Prva hrvatska reklama snimljena bez kamere je vani. Produkciju je preuzeo AI. Što sad?

Prva hrvatska reklama snimljena bez kamere je vani. Produkciju je preuzeo AI. Što sad?

Chio Tip Top reklama označila je prekretnicu na tržištu oglašavanja. Trebaju li se kreativci i marketinške agencije zabrinuti za svoju budućnost? Kako izgleda stvaralački proces u toj simbiozi čovjeka i tehnologije?

Ušli smo u novo poglavlje oglašavanja – dobili smo hrvatsku reklamu koju je u potpunosti napravio AI. 

No, dok algoritmi sve brže uče generirati slike, zvuk i video, ključno pitanje postaje: gdje završava ljudska kreativnost, a počinje automatizacija i što to znači za budućnost industrije u kojoj se granica između autentičnog i sintetičkog sve brže briše?

Da bismo doznali više o procesu, izazovima i potencijalu AI-ja u oglašavanju, razgovarali smo s kreativnim vodstvom iza reklame Darkom Bosnarom, kreativnim direktorom Imago Ogilvyja i Filipom Filkovićem, direktorom More Magnets Productiona. Ovaj fenomen komentirala nam je i Dina Hrastović, voditeljica native odjela u Telegramu i članica uprave CroAI-ja, koja prati kako umjetna inteligencija mijenja industriju i profesionalne standarde u regiji.

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

AI je izveo ideju, ali čovjek osmislio

Intersnack Adria prva je hrvatska tvrtka koja se odvažila na TV reklamu koju je u potpunosti generirala umjetna inteligencija. Tom reklamom za Chio Tip Top grickalice željeli su na disruptivan način doći do malo starije ciljane publike nego što inače ciljaju. Darko nam tumači kako su se oslonili na repetitivnost kako bi spot ušao u uho i pamćenje gledatelja, a opisao je i kako je tekao taj proces:

Nakon ideje, uslijedile su skice, koje smo uz pomoć AI alata oživili. Glazbeni aranžman također smo kreirali pomoću AI-ja, no tekst smo napisali sami. 

Uz agencijski tim iz Imago Ogilvyja i produkcije Riba ribi grize rep, angažirali smo Filipa Filkovića Philatza i njegov More Magnets team koji su sigurno najveći autoritet za AI produkciju u regiji.

Bio je to uzbudljiv i odgovoran izazov jer smo se našli na teritoriju koji još nitko prije nije istražio na ovakav način, kaže Filip. S jedne strane su bile kreativnost i mogućnost pomicanja granica, a s druge potreba da zadrže fokus na ideji i emociji, a ne na tehnologiji.

AI pomaže kad je budžet tanak

AI bez jasne ljudske vizije ostaje samo skup algoritama i stohastičkog haluciniranja. Alati su moćni, ali oni ne znaju ispričati priču. Upravo umjetnik i kreativac donose estetiku, emociju i smisao, objašnjava Filip:

AI je produžetak te kreativnosti, a ne zamjena za njega. Tako da smatram da su storytelleri, u ovom slučaju kreativni direktor i redatelj, najbitnije i nezamjenjive figure. Isto kao i direktor fotografije koji upravlja slikom.

Darko smatra da je ono što nam AI pruža zapravo u službi ostvarivanja najluđih ideja koje zbog manjih budžeta nikada ne bi bile moguće. Već sada pred neke klijente ne dolaze samo s crtanim storyboardovima, nego AI generiranim videima koji na puno jasniji i atraktivniji način dočaravaju koncept:

Ako uzmemo u obzir da već sada jako puno stvari možemo dobiti AI generiranjem, ne vidim više uvijek opravdanje za trošak stvarnog snimanja.

Ne mogu sa sigurnošću tvrditi kada će AI moći i osmišljavati zadovoljavajuće koncepte, no sigurno da će ovim eksponencijalno brzim tempom napretka i to doći na red. Za sada, mislim da čovjek još uvijek itekako ima ključnu ulogu u kreiranju.

Darko je uvjeren da će, čak i kada alati postanu spretniji u generiranju, oni samo dodatno naglasiti ljudsku kreativnost. Svi mogu upisivati promptove i generirati atraktivne vizuale, pojašnjava, ali dodaje kako će oglašivači trebati agencije zbog smisla onoga što se generira:

Kreativna ideja koja radi, uvjerava i prodaje i dalje je ono što će brend izdvojiti iz gomile.

