AI2FUTURE: “Odgovornost za izgradnju ekosustava prebačena je na tvrtke poput Infobipa i Photomatha”

Konferencija AIFUTURE 2021. okupila je hrvatsku AI zajednicu tvrtki i startupa koji razvijaju proizvode, usluge i rješenja temeljene na umjetnoj inteligenciji. Na panel diskusiji STATE OF AI – CROATIA, govornici su raspravljali kako postaviti čvršće temelje za suradnju AI zajednice, akademske zajednice i države, dali su svoje savjete za izlazak na globalno tržište i kako pronaći talente, a kao vodeći problem u poboljšanju hrvatske IT industrije prepoznata je gradnja ekosustava koji će podržavati razvoj. Razvoj je više nego potreban jer koliko god da je panel bio usmjeren na AI, više se razgovaralo o općenitom stanju IT industrije.

Svoje profesionalne uvide dali su Krešo Žmak, zamjenik direktora razvoja proizvoda u Infobipu; Ratko Mutavdžić tehnološki šef Microsofta za srednju i istočnu Europu; Davor Runje, predsjednik CISEx-a i Damir Sabol, osnivač i CEO Photomatha. Panel je moderirao Jan Štedul, glavni tajnik udruge CroAI.

Osim strateškog uvida u industriju, u izvještaju ćemo se spomenuti i novih nada na domaćoj AI sceni. CroAI pitch i ove godine ima zanimljive timove kojima donosi priliku da se istaknu kao što je prošlogodišnji pobjednik Robotiq.ai nakon pitcha stupio u inicijalni kontakt s investitorom i ostvario 900.000 tisuća eura vrijednu investiciju.

Ključna je suradnja industrije i akademije, ali…

Panelu je prethodilo predstavljanje istraživanja State of AI in Croatia na kojem smo saznali nekoliko zanimljivih činjenica. Ipak, i tu smo se najviše orijentirali na IT industriju općenito (s referencom na CISExovo istraživanje) s obzirom na to da je AI scena unutar nje tek u povojima razvoja.

Zašto nema više AI projekata, istraživanja pa u konačnici i startupa? Davor odmah u početku ističe strukturni problem – istraživanja koja zahtijevaju suradnju Sveučilišta i neke poslovne tvrtke trenutno su iznimno otežana. No, to je upravo stvar na kojoj aktivno rade mnoge države članice EU pa tako i Hrvatska. Nama je konkretno u fokusu da se IT u Hrvatskoj prepozna kao strateški važnu odnosno da se digitalne tehnologije uvrste kao vertikalna komponenta našeg plana Smart Specialization Strategy (S3):

Kada pokušavate ostvariti suradnju između nekog Sveučilišta i poslovne tvrtke, ako ta suradnja ne spada u jednu od tih vertikala, vama su vrata i za suradnju i za EU fondove zatvorena.

Već duže vrijeme mnogi ključni akteri domaće IT industrije rade na tome da se napokon oformi dokument (u okviru S3) koji će IT uključiti u te vertikale te tako omogućiti da se suradnje između Sveučilišta i privatnog sektora realiziraju brzo i jednostavno. To će akcelerirati nove projekte ne samo zbog činjenice da su im napokon dostupna financiranja iz EU već i poslovna znanja tih privatnih tvrtki odnosno istraživačka samih fakulteta. Jedan od najboljih primjera takvih suradnji je FER-ov Spock inkubator.

Činjenica je da trenutno ne koristimo optimalno istraživačke kapacitete i ljudske potencijale fakulteta kao što su FER i Algebra, zaključuje Davor.

Hrvatski, a globalni startupi

Kada je Damir pokrenuo Iskon prije 25 godina, startupi uopće nisu bili “u igri”, vladala je posve drugačija atmosfera, a financiranja nije bilo. S osvrtom na okolnosti danas, kada je ipak lakše doći do investicije, na pitanje treba li startup početi prvo lokalno pa zatim krenuti globalno, Damir odgovara jednostavno: “ako možete uspjeti ovdje, možete uspjeti bilo gdje.”

Ističe kako je lokalni fokus dobar pristup jer tada postaje dokaz koncepta. Naravno, ne postoji strogo pravilo kada je bolje djelovati lokalno ili globalno jer sve ovisi o situaciji.

Davor se složio i naglasio kako je prije dvije godine postalo puno lakše ići odmah globalno jer smo dobili remote rad, remote klijente i remote kupce:

Čak u ranim fazama poslovanja možete ići u drugu zemlju jer ćete samo zvati ljude, slati mailove i održavati konferencijske pozive.

Krešo naglašava kako je brzina iznimno važna što posebno poručuje startupovcima u publici:

Imati dobar proizvod, ali također moći ga brzo plasirati i validirati jako je važno. Još uvijek samo jako brzi, još uvijek pokušavamo lansirati velike proizvode ispod 3 mjeseca i zbog toga smo jako kompetitivni na globalnom tržištu.

Odgovornost za izgradnju ekosustava ne bi trebala biti samo na tvrtkama – već i na državi

Ratko smatra kako danas hrvatske tvrtke nemaju problem na globalnoj sceni, ali startupi iz drugih država brže izlaze globalno nego hrvatske tvrtke, a jedan veći problemi vidi u tome koliko brzo možemo izgraditi održivi ekosustav na području bilo čega, uključujući umjetne inteligencije:

Ovo je već 5. godina održavanja konferencije koja je inače usredotočena na gradnju ekosustava, a to je jako teško. U drugim državama, poput Estonije, stvari su ipak drugačije, tamo država organizira AI konferencije.

