Upoznajte Aleksandra Prokića koji sam stvara svoje mehaničke tipkovnice

Upoznajte Aleksandra Prokića koji sam stvara svoje mehaničke tipkovnice

Jeste li kada razmišljali o tome da sklopite svoju vlastitu tipkovnicu? Aleksandar Prokić Proka radi upravo to.

Računalni hardver je zaista čudna stvar. Iako na računalu možete obaviti apsolutno svaku zadaću koristeći tipkovnicu i miš koji skupa koštaju 100 kuna, to ne sprječava stotine tisuća ljudi da ulažu velike novce u računalnu periferiju čije se cijene mjere u tisućama kuna. Ja sam jedan od njih, a nedavno sam imao čast razgovarati s osobom koja je još više “zaražena” hardverom nego ja – Aleksandrom Prokićem Prokom.

Preko dana tehnička podrška, marketingaš, esport analitičar…

Aleksandar, najkraće rečeno – pravi sam svoje mehaničke tipkovnice. Ako niste mislili da to itko radi, došli ste na pravo mjesto, a kroz razgovor s ovim osebujnim čovjekom i ja sam naučio mnogo toga. Ipak, tko je Proka zapravo i kako to da je upravo on moj sugovornik?

“Preko dana” Aleksandar je menadžer tehničke podrške u tvrtki SBB, a u pauzama od tog posla je marketing menadžer za poznati brend hardvera NZXT. Kada sve to završi, bavi se prikazima hardvera na stranici PCAXE i radi kao analist za regionalnu A1 Adria ligu za koju kaže kako je ove godine teško mogla biti bolja, a iduću sezonu nestrpljivo čeka.

Sve popularniji hobi

Ipak, ono što Aleksandra čini još zanimljivijim je njegova ljubav prema izradi i modificiranju tipkovnica. Hobi koji se u posljednjih nekoliko godina uvelike razvio u svijetu okuplja zaljubljenike u hardver koji nastoje stvoriti bolje iskustvo “tipkanja” za sebe i druge koristeći posebne mehaničke prekidače, eliminirajući nepotrebne tipke, ali i eksperimentirajući s nekim malo drugačijim oblicima.

Aleksandar se tipkovnicama počeo baviti nakon dosta širokog iskustva u modificiranju računala, a kako od gore navedenih poslova više nema vremena za to, odlučio se modificirati nešto manje. Iako još uvijek radi za sebe, kaže mi kako se iduće godine možda i okuša u prodavanju svojih kreacija.

Kako ćete teško naći kvalitetne mehaničke tipkovnice ispod oko 100 eura, pitao sam Aleksandra da mi pojasni u čemu je tu zapravo za njega stvar:

Najveća zabluda je da su sve tipkovnice iste i ne opravdavaju svoju cijenu. Jasno, ovo drugo može biti istinito ako se pogledaju neki brendovi, ali većina “skupljih” tipkovnica je izrađena od premium materijala i zato i nose takvu cijenu.

Ukratko, kod “pravih” tipkovnica cijene idu i preko 300 eura, ali tu, dakako, računamo kućište od aluminija, kvalitetne prekidače, kvalitetne tipke, dobar PCB itd.

Razmislite prije nego kupujete!

Ako vam se čini čudno izdvojiti više od 100 eura za tipkovnicu, sjetite se kako je upravo ovaj komad hardvera ono što (uz miš) vjerojatno najviše koristite na vašem računalu. Iz iskustva mogu reći da ako jednom probate koristiti mehaničku tipkovnicu, vjerojatno se nikada nećete željeti vratiti onim “običnima”.

Aleksandar se tako sada “navukao” na izradu tipkovnica i ne vjerujem da će uskoro prestati, a kaže mi kako za izradu ili modifikaciju dobre tipkovnice nekada treba i više dana, ali da se neke ideje lako odrade za jedan dan. Kako živi u Beogradu, najveći mu je problem činjenica što Srbija nije u EU te je sama nabavka potrebnih komponenti mnogo zahtjevnija nego što bi to bila, recimo, u Hrvatskoj.

Ipak, kao i kod svega što koristite svakodnevno, tako su i tipkovnice zaista podložne ukusu. Dok neki vole one “prave veličine”, s posebnim numpadom, drugima je dovoljno samo 40% veličine prave tipkovnice kako bi ju mogli prenositi ili vole tipkati na razdvojenoj tipkovnici spojenoj kabelom. Aleksandar dodaje kako je kupovina ove vrste hardvera nešto u što zaista trebate uložiti vrijeme:

Najbolji savjet je da uvijek probate prije kupovine. Morate vidjeti koji vam format najbolje leži; je li to TKL (tenkeyless, bez numpada), možda 40% veličine ili nešto treće poput meni omiljenog split oblika. Ako možete, isprobajte i različite vrste prekidača i na kraju vidite od kakvog je materijala.

