‘U digitalnom marketingu nitko ne kuka za starim dobrim vremenima, jer nisu bila dobra’

Panel je moderirao Netokracijin Ivan Brezak Brkan, a o gospodarsko-političkoj perspektivi digitalnog marketinga raspravljali su Marijo Volarević (Hrvatski telekom), Anđelko Milardović (Institut za europske i globalizacijske studije), Igor Pureta (Grawe), Davor Runje (DRAP), Velimir Srića (Ekonomski fakultet u Zagrebu) i Robert Kopal (Algebra, IN2data).

Digitalni marketing sve je prisutnija pojava u svim domenama koja se uz marketing vežu, no odražavaju li to budžeti? Tim se pitanjem pozabavio Davor Runje, ukazavši na to da se na domaćem terenu budžeti za digitalno oglašavanje službeno vrte između 8 i 12 posto, no mnogo se ulaže i u produkciju sadržaja, pogotovo videa, u Google oglašavanje i različite druge aspekte pa je teško odrediti koliki je to na kraju iznos.

Ono što znamo, napomenuo je, jest da taj iznos raste, te da se digitalni marketing iz dana u dan razvija.

Napreduje i kvantitativno i kvalitativno. Nekad kad pogledamo stvari koje smo radili prije godinu dana me sram – toliko brzo sve napreduje. Ne mogu govoriti o brojkama, jer ih ne znam, ali kada gledate kako to sve izgleda vidi se jedan polet, i nitko ne kuka za dobrim starim vremenima, jer nisu bila dobra.

Ograničenja i nove mogućnosti

Neke djelatnosti, ipak, imaju i svoja ograničenja kada je riječ o digitalnom marketingu. Na primjeru osiguranja objasnio je to Igor Pureta:

Svaku oglašavačku aktivnost treba odobriti nadzorno tijelo, dio državne institucije, a zakonodavac kaže što se smije ili ne smije. Neovisno o kanalu, možemo osmisliti kampanju koja odgovara porukom i metrikom, a da je zakonodavac sreže u korijenu. Riječ je o zaštiti potrošača, koja ograničava našu komunikaciju s njima, ali i poboljšavanje njihove pismenosti u području kojim se mi bavimo.

A upravo je u ovoj domeni online komunikacija iznimno bitna, jer većina potrošača prije donošenja odluke intenzivno istražuje opcije preko interneta.

Digitalizacija je usto napravila i velik pomak sa samog proizvoda na (kvalitetu) usluge, smatra Marijo Volarević iz Hrvatskog telekoma, a korisnici sada imaju izravan komunikacijski kanal preko kojeg tu uslugu mogu i zahtijevati:

Po prvi puta kupci imaju stvarnu i neograničenu moć zahvaljujući digitalnoj transformaciji koja je preskočila neke ranije barijere pa kupci danas mogu odlučiti kada, gdje i na koji način će prihvatiti informaciju ili kupiti uslugu koja njima treba.

Ni politika nije imuna na digitalizaciju

Promijenio se i tip političkog marketinga, objasnio je Anđelko Milardović iz Instituta za europske i globalizacijske studije:

Politički marketing se, naravno, veže uz model demokracije, ali se danas mnogo veže i uz tehnologiju. Mnoge od suvremenih metoda na ovom području krenule su proteklih godina iz SAD. Tehnologija je postala neizostavni dio političkog marketinga koji je intenzivno komunikacijska djelatnost – a upravo ta tehnologija čini razliku između postmodernog i ranijeg, modernog, političkog marketinga. Bio bih najsretniji kada bi se sve kampanje vodile online i kada bi se i glasovanje održavalo online – to će vrijeme sigurno doći.

Mogućnosti koje pruža umreženost u političkoj djelatnosti isprobao je Velimir Srića, danas profesor na Ekonomskom fakultetu, kada je kao gradski zastupnik prije nekih 5 do 6 godina napravio “politički Facebook”, Izaberi Zagrebe. Na njemu su pozivali građane da daju prijedloge, iskušavajući digitalnu demokraciju, no tužan zaključak je bio da je tehnologija nebitna u borbi s velikim strankama.

Rezultat bi možda bio mnogo drukčiji danas, kada dobivamo velike količine podataka koje možemo iskoristiti – ako znamo kako. Trik je znati što napraviti s njima, napomenuo je Robert Kopal, a za to je nužna podatkovna znanost. Umijeće analiziranja podataka je umijeće postavljanja pitanja, a za to je potrebna kreativnost i inovativnost, metodološko, ne faktičko znanje.

Više o toj temi možete saznati iz predavanja s konferencije, zabilježenima na snimci: