Kakav je utjecaj digitalizacije na politiku i gospodarstvo?

‘U digitalnom marketingu nitko ne kuka za starim dobrim vremenima, jer nisu bila dobra’

Konferencija "Od digitalnog marketinga do marketinga digitalne ere" završena je panelom na kojem se raspravljalo o digitalnoj transformaciji, koja nije zaobišla niti politiku ni gospodarstvo.

Kako se digitalizacija odražava u gospodarstvu i politici biola je tema završnog panela.
Kako se digitalizacija odražava u gospodarstvu i politici bila je tema završnog panela.

Panel je moderirao Netokracijin Ivan Brezak Brkan, a o gospodarsko-političkoj perspektivi digitalnog marketinga raspravljali su Marijo Volarević (Hrvatski telekom), Anđelko Milardović (Institut za europske i globalizacijske studije), Igor Pureta (Grawe), Davor Runje (DRAP), Velimir Srića (Ekonomski fakultet u Zagrebu) i Robert Kopal (Algebra, IN2data).

Digitalni marketing sve je prisutnija pojava u svim domenama koja se uz marketing vežu, no odražavaju li to budžeti? Tim se pitanjem pozabavio Davor Runje, ukazavši na to da se na domaćem terenu budžeti za digitalno oglašavanje službeno vrte između 8 i 12 posto, no mnogo se ulaže i u produkciju sadržaja, pogotovo videa, u Google oglašavanje i različite druge aspekte pa je teško odrediti koliki je to na kraju iznos.

Ono što znamo, napomenuo je, jest da taj iznos raste, te da se digitalni marketing iz dana u dan razvija.

Napreduje i kvantitativno i kvalitativno. Nekad kad pogledamo stvari koje smo radili prije godinu dana me sram – toliko brzo sve napreduje. Ne mogu govoriti o brojkama, jer ih ne znam, ali kada gledate kako to sve izgleda vidi se jedan polet, i nitko ne kuka za dobrim starim vremenima, jer nisu bila dobra.

Ograničenja i nove mogućnosti

Neke djelatnosti, ipak, imaju i svoja ograničenja kada je riječ o digitalnom marketingu. Na primjeru osiguranja objasnio je to Igor Pureta:

Svaku oglašavačku aktivnost treba odobriti nadzorno tijelo, dio državne institucije, a zakonodavac kaže što se smije ili ne smije. Neovisno o kanalu, možemo osmisliti kampanju koja odgovara porukom i metrikom, a da je zakonodavac sreže u korijenu. Riječ je o zaštiti potrošača, koja ograničava našu komunikaciju s njima, ali i poboljšavanje njihove pismenosti u području kojim se mi bavimo.

A upravo je u ovoj domeni online komunikacija iznimno bitna, jer većina potrošača prije donošenja odluke intenzivno istražuje opcije preko interneta.

Digitalizacija je usto napravila i velik pomak sa samog proizvoda na (kvalitetu) usluge, smatra Marijo Volarević iz Hrvatskog telekoma, a korisnici sada imaju izravan komunikacijski kanal preko kojeg tu uslugu mogu i zahtijevati:

Po prvi puta kupci imaju stvarnu i neograničenu moć zahvaljujući digitalnoj transformaciji koja je preskočila neke ranije barijere pa kupci danas mogu odlučiti kada, gdje i na koji način će prihvatiti informaciju ili kupiti uslugu koja njima treba.

Ni politika nije imuna na digitalizaciju

Konferencija je okupila  više od 350 posjetitelja.
Konferencija je okupila više od 350 posjetitelja.

Promijenio se i tip političkog marketinga, objasnio je Anđelko Milardović iz Instituta za europske i globalizacijske studije:

Politički marketing se, naravno, veže uz model demokracije, ali se danas mnogo veže i uz tehnologiju. Mnoge od suvremenih metoda na ovom području krenule su proteklih godina iz SAD. Tehnologija je postala neizostavni dio političkog marketinga koji je intenzivno komunikacijska djelatnost – a upravo ta tehnologija čini razliku između postmodernog i ranijeg, modernog, političkog marketinga. Bio bih najsretniji kada bi se sve kampanje vodile online i kada bi se i glasovanje održavalo online – to će vrijeme sigurno doći.

Mogućnosti koje pruža umreženost u političkoj djelatnosti isprobao je Velimir Srića, danas profesor na Ekonomskom fakultetu, kada je kao gradski zastupnik prije nekih 5 do 6 godina napravio “politički Facebook”, Izaberi Zagrebe. Na njemu su pozivali građane da daju prijedloge, iskušavajući digitalnu demokraciju, no tužan zaključak je bio da je tehnologija nebitna u borbi s velikim strankama.

