Upoznajte Aleksandra Prokića koji sam stvara svoje mehaničke tipkovnice

Upoznajte Aleksandra Prokića koji sam stvara svoje mehaničke tipkovnice

Jeste li kada razmišljali o tome da sklopite svoju vlastitu tipkovnicu? Aleksandar Prokić Proka radi upravo to.

Računalni hardver je zaista čudna stvar. Iako na računalu možete obaviti apsolutno svaku zadaću koristeći tipkovnicu i miš koji skupa koštaju 100 kuna, to ne sprječava stotine tisuća ljudi da ulažu velike novce u računalnu periferiju čije se cijene mjere u tisućama kuna. Ja sam jedan od njih, a nedavno sam imao čast razgovarati s osobom koja je još više “zaražena” hardverom nego ja – Aleksandrom Prokićem Prokom.

Preko dana tehnička podrška, marketingaš, esport analitičar…

Aleksandar, najkraće rečeno – pravi sam svoje mehaničke tipkovnice. Ako niste mislili da to itko radi, došli ste na pravo mjesto, a kroz razgovor s ovim osebujnim čovjekom i ja sam naučio mnogo toga. Ipak, tko je Proka zapravo i kako to da je upravo on moj sugovornik?

“Preko dana” Aleksandar je menadžer tehničke podrške u tvrtki SBB, a u pauzama od tog posla je marketing menadžer za poznati brend hardvera NZXT. Kada sve to završi, bavi se prikazima hardvera na stranici PCAXE i radi kao analist za regionalnu A1 Adria ligu za koju kaže kako je ove godine teško mogla biti bolja, a iduću sezonu nestrpljivo čeka.

Sve popularniji hobi

Ipak, ono što Aleksandra čini još zanimljivijim je njegova ljubav prema izradi i modificiranju tipkovnica. Hobi koji se u posljednjih nekoliko godina uvelike razvio u svijetu okuplja zaljubljenike u hardver koji nastoje stvoriti bolje iskustvo “tipkanja” za sebe i druge koristeći posebne mehaničke prekidače, eliminirajući nepotrebne tipke, ali i eksperimentirajući s nekim malo drugačijim oblicima.

Aleksandar se tipkovnicama počeo baviti nakon dosta širokog iskustva u modificiranju računala, a kako od gore navedenih poslova više nema vremena za to, odlučio se modificirati nešto manje. Iako još uvijek radi za sebe, kaže mi kako se iduće godine možda i okuša u prodavanju svojih kreacija.

Kako ćete teško naći kvalitetne mehaničke tipkovnice ispod oko 100 eura, pitao sam Aleksandra da mi pojasni u čemu je tu zapravo za njega stvar:

Najveća zabluda je da su sve tipkovnice iste i ne opravdavaju svoju cijenu. Jasno, ovo drugo može biti istinito ako se pogledaju neki brendovi, ali većina “skupljih” tipkovnica je izrađena od premium materijala i zato i nose takvu cijenu.

Ukratko, kod “pravih” tipkovnica cijene idu i preko 300 eura, ali tu, dakako, računamo kućište od aluminija, kvalitetne prekidače, kvalitetne tipke, dobar PCB itd.

Razmislite prije nego kupujete!

Ako vam se čini čudno izdvojiti više od 100 eura za tipkovnicu, sjetite se kako je upravo ovaj komad hardvera ono što (uz miš) vjerojatno najviše koristite na vašem računalu. Iz iskustva mogu reći da ako jednom probate koristiti mehaničku tipkovnicu, vjerojatno se nikada nećete željeti vratiti onim “običnima”.

Aleksandar se tako sada “navukao” na izradu tipkovnica i ne vjerujem da će uskoro prestati, a kaže mi kako za izradu ili modifikaciju dobre tipkovnice nekada treba i više dana, ali da se neke ideje lako odrade za jedan dan. Kako živi u Beogradu, najveći mu je problem činjenica što Srbija nije u EU te je sama nabavka potrebnih komponenti mnogo zahtjevnija nego što bi to bila, recimo, u Hrvatskoj.

Ipak, kao i kod svega što koristite svakodnevno, tako su i tipkovnice zaista podložne ukusu. Dok neki vole one “prave veličine”, s posebnim numpadom, drugima je dovoljno samo 40% veličine prave tipkovnice kako bi ju mogli prenositi ili vole tipkati na razdvojenoj tipkovnici spojenoj kabelom. Aleksandar dodaje kako je kupovina ove vrste hardvera nešto u što zaista trebate uložiti vrijeme:

Najbolji savjet je da uvijek probate prije kupovine. Morate vidjeti koji vam format najbolje leži; je li to TKL (tenkeyless, bez numpada), možda 40% veličine ili nešto treće poput meni omiljenog split oblika. Ako možete, isprobajte i različite vrste prekidača i na kraju vidite od kakvog je materijala.