Kada je AI koristan alat, a kada opasnost?

AI je fantastičan u fazi vizualnog istraživanja i formatiranja brže produkcije. On otvara neočekivane smjerove, daje širinu i slobodu eksperimentiranja, ali kada govorimo o strategiji, dramaturgiji ili emocionalnoj dubini – tu čovjek mora ostati u prvom planu. To su razine koje tehnologija još uvijek ne razumije, ističe Filip:

Jednom sam izjavio, ali moram ponoviti jer je sada aktualnije nego ikada: oni koji se najviše boje umjetne inteligencije su oni koji su najviše lijeni. Lijeni učiti, prilagoditi se, educirati se. Ovdje se više ne radi o “krađi” nečijeg rada nego o znanju upravljanja alatima koji stvaraju sadržaj.

Get on board or get left behind. Bitno je fokusirati se na krajnji rezultat, način kako si došao do toga je alat (kamera, iPhone, kist, dvije čačkalice spojene lastikom i komadom ugljena, AI itd..

Filip vidi budućnost u inteligentnom balansu, kombinaciji klasičnih metoda i AI produkcije. AI ne bi smjela prelaziti granicu kojom bi ugasila ljudsku autentičnost i intimnost. Uvijek trebamo ostaviti prostor za nesavršenosti, spontanost i osobni pečat, jer upravo to stvara povezanost s publikom. S druge strane, kao producent i redatelj, osjeća odgovornost i već neko vrijeme progovara o tome da industriju kao takvu treba zaštititi upravo tim balansom:

Nažalost, ne razmišljaju svi kao ja i moj tim, pa žele uglavnom instant solucije i bržu produkciju koja ultimativno može i uništiti industriju. To me zabrinjava, ali me ne čudi, jer neki su zaista spremni na sve kako bi uštedjeli par centa – pitam se, zašto. Jer, dugoročno ne može završiti dobro ni za industriju ni za publiku.

Ravnoteža ljudskog autorstva i tehničkih alata

Ovo je prva domaća reklama u potpunosti nastala uz pomoć umjetne inteligencije, iako je u regiji već bilo primjera djelomične primjene AI-ja. Monri je premijerno predstavio svoju AI reklamu na Sarajevo film festivalu, dok je Imago ranije eksperimentirao s radijskom AI kampanjom koja je osvojila brojne nagrade, ističe Dina:

Glavna uloga ove reklame na tržištu neće biti da vidimo generira li bolje rezultate. Nego, s jedne strane, generira li jednake rezultate s obzirom na uložene resurse i, s druge, kako zapravo naše tržište na to reagira.

Kada govorimo kako umjetna inteligencija mijenja pristup brendiranju i oglašavanju, Dina ističe da ona s jedne strane omogućava široj publici da bez većih ulaganja kreira osnovne materijale, dok profesionalcima znatno ubrzava procese – pod uvjetom da znaju iskoristiti alate:

Uskoro ćemo viđati jako puno repetitivnih obrazaca i regeneriranja istih kreativa, ali će nas s vremena na vrijeme iznenaditi par suludo dobrih kreativa i kampanja koje su uspjele iznjedriti jednako veliki i ograničeni timovi što postoje danas jer super barataju s AI alatima.

Ravnoteža između ljudske kreativnosti i AI-ja će doći sama od sebe jer će se industrija sama standardizirati kao što je to napravila s postojećim tehnologijama, ističe Dina:

Ono u što sam sigurna je da će generirani kreativni sadržaj i autorski kreativni sadržaj imati svoja jasno razdvojena mjesta na cjeniku. Mislim da će ova reklama dovoljno glasno potaknuti raspravu da te razlike u cijeni imamo jasno definirane već sljedeće godine.