Rezultat bi možda bio mnogo drukčiji danas, kada dobivamo velike količine podataka koje možemo iskoristiti – ako znamo kako. Trik je znati što napraviti s njima, napomenuo je Robert Kopal, a za to je nužna podatkovna znanost. Umijeće analiziranja podataka je umijeće postavljanja pitanja, a za to je potrebna kreativnost i inovativnost, metodološko, ne faktičko znanje.

Više o toj temi možete saznati iz predavanja s konferencije, zabilježenima na snimci:

Komentari

  1. Miro

    Miro

    24. 03. 2015. u 2:23 pm Odgovori

    Ne znam kako je ekipa uspjela doći do zaključka da prijašnja vemena nisu bila dobra za marketingaše. Budžeti su bili veći a odgovornost za rezultate manja tj nije bilo precizne metrike uspjeha kao na digital danas. Poznata američka sintagma ‘reklama je uspješna ako se sviđa šefovoj ženi’ otkriva puno istine.

    Za razliku od toga danas je digi marketing iscjepkan stotinama različitih kanala koji svi tvrde da su najbolji. A oglašivači i mediji povezuju se direktno, bez posredstva marketingaša. Pojava in-house marketing kanala na YouTube, FB, Twitter itd potpuno isključuje marketingaše kao posrednike, jer više ne treba toliko kreativnosti za FB baner koliko je trebalo za TV oglas. Ne znam stoga kako je to bolje nego prije.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Data science u sportu: prof. dr. sc. Marina Ivašić-Kos analizira rukometne akcije uz strojno učenje

Automatsko prepoznavanje događanja na rukometnom terenu može uvelike pomoći trenerima i profesorima.

Vodič

Kako uspješno raditi od kuće, biti produktivan i ne izgubiti živce?

Ukratko - teško. :) Nekad ćete se doista osjećati neuspješno, bit ćete neproduktivni i gubit ćete živce. Ali ima načina da polako doskočite izazovima, jedan po jedan.

Startupi i poslovanje

Hrvatske ekološke tenisice MIRET na Kickstarteru preko noći prešle cilj i skupile 20 tisuća dolara

Nakon nekoliko godina razvoja i usavršavanja, hrvatski brend ekoloških tenisica MIRET zadovoljan svojim inovacijama i certifikatima pokreće Kickstarter kampanju ne bi li što prije proširio dobar glas i osvojio srca ekološki osviještenih kupaca diljem svijeta. U razgovoru s osnivačima otkrivamo i kako...

Što ste propustili

Kultura 2.0

Kreativci Brukete&Žinić&Grey i Brigade inspirirani radom od doma počeli tiskati ružičasti toaletni papir

Krizna vremena zahtijevaju krizne mjere, a koronavirus nikoga nije ostavio ravnodušnim. Absolut Vodka okrenula se sanitetskom alkoholu, Airbus i Jaguar proizvodnji respiratora, a hrvatske kreativne agencije Bruketa&Žinić&Grey i Brigada - toaletnom papiru!

Kultura 2.0

MUP licencirao tehnologiju Pokemon GO-a za praćenje kršitelja samoizolacije!

U doba krize uzrokovane virusom COVID-19, mnoge institucije okreću se nekonvencionalnim rješenjima za suzbijanje širenja pandemije.

Kultura 2.0

Zbog prisilne digitalizacije gospodarstva i društva u izolaciji, Hrvatska prvi put prvak DESI indeksa!

Europska komisija ove godine odlučila je nešto ranije objaviti Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2020. godinu ne bi li oraspoložila građane Europske unije u ovim tmurnim danima - naime, indeksi država članica EU otišli su značajno u vis, a Hrvatska među njima prednjači!

Kultura 2.0

“Niste bili kod kuće” poruke od poštara omogućile Hrvatskoj osvajanje Guinnessa za najduži red na svijetu

Zahvaljujući velikim naporima jako male skupine poštara Hrvatska je postavila novi rekord impresivnim redom u jednom zagrebačkom naselju.

Kultura 2.0

Osnovana crkva Presvetog Rada na Daljinu, već potpisan “Zoomovski ugovor” s Republikom Hrvatskom

Ekskluzivno otkrivamo da je u Zagrebu prije nekoliko dana putem novodigitaliziranih servisa hrvatske javne uprave registrirana nova crkva - Prva crkva "Presvetog 'Remote' Rada'.

Intervju

U iščekivanju drugog paketa mjera: Hoće li se freelancerima i malim poduzetnicima ponuditi slamka spasa?

Vladajući ne shvaćaju problematiku samozaposlenih, malih i mikro poduzetnika. Glasno im to poručuju njihovi predstavnici svakog dana od kada je Vlada predstavila prvi paket mjera za suzbijanje ogromnih posljedica koje za privatni sektor donosi pandemija virusa COVID-19.