Nije svaka tipka ista

Najpoznatiji mehanički prekidači na svijetu danas su oni marke Cherry, a razlikuju se bojama. Dok su crveni linearni i imaju relativno malen otpor, plavi su oni koji “klikću”, a smeđi imaju određen taktilni osjet kada ih stisnete. Kako većina velikih tvrtki danas nastoji smanjiti troškove, gotovo svaka velika tvrtka ima svoj podbrend prekidača, kao što to čine Logitech i Razer.

Isprobavanje ovih vrsta prekidača i pronalazak onog koji najviše volite ujedno je i jedan od najzanimljivijih dijelova kupovine mehaničke tipkovnice, a dok neki od nas najviše preferiraju crvene, meni su smeđi najdraži kada je riječ o pisanju velikog broja riječi svakog dana i igranju.

Aleksandar je upravo dok smo razgovarali bio u procesu dovršavanja prilično posebne tipkovnice koja se najbolje može opisati kao ergonomska. Tako dva odvojena dijela odgovaraju obliku ruke, a tipke su raspoređene tako da ih pritišćete svim prstima. Izgleda čudno, ali vjerujem da je iskustvo vrlo zanimljivo.

Komfor prilikom tipkanja

Za kraj mi Aleksandar kaže kako vjeruje da je čitava subkultura modifikacije mehaničkih tipkovnica izrasla upravo iz te želje da se izdvoje od mnoštva drugih gamera i PC korisnika, a to često zna biti tek početak. Aleksandar:

Svatko teži ka tome da napravi nešto svoje pa samim time i da ima više komfora u korištenju toga. Ljudi prvo krenu s izgledom, a na kraju uglavnom završe na nekom “splitu” ili ergonomskoj tipkovnici jer žele imati užitak i komfor prilikom tipkanja.

Ako vas zanima više o mehaničkim tipkovnicama, svakako preporučujem istraživanje poznatog subreddita upravo o ovoj temi, a ako vas zanima na čemu će Aleksandar iduće raditi, najbolje je da ga pratite na Instagramu!

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Telekom Bankarstvo: Zabi prosječna bankarska aplikacija, HT-u dodatan izvor prihoda

Telekom bankarstvo Hrvatskog telekoma i Zagrebačke banke ne pruža kvalitetnije korisničko iskustvo ni od hrvatskih konkurenata ni od Revoluta, ali najavljuje agresivnu marketinšku kampanju kakvu prosječna banka ne bi pokrenula.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.

Startupi i poslovanje

Fil Rouge Capital ulaže 9.225.000 kuna u akceleraciju 24 startupa u Hrvatskoj

Fil Rouge Capital odabrao je svoju prvu generaciju startupa za akceleraciju. Svaki od 24 odabrana tima osigurali su seed investiciju od 50 tisuća eura što ovu rundu čini najbrojnijom investicijom u startupe u Hrvatskoj.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Poznati su finalisti šestog izdanja programa Moj Zaba Start

Trideset finalsita šeste godine natječaja Moj Zaba Start poznato je javnosti, a neki od njih će podijeliti gotovo milijun kuna financijskih potpora u tri područja.

Tehnologija

Manje kupujemo aute, ali više romobile. Rješenje? Mercedes električni romobil!

Mercedes je potiho ušao na tržište električnih romobila, a uskoro ćemo na njima možda vidjeti i lokalne "igrače" koji čim sjednu az stol u kafiću bacaju ključ Mercedesa na stol.

Internet marketing

Kovačević, Vrdoljak, Ackermann i Brkan na WMF-u otkrivaju zadnjih 10 godina digitalnog marketinga

Kako je izgledao digitalni sektor prije deset godina i kako se u njemu dan danas snalaze neki od najpoznatijih digitalaca saznat ćemo ove subote na Weekend Media Festivalu.

Startupi i poslovanje

Hubbig Dragane Lipovac kreće u nove pobjede s milijunskom investicijom i novom savjetnicom

Bili vi mali ili veliki uvoznik, naručivali iz Kine ili SAD-a, Hubbig vam može olakšati život, a da to ovom mladom startupu ide dobro potvrdila je i nedavna milijunska investicija koju je orkestrirala Monika Mikac, bivša operativna direktorica u Rimac Automobilima.

Startupi i poslovanje

Paušalci, prikriveni rad opet nije dobro definiran u Općem poreznom zakonu, uključite se u e-Savjetovanje!

Prema trenutnom prijedlogu izmjena Općeg poreznog zakona, koji bi trebao stupiti na snagu 1. 1. 2020., i dalje nije dovoljno jasno definirana razlika između samostalnog i nesamostalnog rada, što bi se moglo obiti o glavu paušalnim obrtnicima i tvrtkama koje ih angažiraju.

Intervju

Tko to zna sa softverom, dobro zarađuje i utječe na velike sustave? IT Konzultant!

Kao što mnogi bježe od matematike i STEM-ovci nerijetko bježe od "mekih vještina", no upravo se u tom spoju kriju odlične karijerne opcije. Kako ispolirati te vještine učimo od FER-ovca, dugogodišnjeg konzultanta i danas direktora, mStartovog Emina Subašića.