Upoznajte Aleksandra Prokića koji sam stvara svoje mehaničke tipkovnice

Upoznajte Aleksandra Prokića koji sam stvara svoje mehaničke tipkovnice

Jeste li kada razmišljali o tome da sklopite svoju vlastitu tipkovnicu? Aleksandar Prokić Proka radi upravo to.

Računalni hardver je zaista čudna stvar. Iako na računalu možete obaviti apsolutno svaku zadaću koristeći tipkovnicu i miš koji skupa koštaju 100 kuna, to ne sprječava stotine tisuća ljudi da ulažu velike novce u računalnu periferiju čije se cijene mjere u tisućama kuna. Ja sam jedan od njih, a nedavno sam imao čast razgovarati s osobom koja je još više “zaražena” hardverom nego ja – Aleksandrom Prokićem Prokom.

Preko dana tehnička podrška, marketingaš, esport analitičar…

Aleksandar, najkraće rečeno – pravi sam svoje mehaničke tipkovnice. Ako niste mislili da to itko radi, došli ste na pravo mjesto, a kroz razgovor s ovim osebujnim čovjekom i ja sam naučio mnogo toga. Ipak, tko je Proka zapravo i kako to da je upravo on moj sugovornik?

“Preko dana” Aleksandar je menadžer tehničke podrške u tvrtki SBB, a u pauzama od tog posla je marketing menadžer za poznati brend hardvera NZXT. Kada sve to završi, bavi se prikazima hardvera na stranici PCAXE i radi kao analist za regionalnu A1 Adria ligu za koju kaže kako je ove godine teško mogla biti bolja, a iduću sezonu nestrpljivo čeka.

Sve popularniji hobi

Ipak, ono što Aleksandra čini još zanimljivijim je njegova ljubav prema izradi i modificiranju tipkovnica. Hobi koji se u posljednjih nekoliko godina uvelike razvio u svijetu okuplja zaljubljenike u hardver koji nastoje stvoriti bolje iskustvo “tipkanja” za sebe i druge koristeći posebne mehaničke prekidače, eliminirajući nepotrebne tipke, ali i eksperimentirajući s nekim malo drugačijim oblicima.

Aleksandar se tipkovnicama počeo baviti nakon dosta širokog iskustva u modificiranju računala, a kako od gore navedenih poslova više nema vremena za to, odlučio se modificirati nešto manje. Iako još uvijek radi za sebe, kaže mi kako se iduće godine možda i okuša u prodavanju svojih kreacija.

Kako ćete teško naći kvalitetne mehaničke tipkovnice ispod oko 100 eura, pitao sam Aleksandra da mi pojasni u čemu je tu zapravo za njega stvar:

Najveća zabluda je da su sve tipkovnice iste i ne opravdavaju svoju cijenu. Jasno, ovo drugo može biti istinito ako se pogledaju neki brendovi, ali većina “skupljih” tipkovnica je izrađena od premium materijala i zato i nose takvu cijenu.

Ukratko, kod “pravih” tipkovnica cijene idu i preko 300 eura, ali tu, dakako, računamo kućište od aluminija, kvalitetne prekidače, kvalitetne tipke, dobar PCB itd.

Razmislite prije nego kupujete!

Ako vam se čini čudno izdvojiti više od 100 eura za tipkovnicu, sjetite se kako je upravo ovaj komad hardvera ono što (uz miš) vjerojatno najviše koristite na vašem računalu. Iz iskustva mogu reći da ako jednom probate koristiti mehaničku tipkovnicu, vjerojatno se nikada nećete željeti vratiti onim “običnima”.

Aleksandar se tako sada “navukao” na izradu tipkovnica i ne vjerujem da će uskoro prestati, a kaže mi kako za izradu ili modifikaciju dobre tipkovnice nekada treba i više dana, ali da se neke ideje lako odrade za jedan dan. Kako živi u Beogradu, najveći mu je problem činjenica što Srbija nije u EU te je sama nabavka potrebnih komponenti mnogo zahtjevnija nego što bi to bila, recimo, u Hrvatskoj.

Ipak, kao i kod svega što koristite svakodnevno, tako su i tipkovnice zaista podložne ukusu. Dok neki vole one “prave veličine”, s posebnim numpadom, drugima je dovoljno samo 40% veličine prave tipkovnice kako bi ju mogli prenositi ili vole tipkati na razdvojenoj tipkovnici spojenoj kabelom. Aleksandar dodaje kako je kupovina ove vrste hardvera nešto u što zaista trebate uložiti vrijeme:

Najbolji savjet je da uvijek probate prije kupovine. Morate vidjeti koji vam format najbolje leži; je li to TKL (tenkeyless, bez numpada), možda 40% veličine ili nešto treće poput meni omiljenog split oblika. Ako možete, isprobajte i različite vrste prekidača i na kraju vidite od kakvog je materijala.

Nije svaka tipka ista

Najpoznatiji mehanički prekidači na svijetu danas su oni marke Cherry, a razlikuju se bojama. Dok su crveni linearni i imaju relativno malen otpor, plavi su oni koji “klikću”, a smeđi imaju određen taktilni osjet kada ih stisnete. Kako većina velikih tvrtki danas nastoji smanjiti troškove, gotovo svaka velika tvrtka ima svoj podbrend prekidača, kao što to čine Logitech i Razer.

