AI2FUTURE: "Odgovornost za izgradnju ekosustava prebačena je na tvrtke poput Infobipa i Photomatha"

AI2FUTURE: “Odgovornost za izgradnju ekosustava prebačena je na tvrtke poput Infobipa i Photomatha”

Unatoč novim nadama koji su pitchali na AI2FUTURE konferenciji, izgradnju AI ekosustava u Hrvatskoj uvelike otežava što sve veći broj domaćih AI stručnjaka radi na daljinu za strane kompanije, a suradnja sa stručnjacima iz akademije je otežana...

Konferencija AIFUTURE 2021. okupila je hrvatsku AI zajednicu tvrtki i startupa koji razvijaju proizvode, usluge i rješenja temeljene na umjetnoj inteligenciji. Na panel diskusiji STATE OF AI – CROATIA, govornici su raspravljali kako postaviti čvršće temelje za suradnju AI zajednice, akademske zajednice i države, dali su svoje savjete za izlazak na globalno tržište i kako pronaći talente, a kao vodeći problem u poboljšanju hrvatske IT industrije prepoznata je gradnja ekosustava koji će podržavati razvoj. Razvoj je više nego potreban jer koliko god da je panel bio usmjeren na AI, više se razgovaralo o općenitom stanju IT industrije.

Svoje profesionalne uvide dali su Krešo Žmak, zamjenik direktora razvoja proizvoda u Infobipu; Ratko Mutavdžić tehnološki šef Microsofta za srednju i istočnu Europu; Davor Runje, predsjednik CISEx-a i Damir Sabol, osnivač i CEO Photomatha. Panel je moderirao Jan Štedul, glavni tajnik udruge CroAI.

Osim strateškog uvida u industriju, u izvještaju ćemo se spomenuti i novih nada na domaćoj AI sceni. CroAI pitch i ove godine ima zanimljive timove kojima donosi priliku da se istaknu kao što je prošlogodišnji pobjednik Robotiq.ai nakon pitcha stupio u inicijalni kontakt s investitorom i ostvario 900.000 tisuća eura vrijednu investiciju.

Ključna je suradnja industrije i akademije, ali…

Panelu je prethodilo predstavljanje istraživanja State of AI in Croatia na kojem smo saznali nekoliko zanimljivih činjenica. Ipak, i tu smo se najviše orijentirali na IT industriju općenito (s referencom na CISExovo istraživanje) s obzirom na to da je AI scena unutar nje tek u povojima razvoja.

Zašto nema više AI projekata, istraživanja pa u konačnici i startupa? Davor odmah u početku ističe strukturni problem – istraživanja koja zahtijevaju suradnju Sveučilišta i neke poslovne tvrtke trenutno su iznimno otežana. No, to je upravo stvar na kojoj aktivno rade mnoge države članice EU pa tako i Hrvatska. Nama je konkretno u fokusu da se IT u Hrvatskoj prepozna kao strateški važnu odnosno da se digitalne tehnologije uvrste kao vertikalna komponenta našeg plana Smart Specialization Strategy (S3):

Kada pokušavate ostvariti suradnju između nekog Sveučilišta i poslovne tvrtke, ako ta suradnja ne spada u jednu od tih vertikala, vama su vrata i za suradnju i za EU fondove zatvorena.

Već duže vrijeme mnogi ključni akteri domaće IT industrije rade na tome da se napokon oformi dokument (u okviru S3) koji će IT uključiti u te vertikale te tako omogućiti da se suradnje između Sveučilišta i privatnog sektora realiziraju brzo i jednostavno. To će akcelerirati nove projekte ne samo zbog činjenice da su im napokon dostupna financiranja iz EU već i poslovna znanja tih privatnih tvrtki odnosno istraživačka samih fakulteta. Jedan od najboljih primjera takvih suradnji je FER-ov Spock inkubator.

Činjenica je da trenutno ne koristimo optimalno istraživačke kapacitete i ljudske potencijale fakulteta kao što su FER i Algebra, zaključuje Davor.