Nije svaka tipka ista

Najpoznatiji mehanički prekidači na svijetu danas su oni marke Cherry, a razlikuju se bojama. Dok su crveni linearni i imaju relativno malen otpor, plavi su oni koji “klikću”, a smeđi imaju određen taktilni osjet kada ih stisnete. Kako većina velikih tvrtki danas nastoji smanjiti troškove, gotovo svaka velika tvrtka ima svoj podbrend prekidača, kao što to čine Logitech i Razer.

Isprobavanje ovih vrsta prekidača i pronalazak onog koji najviše volite ujedno je i jedan od najzanimljivijih dijelova kupovine mehaničke tipkovnice, a dok neki od nas najviše preferiraju crvene, meni su smeđi najdraži kada je riječ o pisanju velikog broja riječi svakog dana i igranju.

Aleksandar je upravo dok smo razgovarali bio u procesu dovršavanja prilično posebne tipkovnice koja se najbolje može opisati kao ergonomska. Tako dva odvojena dijela odgovaraju obliku ruke, a tipke su raspoređene tako da ih pritišćete svim prstima. Izgleda čudno, ali vjerujem da je iskustvo vrlo zanimljivo.

Komfor prilikom tipkanja

Za kraj mi Aleksandar kaže kako vjeruje da je čitava subkultura modifikacije mehaničkih tipkovnica izrasla upravo iz te želje da se izdvoje od mnoštva drugih gamera i PC korisnika, a to često zna biti tek početak. Aleksandar:

Svatko teži ka tome da napravi nešto svoje pa samim time i da ima više komfora u korištenju toga. Ljudi prvo krenu s izgledom, a na kraju uglavnom završe na nekom “splitu” ili ergonomskoj tipkovnici jer žele imati užitak i komfor prilikom tipkanja.

Ako vas zanima više o mehaničkim tipkovnicama, svakako preporučujem istraživanje poznatog subreddita upravo o ovoj temi, a ako vas zanima na čemu će Aleksandar iduće raditi, najbolje je da ga pratite na Instagramu!

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Nemojte se ugledati na ‘lifestyle’, ‘hustle’ i Instagram poduzetnike koji ne kuže biznis (osim onih koji kuže)

Toksična pozitivnost i poslovna naivnost mogu biti katastrofalna kombinacija u doba ekonomske krize. Je li vrijeme da unfollowate sve lifestyle poduzetnike i motivirajuće Instagram profile?

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!

Startupi i poslovanje

Od Applea do Rimca: Tko je novi CTO Rimac Automobila, Chris Porritt

Automobilski svijet pomalo je iznenadila vijest o odlasku Chrisa Porritta iz Applea i dolaska - u hrvatske Rimac Automobile, ali tko je Chris uopće i zašto je njegov dolazak važan?

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Hrvatske B2B tehnološke tvrtke “iskovale” su se u konstantnim krizama, preživjet će i ovu!

Trenutna kriza nije ni prva ni zadnja, a kako su se postavili - i kako će preživjeti - u B2B tehnološkom poslovanju za Netokraciju otkrivaju osnivači Poslovne inteligencije, Microblinka, Agrivija i Airta.

Web aplikacije

E-Predmet na GitHubu: Mogli bismo imati djelotvornije sudstvo, ali ne bez kvalitetnih podataka

Računarac koji je pozornost javnosti privukao tehnologijom za brojanje sudionika javnih skupova uhvatio se u koštac s podacima iz pravosudnog sustava. Usput je razotkrio koliko je to čudan svijet.

Kultura 2.0

Zašto nisam podržala #womensupportingwomen, a jesam #ženeujavnomprostoru

Shvaćam. Lako je. Lako je objaviti selfie, nasmijati se, osjećati taj #girlpower, primiti lajkove, komplimente i otići dalje u dan. No, bojim se da prelako prepuštamo prostor onome što je lako, a preteško onome što je teško.

Sponzorirano

Pravi ‘white hat’ haker otkriva kako mu izgleda radni dan (i kako je Twitter hakiran)

Ako ste se pitali kako su hakeri nedavno uspjeli ući u Twitter profile Jeffa Bezosa i Elona Muska, ali i kako izgleda radni dan jednog profesionalnog hrvatskog hakera, ne pitajte se više! Razgovarali smo sa 'cyber security' konzultantom Danijelom Teslićem.

Startupi i poslovanje

Tvoj plinomjer je upravo postao gadget, zahvaljujući ByteLabu i partnerima

HEP Plin predvodnik je najvećeg IoT projekta u Hrvatskoj na kojem radi s nekoliko startupa.

Startupi i poslovanje

Čudo nije investicija, već Infobipov ‘bootstrapped’ rast i upornost već 14 godina

Infobip je osiguravanjem investicije od 200 milijuna dolara postao prvi hrvatski 'jednorog'. No pravo čudo je da su osnivači Silvio Kutić, Roberto Kutić i Izabel Jelenić do ovog trenutka dogurali bez ijedne vanjske investicije - i govori mnogo o hrvatskim tehnološkim poduzetnicima!