Dodaje kako je gradnja ekosustava odgovornost koja je prebačena na tvrtke kao što su Photomath, Infobip i Rimac. Davor se nadovezao s činjenicom kako je IT u Hrvatskoj najbrže rastuća industrija, ali stopa rasta je malena u usporedbi s drugim državama EU:

U konačnici mi dođemo do uspjeha, ali nam treba puno duže nego što bi nam trebalo da se nalazimo u nekoj drugoj državi. Trebali bi početi kopirati tuđe prakse u svijetu, a pogotovo od država u EU.

Kao primjer drugima, Infobip ima dva pristupa rada kada govorimo o hrvatskom tržištu. Prvi je evangelizacija AI-ja, suradnja s Vladom i hrvatskim organizacijama kako bi gradili AI ekosustav, a drugi smjer je gradnja i otvaranje platforme pomoću koje se mogu razvijati druge tvrtke i inicijative.

Kako funkcionira odnos između investitora i startupa?

Damir u šali priznaje kako je njegov pristup investiranju u startupe: odmah zaboraviti da je uopće investirao. Zatim objašnjava zašto je investirao u STEMI:

Sviđaju mi se i smatram kako grade nešto važno. Obično ako gradiš nešto što je važno, što je dobar proizvod, imaš temelje i za dobru tvrtku. Moj pristup je: želim im u tome pomoći.

Smatra kako već dobro može prepoznati koji je startup dobar i uvijek obraća pozornost ima li taj startup strast, veliku viziju, sposobnost da izvrše posao i prežive te imaju li tim sposobnih ljudi, ali naravno to još uvijek ne garantira profit:

Moji motivi nikada nisu bili financijske prirode. Uvijek se trudim izgraditi najbolji proizvod, a sada se trudimo napraviti najbolji proizvod u svijetu. To je jako teško, ali bih rekao kako tehnički dio nije dok svi ostali dijelovi jesu. Nije nam cilj samo graditi stvari, već i obrazovati ljude.

Kako privući hrvatske talente kako ne bi odlazili van?

Davor smatra kako je situacija gora nego što je bila prije par godina. Prije bi se morao fizički preseliti u drugu državo kako bi obavljao posao, ali danas velike korporacije traže ljude koji će svoj posao odrađivati remote u svojoj državi:

Namjerno uzimaju ljude koji imaju više od 5 godina iskustva. Daju ima velike plaće jer ne moraju plaćati porez. Najvažnije ljude u tvrtki kao što su seniori, oni koji mogu izvršiti zadatak i kvalitetno obučiti juniore. To postaje veliki problem, a jedino rješenje je postati globalno kompetitivan.

Morate biti poput Infobipa ili Photomatha kako bi bili sposobni dovesti ljude iz bilo kojeg dijela svijeta, ali oni i dalje žele zapošljavati u Hrvatskoj. Ono što je još važnije je činjenica kako će zajednici dati puno više nego što to rade strane tvrtke. Google neće graditi kampuse, ali Infobip hoće.

Veliki problem nalazi se u tome kada tvrtka traži prvih 100.000 tisuća ili čak 500.000 tisuća eura jer takvu količinu potpore nije lako pronaći u Hrvatskoj:

Trebamo dati potporu startupima koji se nalaze u fazama kada traže taj iznos jer kasnije će lako stizati investicije u milijunima. Ako bi sada imao 4 Infobipa, bilo bi vrlo lako naći investitore, ali ih ne možemo stvoriti jer ih previše umire u tom početnom procesu. U SAD-u ili Europi vrlo lako bi došli do tih financija unutar svojih država.

Važno je upamtiti kako je potrebno ojačati suradnju s akademskom zajednicom i sveučilištima u vidu istraživačkih projekata, a nikada nije bio veći izazov jer AI stručnjaci odlučuju raditi na daljinu za strane kompanije, ali nije sve tako crno. Nove nade predstavile su se na završnici prvog dana konferencije.

Tko su pobjednici CroAI pitcha?

U četvrtak, 14.10. predstavljeno je 10 najboljih AI startupa iz Hrvatske, a najbolje je birao žiri sastavljen od investitora, predstavnika europskih fondova rizičnog kapitala, VC fondova koji kombinirano imaju stotine milijuna eura investicijskih ulagačkog kapitala.

Ovde godine prvo mjesto dijele dva startupa, a to su Farseer i Cidrani dok je Ascalia ostvarila treće mjesto. Farseer, inače još poznat i kao “Excel na steroidima”, platforma je za financijsko modeliranje, planiranje i analitiku, za koju nije potrebno imati vještine programiranja. Cidrani je individualizirana platforma koju pokreće umjetna inteligencija (AI) za personalizirana, funkcionalna organska pića, s naglaskom na zdravlje crijevnog sustava i mozga kroz prebiotiku, postbiotiku i nutraceutike za postizanje hormonalne ravnoteže. Također, bili su i pobjednici na konferenciji RockPaperStartups.

Treće mjesto odnijela je Ascalia, startup koji svojim hardverom želi stvoriti zelenu industriju 4.0. Oni prikupljaju razne podatke iz industrijskih postrojenja, tvornica kako bi im zatim pomogli u analizi proizvodnog procesa. Cilj je uštedjeti na materijalu i energiji te smanjiti ekološki otisak.

Pobjednici su zaslužili pobjedu što ne znači kako ostalih 7 nisu bili dobri, već je konkurencija bila stvarno jaka. Osim pobjednika vrijedilo bi još spomenuti Crop Shepard, agritech startup koji razvija autonomnog robota za ubijanje korijenja i Silver technologies koji pruža nadziranje zdravstvenog stanja umirovljenika pomoću pametnog sata i njihovog softvera. Čestitke svima!