Alan Sumina: U 11 godina Nanobit je izdao više od 20 igara, a živi od samo njih tri

Alan Sumina: U 11 godina Nanobit je izdao više od 20 igara, a živi od samo njih tri

CEO Nanobita Alan Sumina jedan je od najpoznatijih domaćih poduzetnika, a mi smo provjerili kako danas gleda na 11 godina njegove tvrtke te izazove na koje se nailazilo putem.

Nanobit je posebna priča u domaćem IT-ju, pa čak i u gaming industriji. Tvrtka je to koja postoji više od desetljeća, a u isto vrijeme se bavi jednim od najzapostavljenijih grana te industrije, barem kada je riječ o Hrvatskoj. Njezin CEO Alan Sumina od samih početaka gradi poslovanje na svoj način, a upravo je o razvoju svoje tvrtke govorio na posljednjem izdanju OpenCoffee Meetupa u Splitu. S Alanom sam tim povodom razgovarao o “lakoj” zaradi o gamingu, paušalcima i o tome je li Nanobit doista iznimno profitabilan, kakvo je generalno mišljenje javnosti.

Alan kaže kako je vrlo zadovoljan što je Nanobit uspio u nečemu u čemu mnogi domaći IT poduzetnici nisu: stvaranju svog vlastitog IP-a i skaliranju poslovanja temeljem vlastitog proizvoda. Razlog za to je činjenica da su u poslovanje ušli dosta rano, kada su kapitalna ulaganja bila mnogo niža nego danas, ali i jer su učili na vlastitim greškama i greškama konkurenata. Na pitanje bi li danas nešto promijenio, kaže:

Sveukupno kada gledam unazad, da, naravno da s današnjom pameću bi neke stvari drugačije radio, ali to tada nije bilo baš očito. Recimo, manje bih se fokusirao na isprobavanje različitih žanrova mobilnih igara, više na ono što nam doista donosi rezultate. Mi smo u ovih 11 godina izdali više od 20 igara, dok živimo samo od 3 igre.

Nanobit postaje jedan od najvećih hrvatskih IT izvoznika

Za Nanobit se često u lokalnoj i regionalnoj industriji mogu čuti razne kritike, od one da oni “ne rade prave igre” do raznih mišljenja o njihovom poslovnom modelu. Alan na njih odlučno odmahuje rukom i dodaje kako se od samog početka poslovanja suočava s nizom njih. Kada su krenuli s mobilnim aplikacijama, kaže, svi su im rekli kako je to glup potez. Nakon toga, kada su uveli freemium model u igre, govorili su im kako to nema budućnost, a danas freemium čini 90% zarade na mobilnim uređajima. Ipak, ona najčešća kritika je jednostavno ta da “to što oni rade nisu prave igre”. Alan kaže kako u Nanobitu nisu opterećeni time što misle domaći kritičari i dodaje:

Mi proizvodimo zabavu za naše korisnike i glavno je da se njima sviđaju. Dokaz tome su desetci tisuća pozitivnih recenzija naših proizvoda te, naravno, financijski podaci. 2019. godinu završavamo s prihodima od 220 milijuna kuna, rastom većim od 50% u odnosu na godinu ranije i postajemo uvjerljivo jedan od najvećih – ako ne i najveći – hrvatskih IT izvoznika.

Alan kaže i kako ih svaka kritika motivira da budu još jači i bolji, a šali se i da je najgore kada te netko hvali. Onda se lako umisliti, kaže.

Alan napominje kako je tržište mobilnih igara u Europi mnogo jače nego u SAD-u. OpenCoffee Split

Mobilni gaming nije zlatni rudnik za svakoga

Tijekom rada u Netokraciji susreo sam velik broj entuzijasta, developera i malih studija koji su uvjereni kako će njihova mobilna igra biti “prava stvar” i osigurati im laku zaradu. Neki studiji postoje samo kako bi stvarali gomilu igara i nadali se da će jedna postati viralna, ali zajedničko svima je da su u potrazi za nečim od čega će živjeti. Na žalost, u ovoj industriji “lak novac” nije ni približno realističan kao što se možda čini na prvi pogled. Alan kaže kako je njima trebalo više od 20 stvorenih igara kako bi našli tri od kojih zarađuju, a i te tri stvorene su iz velikog niza pokušaja.