Hajdi Ćenan, zamjenica predsjednika CroAI-a predstavila je rezultate istraživanja.

Hrvatski, a globalni startupi

Kada je Damir pokrenuo Iskon prije 25 godina, startupi uopće nisu bili “u igri”, vladala je posve drugačija atmosfera, a financiranja nije bilo. S osvrtom na okolnosti danas, kada je ipak lakše doći do investicije, na pitanje treba li startup početi prvo lokalno pa zatim krenuti globalno, Damir odgovara jednostavno: “ako možete uspjeti ovdje, možete uspjeti bilo gdje.”

Ističe kako je lokalni fokus dobar pristup jer tada postaje dokaz koncepta. Naravno, ne postoji strogo pravilo kada je bolje djelovati lokalno ili globalno jer sve ovisi o situaciji.

Davor se složio i naglasio kako je prije dvije godine postalo puno lakše ići odmah globalno jer smo dobili remote rad, remote klijente i remote kupce:

Čak u ranim fazama poslovanja možete ići u drugu zemlju jer ćete samo zvati ljude, slati mailove i održavati konferencijske pozive.

Krešo naglašava kako je brzina iznimno važna što posebno poručuje startupovcima u publici:

Imati dobar proizvod, ali također moći ga brzo plasirati i validirati jako je važno. Još uvijek samo jako brzi, još uvijek pokušavamo lansirati velike proizvode ispod 3 mjeseca i zbog toga smo jako kompetitivni na globalnom tržištu.

Odgovornost za izgradnju ekosustava ne bi trebala biti samo na tvrtkama – već i na državi

Ratko smatra kako danas hrvatske tvrtke nemaju problem na globalnoj sceni, ali startupi iz drugih država brže izlaze globalno nego hrvatske tvrtke, a jedan veći problemi vidi u tome koliko brzo možemo izgraditi održivi ekosustav na području bilo čega, uključujući umjetne inteligencije:

Ovo je već 5. godina održavanja konferencije koja je inače usredotočena na gradnju ekosustava, a to je jako teško. U drugim državama, poput Estonije, stvari su ipak drugačije, tamo država organizira AI konferencije.

Dodaje kako je gradnja ekosustava odgovornost koja je prebačena na tvrtke kao što su Photomath, Infobip i Rimac. Davor se nadovezao s činjenicom kako je IT u Hrvatskoj najbrže rastuća industrija, ali stopa rasta je malena u usporedbi s drugim državama EU:

U konačnici mi dođemo do uspjeha, ali nam treba puno duže nego što bi nam trebalo da se nalazimo u nekoj drugoj državi. Trebali bi početi kopirati tuđe prakse u svijetu, a pogotovo od država u EU.

Kao primjer drugima, Infobip ima dva pristupa rada kada govorimo o hrvatskom tržištu. Prvi je evangelizacija AI-ja, suradnja s Vladom i hrvatskim organizacijama kako bi gradili AI ekosustav, a drugi smjer je gradnja i otvaranje platforme pomoću koje se mogu razvijati druge tvrtke i inicijative.

Kako funkcionira odnos između investitora i startupa?

Marin Trošelj i Damir Sabol oboje dijele slične ciljeve – olakšavanje učenja i približavanje kompleksnih tema novim generacijama. Davor Puklavec/PIXSELL

Damir u šali priznaje kako je njegov pristup investiranju u startupe: odmah zaboraviti da je uopće investirao. Zatim objašnjava zašto je investirao u STEMI:

Sviđaju mi se i smatram kako grade nešto važno. Obično ako gradiš nešto što je važno, što je dobar proizvod, imaš temelje i za dobru tvrtku. Moj pristup je: želim im u tome pomoći.

Smatra kako već dobro može prepoznati koji je startup dobar i uvijek obraća pozornost ima li taj startup strast, veliku viziju, sposobnost da izvrše posao i prežive te imaju li tim sposobnih ljudi, ali naravno to još uvijek ne garantira profit:

Moji motivi nikada nisu bili financijske prirode. Uvijek se trudim izgraditi najbolji proizvod, a sada se trudimo napraviti najbolji proizvod u svijetu. To je jako teško, ali bih rekao kako tehnički dio nije dok svi ostali dijelovi jesu. Nije nam cilj samo graditi stvari, već i obrazovati ljude.