Menadžere čeka veliki izazov

U svakom slučaju, doći će i do promjene uloge kreativaca i stratega u oglašavanju, a uspjeh će ovisiti o ravnoteži između ljudskog autorstva i tehničkih alata:

Ako ti je važno da iza kreativnog rada stoji čovjek s imenom i prezimenom, tada cijeniš autorstvo i osobni brend, bilo da se radi o slikaru, režiseru ili kreativnom direktoru. AI im može biti ključan alat u procesu, ali će to najčešće transparentno komunicirati kao dio svog brenda. Ako ti takvo nešto nije važno, zadovoljit će te rješenja koja slijede jasan brief i ciljeve, pri čemu uvijek pobjeđuje najbolji omjer kvalitete i cijene.

Dina naglašava da bez stručnog korisnika AI ne može dati kvalitetne rezultate, što posebno dolazi do izražaja kod juniora, koji se oslanjanjem na alate ponekad lišavaju prilike za učenje i razvoj ključnih vještina.

Najveći izazov će pasti na menadžere – kako poticati timove da istražuju nove alate, ali da ostanu odgovorni za svoj rad i transparentni oko korištenja AI-ja, te kako premostiti jaz između očekivanja seniora i pristupa juniora.

Balans između ljudske kreativnosti i tehnologije bit će glavni izazov, ali i prednost u budućnosti industrije.

 

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. Borna

    Borna

    29. 09. 2025. u 3:26 pm Odgovori

    Ništa neće biti osim što će u bližoj budućnosti dosta ljudi iz industrije marketinga i oko njega ostati bez posla. No na kraju te priče past će i cijena ovakvim agencijama i budzeti koji su se koristili prije na reklame ce se preusmjeriti na druge stvari.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Veliki intervjui

Hrvatski dizajner napravio idealnu mobilnu igru za ribiče sa 76 pravih vrsta riba i 40 lokacija

Claude Code pisao je kod, Codex je pomogao s ilustracijama i tako je grafički dizajner osmislio mobilnu video igru za ribiče. No izraditi igru koja radi i osmisliti igru kojoj će ljubitelji ribolova vjerovati dvije su različite stvari.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Što ste propustili

Umjetna inteligencija

Biste li AI-ju prepustili odluke o svojoj vezi?

Domaća aplikacija Shrink: Go Deeper koristi knjige i predavanja jednog psihoterapeuta kako bi korisnicima ponudila AI sugovornika za razgovore o emocijama i odnosima. S njim smo o svojim, doduše fiktivnim emocijama razgovarali i mi.

Veliki intervjui

Kako djecu naučiti upravljati novcem?

Kako djeci objasniti štednju, budžet, dug ili razliku između želja i potreba? Jakša Tomović odlučio je taj problem riješiti vlastitom aplikacijom TONKO, koja kroz zadatke, tri virtualne staklenke i kratke lekcije djecu od 6 do 14 godina uči financijskoj pismenosti.

Netokracija Podcast

Hrvatska planira uložiti 932 milijuna eura u umjetnu inteligenciju

U novoj epizodi Netokracija Podcasta razgovaramo o hrvatskom Nacionalnom planu za razvoj umjetne inteligencije, u koji se do 2032. planira uložiti 932 milijuna eura, a dotaknuli smo se i globalne AI utrke gdje se troše milijarde.

Analiza

Kako Hrvatska oblikuje stajališta o europskim digitalnim zakonima?

Europski digitalni propisi oblikuju se puno prije nego što stignu na stol europskih institucija. Hrvatska pritom ima priliku zastupati vlastite interese, ali i uključiti domaću tehnološku industriju u pripremu nacionalnih stajališta. Istražili smo kako taj proces izgleda, ali i što bi moglo bolje.

Veliki intervjui

Digitalna pomoć za roditelje: aplikacija za dječja igrališta, zdravlje i obiteljske aktivnosti

Kako pronaći dobar parkić ili... najbliže gradilište? Hrvatski roditelji napravili su Parkich, aplikaciju koja na jednom mjestu okuplja više od 3400 igrališta i niz korisnih funkcija za obitelji.

Netokracija Podcast

Puca li AI balon u 2027. godini?

Što se događa kada AI obećanja sudare sa stvarnošću? Dok tehnološke kompanije ulažu milijarde u umjetnu inteligenciju, developeri se suočavaju s promjenama u svakodnevnom radu, juniori sve teže pronalaze prve prilike, a kompanije tek otkrivaju koliko je zahtjevno AI implementirati u poslovanje.