Upoznajte Aleksandra Prokića koji sam stvara svoje mehaničke tipkovnice

Jeste li kada razmišljali o tome da sklopite svoju vlastitu tipkovnicu? Aleksandar Prokić Proka radi upravo to.

Računalni hardver je zaista čudna stvar. Iako na računalu možete obaviti apsolutno svaku zadaću koristeći tipkovnicu i miš koji skupa koštaju 100 kuna, to ne sprječava stotine tisuća ljudi da ulažu velike novce u računalnu periferiju čije se cijene mjere u tisućama kuna. Ja sam jedan od njih, a nedavno sam imao čast razgovarati s osobom koja je još više “zaražena” hardverom nego ja – Aleksandrom Prokićem Prokom.

Preko dana tehnička podrška, marketingaš, esport analitičar…

Aleksandar, najkraće rečeno – pravi sam svoje mehaničke tipkovnice. Ako niste mislili da to itko radi, došli ste na pravo mjesto, a kroz razgovor s ovim osebujnim čovjekom i ja sam naučio mnogo toga. Ipak, tko je Proka zapravo i kako to da je upravo on moj sugovornik?

“Preko dana” Aleksandar je menadžer tehničke podrške u tvrtki SBB, a u pauzama od tog posla je marketing menadžer za poznati brend hardvera NZXT. Kada sve to završi, bavi se prikazima hardvera na stranici PCAXE i radi kao analist za regionalnu A1 Adria ligu za koju kaže kako je ove godine teško mogla biti bolja, a iduću sezonu nestrpljivo čeka.

Sve popularniji hobi

Ipak, ono što Aleksandra čini još zanimljivijim je njegova ljubav prema izradi i modificiranju tipkovnica. Hobi koji se u posljednjih nekoliko godina uvelike razvio u svijetu okuplja zaljubljenike u hardver koji nastoje stvoriti bolje iskustvo “tipkanja” za sebe i druge koristeći posebne mehaničke prekidače, eliminirajući nepotrebne tipke, ali i eksperimentirajući s nekim malo drugačijim oblicima.

Aleksandar se tipkovnicama počeo baviti nakon dosta širokog iskustva u modificiranju računala, a kako od gore navedenih poslova više nema vremena za to, odlučio se modificirati nešto manje. Iako još uvijek radi za sebe, kaže mi kako se iduće godine možda i okuša u prodavanju svojih kreacija.

Kako ćete teško naći kvalitetne mehaničke tipkovnice ispod oko 100 eura, pitao sam Aleksandra da mi pojasni u čemu je tu zapravo za njega stvar:

Najveća zabluda je da su sve tipkovnice iste i ne opravdavaju svoju cijenu. Jasno, ovo drugo može biti istinito ako se pogledaju neki brendovi, ali većina “skupljih” tipkovnica je izrađena od premium materijala i zato i nose takvu cijenu.

Ukratko, kod “pravih” tipkovnica cijene idu i preko 300 eura, ali tu, dakako, računamo kućište od aluminija, kvalitetne prekidače, kvalitetne tipke, dobar PCB itd.

Razmislite prije nego kupujete!

Ako vam se čini čudno izdvojiti više od 100 eura za tipkovnicu, sjetite se kako je upravo ovaj komad hardvera ono što (uz miš) vjerojatno najviše koristite na vašem računalu. Iz iskustva mogu reći da ako jednom probate koristiti mehaničku tipkovnicu, vjerojatno se nikada nećete željeti vratiti onim “običnima”.

Aleksandar se tako sada “navukao” na izradu tipkovnica i ne vjerujem da će uskoro prestati, a kaže mi kako za izradu ili modifikaciju dobre tipkovnice nekada treba i više dana, ali da se neke ideje lako odrade za jedan dan. Kako živi u Beogradu, najveći mu je problem činjenica što Srbija nije u EU te je sama nabavka potrebnih komponenti mnogo zahtjevnija nego što bi to bila, recimo, u Hrvatskoj.

Ipak, kao i kod svega što koristite svakodnevno, tako su i tipkovnice zaista podložne ukusu. Dok neki vole one “prave veličine”, s posebnim numpadom, drugima je dovoljno samo 40% veličine prave tipkovnice kako bi ju mogli prenositi ili vole tipkati na razdvojenoj tipkovnici spojenoj kabelom. Aleksandar dodaje kako je kupovina ove vrste hardvera nešto u što zaista trebate uložiti vrijeme:

Najbolji savjet je da uvijek probate prije kupovine. Morate vidjeti koji vam format najbolje leži; je li to TKL (tenkeyless, bez numpada), možda 40% veličine ili nešto treće poput meni omiljenog split oblika. Ako možete, isprobajte i različite vrste prekidača i na kraju vidite od kakvog je materijala.

Nije svaka tipka ista

Najpoznatiji mehanički prekidači na svijetu danas su oni marke Cherry, a razlikuju se bojama. Dok su crveni linearni i imaju relativno malen otpor, plavi su oni koji “klikću”, a smeđi imaju određen taktilni osjet kada ih stisnete. Kako većina velikih tvrtki danas nastoji smanjiti troškove, gotovo svaka velika tvrtka ima svoj podbrend prekidača, kao što to čine Logitech i Razer.

