Alan Sumina: U 11 godina Nanobit je izdao više od 20 igara, a živi od samo njih tri

Alan Sumina: U 11 godina Nanobit je izdao više od 20 igara, a živi od samo njih tri

CEO Nanobita Alan Sumina jedan je od najpoznatijih domaćih poduzetnika, a mi smo provjerili kako danas gleda na 11 godina njegove tvrtke te izazove na koje se nailazilo putem.

Nanobit je posebna priča u domaćem IT-ju, pa čak i u gaming industriji. Tvrtka je to koja postoji više od desetljeća, a u isto vrijeme se bavi jednim od najzapostavljenijih grana te industrije, barem kada je riječ o Hrvatskoj. Njezin CEO Alan Sumina od samih početaka gradi poslovanje na svoj način, a upravo je o razvoju svoje tvrtke govorio na posljednjem izdanju OpenCoffee Meetupa u Splitu. S Alanom sam tim povodom razgovarao o “lakoj” zaradi o gamingu, paušalcima i o tome je li Nanobit doista iznimno profitabilan, kakvo je generalno mišljenje javnosti.

Alan kaže kako je vrlo zadovoljan što je Nanobit uspio u nečemu u čemu mnogi domaći IT poduzetnici nisu: stvaranju svog vlastitog IP-a i skaliranju poslovanja temeljem vlastitog proizvoda. Razlog za to je činjenica da su u poslovanje ušli dosta rano, kada su kapitalna ulaganja bila mnogo niža nego danas, ali i jer su učili na vlastitim greškama i greškama konkurenata. Na pitanje bi li danas nešto promijenio, kaže:

Sveukupno kada gledam unazad, da, naravno da s današnjom pameću bi neke stvari drugačije radio, ali to tada nije bilo baš očito. Recimo, manje bih se fokusirao na isprobavanje različitih žanrova mobilnih igara, više na ono što nam doista donosi rezultate. Mi smo u ovih 11 godina izdali više od 20 igara, dok živimo samo od 3 igre.

Nanobit postaje jedan od najvećih hrvatskih IT izvoznika

Za Nanobit se često u lokalnoj i regionalnoj industriji mogu čuti razne kritike, od one da oni “ne rade prave igre” do raznih mišljenja o njihovom poslovnom modelu. Alan na njih odlučno odmahuje rukom i dodaje kako se od samog početka poslovanja suočava s nizom njih. Kada su krenuli s mobilnim aplikacijama, kaže, svi su im rekli kako je to glup potez. Nakon toga, kada su uveli freemium model u igre, govorili su im kako to nema budućnost, a danas freemium čini 90% zarade na mobilnim uređajima. Ipak, ona najčešća kritika je jednostavno ta da “to što oni rade nisu prave igre”. Alan kaže kako u Nanobitu nisu opterećeni time što misle domaći kritičari i dodaje:

Mi proizvodimo zabavu za naše korisnike i glavno je da se njima sviđaju. Dokaz tome su desetci tisuća pozitivnih recenzija naših proizvoda te, naravno, financijski podaci. 2019. godinu završavamo s prihodima od 220 milijuna kuna, rastom većim od 50% u odnosu na godinu ranije i postajemo uvjerljivo jedan od najvećih – ako ne i najveći – hrvatskih IT izvoznika.

Alan kaže i kako ih svaka kritika motivira da budu još jači i bolji, a šali se i da je najgore kada te netko hvali. Onda se lako umisliti, kaže.

Alan napominje kako je tržište mobilnih igara u Europi mnogo jače nego u SAD-u. OpenCoffee Split

Mobilni gaming nije zlatni rudnik za svakoga

Tijekom rada u Netokraciji susreo sam velik broj entuzijasta, developera i malih studija koji su uvjereni kako će njihova mobilna igra biti “prava stvar” i osigurati im laku zaradu. Neki studiji postoje samo kako bi stvarali gomilu igara i nadali se da će jedna postati viralna, ali zajedničko svima je da su u potrazi za nečim od čega će živjeti. Na žalost, u ovoj industriji “lak novac” nije ni približno realističan kao što se možda čini na prvi pogled. Alan kaže kako je njima trebalo više od 20 stvorenih igara kako bi našli tri od kojih zarađuju, a i te tri stvorene su iz velikog niza pokušaja.

Nešto o čemu možda mladi developeri ne razmišljaju toliko je i konkurencija u ovome poslu. Alan kaže kako je vrlo teško u mobilnom gamingu naći nišu u kojoj nemate konkurenciju od tvrtki 100 puta većih od vaše i koje uz to imaju nevjerojatne budžete. Na kraju se svi natječu za iste korisnike, pojašnjava:

Također, ako pogledate podatke nekih tvrtki iz sektora u SAD-a, poput Gluua, koji ima sličan portfelj igara, te Zynge, vidjet ćete da nisu niti jedan kvartal ostvarili pozitivnu dobit u zadnjih 7-8 godina, otkako su izašle na burzu. Tako da je to oko ogromne zarade vrlo netočno, osobito sada kada kako profitne margine padaju, a cijena akvizicije korisnika je sve veća.