Nešto o čemu možda mladi developeri ne razmišljaju toliko je i konkurencija u ovome poslu. Alan kaže kako je vrlo teško u mobilnom gamingu naći nišu u kojoj nemate konkurenciju od tvrtki 100 puta većih od vaše i koje uz to imaju nevjerojatne budžete. Na kraju se svi natječu za iste korisnike, pojašnjava:

Također, ako pogledate podatke nekih tvrtki iz sektora u SAD-a, poput Gluua, koji ima sličan portfelj igara, te Zynge, vidjet ćete da nisu niti jedan kvartal ostvarili pozitivnu dobit u zadnjih 7-8 godina, otkako su izašle na burzu. Tako da je to oko ogromne zarade vrlo netočno, osobito sada kada kako profitne margine padaju, a cijena akvizicije korisnika je sve veća.

Ipak, nije sve tako sivo. Alan kaže kako su i dalje vrlo optimistični oko sektora te da u Nanobitu vjeruju da su tek krenuli s rastom. Mobilni gaming jedna je od rijetkih industrija u IT-ju gdje je Europa jača nego SAD, a na tvrtkama je da to dobro iskoriste. Alan dodaje i kako je dobra stvar što VC fondovi nisu u tolikoj mjeri zainteresirani za mobilne igre jer na tržištu mnogo toga ovisi o kreativnosti, a nju je vrlo teško izmjeriti i predvidjeti. Za Nanobit to je super, jednostavno jer rade s vlastitom dobiti i nemaju plan dizati runde kod VC fondova.

“Laka zarada” u industriji mobilnih igara možda postoji, ali za zanemarivo malo developera. OpenCoffee Split

Muke po domaćem IT-ju

Ono što nije tako super je činjenica da Nanobit gleda u isti problem kao i dobar dio uspješnih domaćih IT tvrtki: nedostatak ljudi s iskustvom. Iako u firmi imaju vrlo dobre inženjere, Alan kaže kako uvijek nedostaje ljudi koji imaju znanje i iskustvo u prodaji proizvoda na zapadnim tržištima. Ne možemo pobjeći od činjenice da Hrvatska jako malo toga izvozi u SAD, a i ono što izvozimo velikim dijelom su usluge, ne proizvodi za krajnje korisnike.

Čak i kada se ljudi koji ispunjavaju ove kriterije pronađu, izazov ih je privući u Hrvatsku. Alan pojašnjava i druge izazove:

Što se prednosti tiče, svakako su jedna od njih niži inicijalni troškovi poslovanja, međutim ako želite dovesti osobu s iskustvom, onda je morate više platiti nego što bi bila plaćena u domicilnoj zemlji, bez obzira na to što dolazi u zemlju s nižim standardom. Bilo je tu još komplikacija, od toga da smo morali otvarati tvrtke u inozemstvu, jer Google Play donedavno nije bio podržan u Hrvatskoj, pa do toga da zbog nepostojanja ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nismo neke stvari mogli raditi kroz Hrvatsku jer nam se ne bi isplatilo.

Posljednja tema mog razgovora s Alanom vjerojatno je i ona najklizavija: “paušalci”. Jedna od najaktualnijih debata u domaćoj tehnološkoj industriji posljednjih više od godinu dana nije mogla zaobići ni Nanobit, tvrtku u kojoj trenutno nema paušalaca. Alan mi kaže kako se Nanobit konzultirao s financijskim savjetnicima od kojih su dobili upozorenja da angažiranjem paušalnih obrtnika riskiraju milijunske kazne, odnosno potraživanja za poreze i doprinose, što, naravno, nije dobro za tvrtku od 100 i više ljudi.

Dodaje i kako problem nije u paušalnom oporezivanju obrtnika, već u sustavu:

Osnovni problem su, dakako, previsoki porezi i davanja na plaću i sada konačno kada su ljudi osvijestili koliko puno plaćaju, a koliko malo dobivaju zauzvrat, naravno da je to postalo primamljivo. Smatram da ne treba ograničavati paušalce, pogotovo ne one koji doista rade kao paušalni obrtnici, nego naći neko kompromisno rješenje.

Osobno bih bio najsretniji kada bi se omogućilo tvrtkama da angažiraju paušalne obrtnike bez straha od kazni. Na kraju dana, to bi i nama omogućilo fleksibilnije i značajno povoljnije poslovanje.

Kada je riječ o Nanobitu, on za skaliranje ne treba značajno povećavati broj zaposlenih, iako je tvrtka ipak od kraja 2016. do sada zaposlila dvadesetak novih osoba. Alan za kraj dodaje i kako trenutno razmišljaju o udjelima, odnosno da trenutno otprilike 15 ljudi ima udio u Nanobitu, a cilj je to proširiti do 30 ili 40 osoba tako da u slučaju izlaska na burzu ili prodaje, ljudi koji su najzaslužniji za rast tvrtke dobiju značajnije financijske pakete, što je na tragu onoga što planira i Infobip.