Isprobavanje ovih vrsta prekidača i pronalazak onog koji najviše volite ujedno je i jedan od najzanimljivijih dijelova kupovine mehaničke tipkovnice, a dok neki od nas najviše preferiraju crvene, meni su smeđi najdraži kada je riječ o pisanju velikog broja riječi svakog dana i igranju.

Aleksandar je upravo dok smo razgovarali bio u procesu dovršavanja prilično posebne tipkovnice koja se najbolje može opisati kao ergonomska. Tako dva odvojena dijela odgovaraju obliku ruke, a tipke su raspoređene tako da ih pritišćete svim prstima. Izgleda čudno, ali vjerujem da je iskustvo vrlo zanimljivo.

Komfor prilikom tipkanja

Za kraj mi Aleksandar kaže kako vjeruje da je čitava subkultura modifikacije mehaničkih tipkovnica izrasla upravo iz te želje da se izdvoje od mnoštva drugih gamera i PC korisnika, a to često zna biti tek početak. Aleksandar:

Svatko teži ka tome da napravi nešto svoje pa samim time i da ima više komfora u korištenju toga. Ljudi prvo krenu s izgledom, a na kraju uglavnom završe na nekom “splitu” ili ergonomskoj tipkovnici jer žele imati užitak i komfor prilikom tipkanja.

Ako vas zanima više o mehaničkim tipkovnicama, svakako preporučujem istraživanje poznatog subreddita upravo o ovoj temi, a ako vas zanima na čemu će Aleksandar iduće raditi, najbolje je da ga pratite na Instagramu!

ponuda

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Sponzorirano

Provjerili smo je li se nova Pauza.hr dobro ispekla. Evo što smo otkrili!

Pauza.hr u 2019. ulazi s potpunim redizajnom. Zašto smo toliko čekali na novi web i aplikaciju te jesu li uspjeli napraviti dobar posao na kraju? Tražimo odgovore za vas.

Startupi i poslovanje

Znate priču o akceleratorskom programu koji je trebao uložiti u 10 startupa, a na kraju nije ni u jedan?

Kakva čast, kakav ponos, kakvo veselje, opisat će tako Dario Trbović svoj prvi veći susret sa startup svijetom prije četiri godine, kada je njegov projekt Pippion pobijedio na Akceleratorskom poduzetničkom kampu u Osijeku. Njegove su današnje asocijacije na taj događaj potpuno drugačije - neuspjeh, razočarenje, prijevara, gorak okus, teška lekcija, da nabrojim samo neke od njih.

Društvene mreže

Je li 2018. bila dovoljna da shvatimo kako je došao kraj vladavini Facebooka?

Facebook će jedva čekati da 2018. završi, ali pitanje je koliko su ovi skandali trajno utjecali na sliku koju u javnosti ima?

Što ste propustili

Internet marketing

Oglašavanje mobilnih aplikacija u 2019.: Veći troškovi, veći budžeti, veći broj instalacija

Mobilno oglašavanje u SAD-u već je veće od televizije, a postoji tek 11 godina. No, što nas na tom polju čeka u 2019., godini u kojoj se očekuje veće i lakše korištenje aplikacija, zahvaljujući sve boljim mobilnim uređajima, ali i mrežama?

Internet marketing

Koliku je prašinu Gillette zapravo digao spornim videom? Imamo podatke

Suprostavljene reakcije na Gilletteov video The Best Men Can Be, objavljen 13. siječnja, ne prestaju. Dok ga jedni hvale, drugi su pogođeni njegovim sadržajem te reagiraju vrlo glasno i vrlo negativno. No, koliki doseg imaju te reakcije te jesu li one ipak više pozitivne ili negativne, doznali smo uz Mediatoolkit.

Intervju

Kako su FOI-jevci u 24 sata kreirali aplikaciju koja osobama oštećenog sluha olakšava video pozive?

U razgovoru s voditeljem tima otkrivamo kako je spoj društveno odgovorne ideje i video tehnologije studente s varaždinskog FOI-ja doveo do pobjede na HACK IT DAYZ-u!

Startupi i poslovanje

Wolt (i UberEats koji će u Hrvatsku doći za njim) imaju bolji CX od većine hrvatskih restorana

Finski Wolt novi je igrač na tržištu dostave Zagreba, ali donosi li nam on prednosti zbog kojih bismo se trebali odreći drugih servisa?

Startupi i poslovanje

DaiBau, uz investiciju od 700.000 eura, želi pomoći svima u regiji koji muku muče s majstorima

Pronaći dobrog majstora zna biti Sizifov posao, a Daibau, u Hrvatskoj poznat kao eMajstor, uz investiciju fondova South Central Ventures i Vito ONE, želi biti vodeće rješenje.

Sponzorirano

Provjerili smo je li se nova Pauza.hr dobro ispekla. Evo što smo otkrili!

Pauza.hr u 2019. ulazi s potpunim redizajnom. Zašto smo toliko čekali na novi web i aplikaciju te jesu li uspjeli napraviti dobar posao na kraju? Tražimo odgovore za vas.