danas imamo primjer indijskog premijera koji je putem holograma istodobno sudjelovao na nekoliko stotina okupljanja ili japansku pop zvijezdu Hatsune Miku.

Pitanja koja si trebamo postaviti, kad predviđamo razvoj ovog trenda do 2046., jest kako će VR i MR povećati ili smanjiti razumijevanje ljudi međusobno, ali i vijesti? Kako ta tehnologija mijenja našu pripadnost? Kako kroz nju prezentirati religiju ili kulturu bez stereotipa? Ako počinite zločine u MR svijetu, hoće li to biti kažnjivo i tko će biti odgovoran?

Na kraju zanimljivog predavanja, Amy je objasnila medijima što moraju raditi. Pratiti trendove, raditi prioritete među njima i mapirati scenarije. Ulagati u primijenjeno istraživanje i razvoj. Eksperimentirati i primjenjivati naučeno.

Budućnost nije nešto što nam se pasivno događa. Na budućnost može svatko od nas utjecati, zaključila je na kraju.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Damir

    Damir

    17. 06. 2016. u 2:12 pm Odgovori

    Mala ispravka, neural networks učenje umjetne inteligencije ne imitira ljude a Google ne uči poput male djece. Jer neural način sastoji se od unošenja milijuna primjera dok malo dijete već nakon nekoliko primjera zna prepoznati predmet.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Umjetna inteligencija

Najvažniji dio Rimčevog Vernea nije robotaksi, već iskustvo?

Ovaj tjedan rebrendirana u Verne, Project 3 Mobility, tvrtka koju su 2019. godine osnovali Mate Rimac, Adriano Mudri te Marko Pejković, danas napokon ima prvo “opipljivo” predstavljanje onog što su razvijali. No, je li robotaksi usluga zbilja najvažnije što mogu ponuditi?

Veliki intervjui

Postaj, Trebam.hr i Meštar.hr – što očekivati od platformi za pronalazak majstora

Usprkos tome što nam nedostaje majstora na raznim područjima, barem imamo dovoljno platformi koje će nas povezati s onima najboljima, ili se barem tome nadamo.

Tvrtke i poslovanje

Istraživanje korisničkog iskustva: Jeste li spremni čuti što trebate napraviti?

Ako se pravilno postavi, kao ključna poslovna funkcija, UX istraživanje može pomoći u diverzifikaciji portfelja proizvoda, usluga i korisnika, otkrivanju različitih vrijednosti vaše ponude, implementiranju novih trendova i strategija, a mogao bi vam ukazati i na neiskorištene prilike za širenje i inoviranje. Ako vam to nije dovoljno, čitajte dalje, i otkrijte kako to rade najveće tvrtke na svijetu...

Što ste propustili

Prikaz

Book&Zvook: Jeste probali audioknjige na hrvatskom?

...bolje nego da trčimo za njima i vičemo: „Pa vi ništa ne čitate!“, kažu Ljubica Letinić i Lana Deban iz Book&Zvooka koje su nam objasnile kako nastaju audioknjige - na hrvatskom.

Novost

Euromoney proglasio RBA najboljom digitalnom bankom u Hrvatskoj

Jedan od vodećih europskih časopisa u području financija i bankarstva Euromoney, proglasio je Raiffeisenbank Hrvatska najboljom digitalnom bankom u Hrvatskoj. Ova se nagrada svake godine dodjeljuje banci s vodećom ponudom digitalnih proizvoda i usluga.

Pametni automobili

Direktor Vernea tvrdi da su granice između 4. i 5. razine autonomije nejasne – što kažu stručnjaci?

Peta razina autonomnosti vozila svojevrstan je sveti gral industrije, no je li uopće dostižna i potrebna?

Društvene mreže

Andrej Plenković i Možemo razvaljuju TikTok

Do kraja parlamentarnih izbora premijer Plenković lajkaniji je bio od Pernara, a Možemo najpraćenija stranka.

Novost

Cijeli svijet zahvatio “plavi ekran smrti”: Što do sada znamo

Aviokompanije otkazuju letove, televizije su prestale s emitiranjem, poslovanje su prekinule mnoge banke, pa i Londonska burza. U Hrvatskoj probleme ima CEZIH, televizije, pa i kontrola leta.

Startupi

Nađite bug na Daytoni – i osvojite nagradu iz fonda od 60.000 dolara

Developeri koji Daytoni do kraja godine pomognu poboljšati Daytonine značajke ili prijaviti bugove, mogu osvojiti i solidnu financijsku nagradu.