Alanovo predavanje s 122. izdanja OpenCoffee meetupa možete pogledati u nastavku, a za sve informacije o nadolazećim izdanjima preporučujemo praćenje web stranica ovog zanimljivog događaja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ivan

    Ivan

    10. 01. 2020. u 3:27 pm Odgovori

    Bravo Alan,
    lijepo je cuti o uspjehu. Ali bravo i na tvom zalaganju da se uniste pausalni obrtnici u IT industriji. Sad bez problema mozes nastaviti placati svoje ljude mizerne place bez straha da pokrenu nesto svoje. No, s druge strane, puno ljudi ce nastaviti odlaziti van gdje se samostalnost potice.

    • ludi panj

      ludi panj

      13. 01. 2020. u 3:14 pm Odgovori

      Imaš informacije o plaćama u nanobitu ?
      podijeli sa nama

      ono šta sam ja pronašao je raspon 8000 – 18000
      što nije loše ako je pravilno distribuirano početnik – pro.

  2. Marijan

    Marijan

    14. 01. 2020. u 10:31 am Odgovori

    Nanobit je jedna od prerijetkih firmi kod nas koju cijenim. Vlastitim radom i kreativnošću do izvoznog uspjeha. Nasuprot njima je more IT firmi koje parazitiraju na državi ili iskorištavaju jeftin rad programera kao jedinu konkurentsku prednost.

    Bravo Alane

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

Rangiramo 5 najvećih komunikacijskih failova za kraj 2020. i početak 2021.

U kriznim situacijama veća je šansa da ćete pogriješiti u komunikaciji, ali veća je i šansa da će tu grešku netko primijetiti. Evo koje smo mi primijetili posljednjih tjedana…

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Nakon 6 godina rada u Bufferu skupila sam glavne lekcije za tvrtke i zaposlenike o radu na daljinu

Nakon što sam već neko vrijeme koristila Buffer kao alat u online marketingu za svoja rješenja, zaintrigiralo me saznati više o njihovom načinu rada i jedinstvenoj kulturi. Danas već šest godina radim za njih, stoga sam odlučila podijeliti kako je ova tvrtka izgradila kulturu rada na daljinu.

Tehnologija

Od cijene avionskih karata do dobrih kamatnih stopa – kako koristimo matematiku u IT-u

Svaka industrijska revolucija imala je svoje heroje. Što su bili kemičari i fizičari danas su matematičari. Dvije vrste programiranja – matematičko i računalno, polagano mijenjaju svijet bankarstva, a u pozadini cijele priče stoji objašnjenje onog plakata u trgovinama, bankama i pošti: jedan red za sve blagajne.

Mobilno

Tele 2 u Hrvatskoj postaje povijest, prodajna mjesta rebrendiraju se kao Telemach Hrvatska

Tele 2 brendirana prodajna mjesta polako nestaju, a od danas će ih polako mijenjati ona novog brenda Telemach Hrvatska.

Društvene mreže

Rangiramo 5 najvećih komunikacijskih failova za kraj 2020. i početak 2021.

U kriznim situacijama veća je šansa da ćete pogriješiti u komunikaciji, ali veća je i šansa da će tu grešku netko primijetiti. Evo koje smo mi primijetili posljednjih tjedana…

Tehnologija

7 lekcija koje možemo naučiti iz najvažnije godine za online trgovinu!

eCommerce eksplozija otkrila je dragulje i jame - mnogi su se u 2020. našli pred velikim izazovima; neki jer im online trgovina nikada nije bila opcija, drugi jer su prihvaćali svakakva rješenja u zadnji čas - rijetki su pobrali vrhnje jer su prepoznali potencijal mnogo ranije.

Startupi i poslovanje

Tipsy vam u Zagrebu dostavlja piće unutar 3 sata – uz pomoć Craft Technology softvera

Radi se o novom brendu Wine&morea, koji su postojeću logistiku i softver iskoristili za ciljanje domaće, mlađe publike. Osim što su dokazali da u kratkom roku mogu pokrenuti novi brend, Tipsy im je poslužio i kao studija slučaja za vlastiti softver, kako za Netokraciju otkrivaju Ivan Kovačević i Dario Drmač.