Isprobavanje ovih vrsta prekidača i pronalazak onog koji najviše volite ujedno je i jedan od najzanimljivijih dijelova kupovine mehaničke tipkovnice, a dok neki od nas najviše preferiraju crvene, meni su smeđi najdraži kada je riječ o pisanju velikog broja riječi svakog dana i igranju.

Aleksandar je upravo dok smo razgovarali bio u procesu dovršavanja prilično posebne tipkovnice koja se najbolje može opisati kao ergonomska. Tako dva odvojena dijela odgovaraju obliku ruke, a tipke su raspoređene tako da ih pritišćete svim prstima. Izgleda čudno, ali vjerujem da je iskustvo vrlo zanimljivo.

Komfor prilikom tipkanja

Za kraj mi Aleksandar kaže kako vjeruje da je čitava subkultura modifikacije mehaničkih tipkovnica izrasla upravo iz te želje da se izdvoje od mnoštva drugih gamera i PC korisnika, a to često zna biti tek početak. Aleksandar:

Svatko teži ka tome da napravi nešto svoje pa samim time i da ima više komfora u korištenju toga. Ljudi prvo krenu s izgledom, a na kraju uglavnom završe na nekom “splitu” ili ergonomskoj tipkovnici jer žele imati užitak i komfor prilikom tipkanja.

Ako vas zanima više o mehaničkim tipkovnicama, svakako preporučujem istraživanje poznatog subreddita upravo o ovoj temi, a ako vas zanima na čemu će Aleksandar iduće raditi, najbolje je da ga pratite na Instagramu!

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Novost

Apple Pay konačno i službeno u Hrvatskoj uz Revolut, Monese…

Svoju Revolut ili Monese Mastercard karticu od danas možete staviti u Apple Wallet i plaćati pomoću pametnog sata ili iPhonea.

Tehnologija

Zašto Facebookove Libra i Calibra nisu pravi blockchain, a trebaju ih se bojati najviše – banke?

Svaka osoba na svijetu koja koristi Facebook, Instagram ili WhatsApp će uskoro nesumnjivo imati i svoj crypto novčanik, što je gotovo trećina svih ljudi na svijetu.

Intervju

Prvo smo tržište za Settle, nordijski sustav koji će POS zamijeniti vašim mobitelom?

Pionir nordijskog plaćanja, Auka uz Sberbank Hrvatska donosi nam Settle aplikaciju za mobilna plaćanja. Hoćemo li Hrvatsku pamtiti kao prvo tržište budućeg Alipaya Europe?

Što ste propustili

Tehnologija

Osječka Orqa uz Facebook grupe ‘razvalila’ Kickstarter, sad se okreću skaliranju i podršci

Osječki startup Orqa, koji svojim proizvodom nadmašuje i najjače konkurente u svijetu, na krilima zajednice pilota završio je uspješnu Kickstarter kampanju i okreće se novim izazovima: skaliranju procesa i podrške.

Mobilno

Albert Gajšak pokazuje kako složiti svoj prvi mobitel – MAKERphone (koji je stigao u A1 dućane!)

Poznati MAKERphone već je stigao na adrese onih koji su ga naručili putem Kickstartera, ali istovremeno slijeće i u ponudu A1 Hrvatska za sve one koji nisu bili dovoljno brzi dok je trajala kampanja.

Kultura 2.0

FaceApp možda vaše osobne podatke šalje u Rusiju – i što sad s tim?

Govori se da FaceApp i njihov filter starenja šalje vaše podatke u Rusiju, ali dam se kladiti da vas za to uopće nije briga dok se smješkate svom starom licu. I problem nije samo u vama, nego svima nama.

Zabava i zanimljivosti

Sve što trebate znati o YouTube Music (koji je upravo stigao u Hrvatsku!)

Nije nepoznanica da se YouTube u regiji još pretežno koristi kao platforma za slušanje glazbe. Sad kad je i u Hrvatsku stigao YouTube Music, servis posvećen upravo glazbi, otkrivamo kako se s njim snaći i vrijedi li ga uopće isprobati.

Startupi i poslovanje

Infinum, Microblink i RBA: Zlatno doba fintecha uživat će oni koji iskoriste suradnje s bankama

PSD2 u rujnu donosi značajne promjene za svijet financija pa nije ni čudno da već postoji preko 10 tisuća fintech startupa u svijetu. Gdje je tu prilika za još jedan, iz Hrvatske, razgovarali smo sa stručnjacima Raiffeisen banke i uspješnim domaćim poduzetnicima koji čine žiri nadolazećeg Elevator Lab Challengea.

Vodič

Kakav sadržaj iznajmljivači trebaju objavljivati na Instagramu?

Instagram je prošle godine prešao milijardu korisnika. Danas ih je i više. A ogroman dio sadržaja koji se tamo nalazi posvećen je upravo putovanjima i iskustvima koja se na njima doživljavaju.