Ipak, nije sve tako sivo. Alan kaže kako su i dalje vrlo optimistični oko sektora te da u Nanobitu vjeruju da su tek krenuli s rastom. Mobilni gaming jedna je od rijetkih industrija u IT-ju gdje je Europa jača nego SAD, a na tvrtkama je da to dobro iskoriste. Alan dodaje i kako je dobra stvar što VC fondovi nisu u tolikoj mjeri zainteresirani za mobilne igre jer na tržištu mnogo toga ovisi o kreativnosti, a nju je vrlo teško izmjeriti i predvidjeti. Za Nanobit to je super, jednostavno jer rade s vlastitom dobiti i nemaju plan dizati runde kod VC fondova.

“Laka zarada” u industriji mobilnih igara možda postoji, ali za zanemarivo malo developera. OpenCoffee Split

Muke po domaćem IT-ju

Ono što nije tako super je činjenica da Nanobit gleda u isti problem kao i dobar dio uspješnih domaćih IT tvrtki: nedostatak ljudi s iskustvom. Iako u firmi imaju vrlo dobre inženjere, Alan kaže kako uvijek nedostaje ljudi koji imaju znanje i iskustvo u prodaji proizvoda na zapadnim tržištima. Ne možemo pobjeći od činjenice da Hrvatska jako malo toga izvozi u SAD, a i ono što izvozimo velikim dijelom su usluge, ne proizvodi za krajnje korisnike.

Čak i kada se ljudi koji ispunjavaju ove kriterije pronađu, izazov ih je privući u Hrvatsku. Alan pojašnjava i druge izazove:

Što se prednosti tiče, svakako su jedna od njih niži inicijalni troškovi poslovanja, međutim ako želite dovesti osobu s iskustvom, onda je morate više platiti nego što bi bila plaćena u domicilnoj zemlji, bez obzira na to što dolazi u zemlju s nižim standardom. Bilo je tu još komplikacija, od toga da smo morali otvarati tvrtke u inozemstvu, jer Google Play donedavno nije bio podržan u Hrvatskoj, pa do toga da zbog nepostojanja ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nismo neke stvari mogli raditi kroz Hrvatsku jer nam se ne bi isplatilo.

Posljednja tema mog razgovora s Alanom vjerojatno je i ona najklizavija: “paušalci”. Jedna od najaktualnijih debata u domaćoj tehnološkoj industriji posljednjih više od godinu dana nije mogla zaobići ni Nanobit, tvrtku u kojoj trenutno nema paušalaca. Alan mi kaže kako se Nanobit konzultirao s financijskim savjetnicima od kojih su dobili upozorenja da angažiranjem paušalnih obrtnika riskiraju milijunske kazne, odnosno potraživanja za poreze i doprinose, što, naravno, nije dobro za tvrtku od 100 i više ljudi.

Dodaje i kako problem nije u paušalnom oporezivanju obrtnika, već u sustavu:

Osnovni problem su, dakako, previsoki porezi i davanja na plaću i sada konačno kada su ljudi osvijestili koliko puno plaćaju, a koliko malo dobivaju zauzvrat, naravno da je to postalo primamljivo. Smatram da ne treba ograničavati paušalce, pogotovo ne one koji doista rade kao paušalni obrtnici, nego naći neko kompromisno rješenje.

Osobno bih bio najsretniji kada bi se omogućilo tvrtkama da angažiraju paušalne obrtnike bez straha od kazni. Na kraju dana, to bi i nama omogućilo fleksibilnije i značajno povoljnije poslovanje.

Kada je riječ o Nanobitu, on za skaliranje ne treba značajno povećavati broj zaposlenih, iako je tvrtka ipak od kraja 2016. do sada zaposlila dvadesetak novih osoba. Alan za kraj dodaje i kako trenutno razmišljaju o udjelima, odnosno da trenutno otprilike 15 ljudi ima udio u Nanobitu, a cilj je to proširiti do 30 ili 40 osoba tako da u slučaju izlaska na burzu ili prodaje, ljudi koji su najzaslužniji za rast tvrtke dobiju značajnije financijske pakete, što je na tragu onoga što planira i Infobip.

Alanovo predavanje s 122. izdanja OpenCoffee meetupa možete pogledati u nastavku, a za sve informacije o nadolazećim izdanjima preporučujemo praćenje web stranica ovog zanimljivog događaja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Ivan

    Ivan

    10. 01. 2020. u 3:27 pm Odgovori

    Bravo Alan,
    lijepo je cuti o uspjehu. Ali bravo i na tvom zalaganju da se uniste pausalni obrtnici u IT industriji. Sad bez problema mozes nastaviti placati svoje ljude mizerne place bez straha da pokrenu nesto svoje. No, s druge strane, puno ljudi ce nastaviti odlaziti van gdje se samostalnost potice.