Kako privući hrvatske talente kako ne bi odlazili van?

Davor smatra kako je situacija gora nego što je bila prije par godina. Prije bi se morao fizički preseliti u drugu državo kako bi obavljao posao, ali danas velike korporacije traže ljude koji će svoj posao odrađivati remote u svojoj državi:

Namjerno uzimaju ljude koji imaju više od 5 godina iskustva. Daju ima velike plaće jer ne moraju plaćati porez. Najvažnije ljude u tvrtki kao što su seniori, oni koji mogu izvršiti zadatak i kvalitetno obučiti juniore. To postaje veliki problem, a jedino rješenje je postati globalno kompetitivan.

Morate biti poput Infobipa ili Photomatha kako bi bili sposobni dovesti ljude iz bilo kojeg dijela svijeta, ali oni i dalje žele zapošljavati u Hrvatskoj. Ono što je još važnije je činjenica kako će zajednici dati puno više nego što to rade strane tvrtke. Google neće graditi kampuse, ali Infobip hoće.

Veliki problem nalazi se u tome kada tvrtka traži prvih 100.000 tisuća ili čak 500.000 tisuća eura jer takvu količinu potpore nije lako pronaći u Hrvatskoj:

Trebamo dati potporu startupima koji se nalaze u fazama kada traže taj iznos jer kasnije će lako stizati investicije u milijunima. Ako bi sada imao 4 Infobipa, bilo bi vrlo lako naći investitore, ali ih ne možemo stvoriti jer ih previše umire u tom početnom procesu. U SAD-u ili Europi vrlo lako bi došli do tih financija unutar svojih država.

Važno je upamtiti kako je potrebno ojačati suradnju s akademskom zajednicom i sveučilištima u vidu istraživačkih projekata, a nikada nije bio veći izazov jer AI stručnjaci odlučuju raditi na daljinu za strane kompanije, ali nije sve tako crno. Nove nade predstavile su se na završnici prvog dana konferencije.

Tko su pobjednici CroAI pitcha?

U četvrtak, 14.10. predstavljeno je 10 najboljih AI startupa iz Hrvatske, a najbolje je birao žiri sastavljen od investitora, predstavnika europskih fondova rizičnog kapitala, VC fondova koji kombinirano imaju stotine milijuna eura investicijskih ulagačkog kapitala.

Ovde godine prvo mjesto dijele dva startupa, a to su Farseer i Cidrani dok je Ascalia ostvarila treće mjesto. Farseer, inače još poznat i kao “Excel na steroidima”, platforma je za financijsko modeliranje, planiranje i analitiku, za koju nije potrebno imati vještine programiranja. Cidrani je individualizirana platforma koju pokreće umjetna inteligencija (AI) za personalizirana, funkcionalna organska pića, s naglaskom na zdravlje crijevnog sustava i mozga kroz prebiotiku, postbiotiku i nutraceutike za postizanje hormonalne ravnoteže. Također, bili su i pobjednici na konferenciji RockPaperStartups.

Treće mjesto odnijela je Ascalia, startup koji svojim hardverom želi stvoriti zelenu industriju 4.0. Oni prikupljaju razne podatke iz industrijskih postrojenja, tvornica kako bi im zatim pomogli u analizi proizvodnog procesa. Cilj je uštedjeti na materijalu i energiji te smanjiti ekološki otisak.

Pobjednici su zaslužili pobjedu što ne znači kako ostalih 7 nisu bili dobri, već je konkurencija bila stvarno jaka. Osim pobjednika vrijedilo bi još spomenuti Crop Shepard, agritech startup koji razvija autonomnog robota za ubijanje korijenja i Silver technologies koji pruža nadziranje zdravstvenog stanja umirovljenika pomoću pametnog sata i njihovog softvera. Čestitke svima!

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.