    • ludi panj

      ludi panj

      13. 01. 2020. u 3:14 pm Odgovori

      Imaš informacije o plaćama u nanobitu ?
      podijeli sa nama

      ono šta sam ja pronašao je raspon 8000 – 18000
      što nije loše ako je pravilno distribuirano početnik – pro.

  2. Marijan

    Marijan

    14. 01. 2020. u 10:31 am Odgovori

    Nanobit je jedna od prerijetkih firmi kod nas koju cijenim. Vlastitim radom i kreativnošću do izvoznog uspjeha. Nasuprot njima je more IT firmi koje parazitiraju na državi ili iskorištavaju jeftin rad programera kao jedinu konkurentsku prednost.

    Bravo Alane

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Kultura 2.0

Dinamo je prvi hrvatski sportski ICO, kupite njihov $DZG token za 2 eura – i uključite se u klupske odluke!

Nakon brojnih drugih velikih klubova hrvatski nogometni prvak odlučio se na iskorak u blockchain svijet kroz novi model članstva. U "inicijalnoj ponudi tokena” od 29. rujna moći ćete postati vlasnik fan tokena Dinama s kojima ćete moći trgovati i sudjelovati u određenim odlukama kluba. Što to znači za kripto dioničare, koja je motivacija kluba za ovaj projekt i tko stoji iza Sociosa istražili smo iz prve ruke.

Intervju

Splitski Blank s partnerima uskoro lansira hrvatski NFT marketplace na Ethereumu!

Uz bok nekolicine renomiranih umjetnika suvremene umjetničke scene, a pod vodstvom splitske agencije Blank, stiže nam Endemic platforma za trgovanje NFT umjetninama. Više o projektu otkrivamo od samih pokretača.

Kultura 2.0

Od žena do tijela s vaginama: I znanstveni časopisi podliježu ludilu polarizacije na društvenim mrežama

Jeste li vidjeli na društvenim mrežama posljednju naslovnicu Lanceta? Mnogo je razloga zašto bi znanstveni časopisi poput ovog i članci u njima mogli i trebali postati temom mainstream medija, rasprave na društvenim mrežama ili bar trending hashtagovi, no ovog je puta razlog bio običan – clickbait.

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Future of Work: Želite li sve benefite asinkronog rada nije dovoljno samo “ured preseliti u online alate”

Kako sebe, zaposlenike i klijente odviknuti od stalne dostupnosti, dopisivanja i komuniciranja koji zapravo ubijaju produktivnost i kvalitetu rada, posebno kad radimo u više vremenskih zona te koje su prednosti, a koji izazovi kod asinkronog načina rada sazali smo na konferenciji Future of Work: Async.

Digitalni marketing

Prima se rebrendirala: Što (i tko) stoji iza prepoznatljivog, a inovativanog vizualnog identiteta?

Od obiteljske tvrtke do poslovnog sustava s više od 2000 zaposlenih. Prima je u posljednjih 25 godina poprilično odmaknula od svojih početaka, stoga je bilo krajnje vrijeme za vizualni identitet koji bi odražavao takvu promjenu.

Intervju

10 godina Axilisa: “Danas radimo na sustavu koji svake subote procesira 10 puta više transakcija nego Amazon UK na Black Friday”

U povodu 10 godina postojanja tvrtke Axilis, s njezinim osnivačem Brunom Kovačićem popričali smo o tome kako su se on i tim snašli nakon što ih je akvizirao Superbet, kako su podnijeli munjevito brzi rast te kako je iz Hrvatske raditi na projektima koji po veličini nekad premašuju tehnološke divove.

Startupi i poslovanje

Studentski posao 101 – gdje ga pronaći i kako ga dobiti?

Svi moramo početi negdje, zar ne? Studentski poslovi predstavljaju savršenu priliku za skupljanje iskustva i stvaranje poznanstava, ali one dobre, u struci, nije ni tako jednostavno dobiti.

Startupi i poslovanje

76% zaposlenika želi fleksibilnost za to GDJE rade. 93% želi fleksibilnost KADA rade.

Ovo je jedna vrlo jasna statistika iz istraživanja Future Forum Pulse provedenog na 10.569 radnika u SAD-u, Australiji, Francuskoj, Njemačkoj, Japanu i Velikoj Britaniji, između 28. srpnja i 10. kolovoza 2021. Spremni mi na to ili ne, asinkroni rad nam kuca na vrata.

Startupi i poslovanje

Brending za manje tvrtke i startupe: Kako ne kupiti “mačka u vreći”?

Nakon što osvijeste da im je posao dovoljno narastao, da bi mu dobro došao suvisao i definiran brend, poduzetnici, direktori manjih i srednjih tvrtki ili osnivači startupa nađu se na mukama. Kako pronaći pravu agenciju, kako kvalitetno s njom raditi, kako znati je li ono što su dobili to što im treba, a ne samo neki suhoparan, kitnjasto raspisan koncept?