Adriana Bandl, PMI: 'Digitalnu transformaciju i CX treba demistificirati unutar same tvrtke'

Infobip ❤️ Netokracijašto akvizicija znači za vas - i nas?

Adriana Bandl, PMI: ‘Digitalnu transformaciju i CX treba demistificirati unutar same tvrtke’

Kako studij psihologije može pomoći u karijeri razvoja korisničkog iskustva i digitalne transformacije ispričala nam je Adriana Bandl iz tvrtke PMI.

Ljepota digitalnih karijera, a posebice onih kojima se na Netokraciji najviše volimo baviti, jest u spajanju gotovo pa nespojivog. Od osoba koje su u studentskim danima učile povijest umjetnosti, a danas su developeri, pa sve do filozofa i sociologa koji se bave dizajnom – razvoj digitalne ekonomije pomaže nam da pronađemo mjesto za sebe gotovo bilo gdje.

Jedna od takvih priča je i ona Adriane Bandl, diplomirane psihologinje koja danas radi u Phillip Morris International kao jedna od glavnih voditeljica tamošnje digitalne transformacije. S Adrianom smo stoga odlučili porazgovarati o njezinom životu i karijeri, ali i o izazovima s kojima se sreće na putu radeći u vrlo specifičnom području. Adriana kaže kako se još tijekom fakulteta fascinirala znatiželjom za upoznavanjem različitih aspekata ponašanja ljudi i pronalaženjem “uzoraka u velikim brojevima”, a danas joj baš te vještine koriste u stvaranju boljeg korisničkog iskustva u korporaciji.

Adriana je pred kraj fakulteta došla do prakse u manjoj agenciji za istraživanje tržišta gdje joj se, kaže, rodio interes za biznis umjesto rada “u struci”, te se još i prije završavanja faksa odlučila za smjer u kojem će nastaviti svoju karijeru:

Tu sam otkrila kako spojiti taj primarni interes za ponašanje ljudi, u ovom slučaju potrošača, i istraživačku znatiželju, a pri tome vidjela mogućnost direktnog utjecanja na poslovanje i razvoj proizvoda.

Digitalnu transformaciju treba demistificirati

Adriana: “Svaki odjel i zaposlenik bi se idealno trebao pronaći u digitalnoj transformaciji kako se ne bi stvorila ideja da je to posao “tamo nekog” digitalnog tima ili odjela korisničkog iskustva.”

Ipak, Adriana napominje kako su consumer insights za nju svakako dio struke, iako se u vrijeme njezinog studiranja u ovome polju nije moglo previše formalno educirati, stoga su se oni koje je ovo polje zanimalo učili u hodu. Nakon desetogodišnjeg prikupljanja iskustva, pojašnjava Adriana, logičan korak u njezinoj karijeri bio je okušati se u drugim područjima poslovanja i graditi iskustvo, prvo u marketingu, a kasnije i u digitalu te korisničkoj podršci.

Danas se Adriana ponajviše bavi korisničkim iskustvom i digitalnom transformacijom, dva pojma koji su u posljednje vrijeme postali izrazito moderni kada je riječ o poslovanju, a spominju se gotovo svakodnevno, pogotovo ako govorimo o velikim tvrtkama i strukturama. Kako korporacije polako shvaćaju važnost digitalnog, tako se i ubrzano nastoje prilagoditi kako bi ostale konkurentne. Prilikom ovakvih promjena vrlo je teško zadržati jednaku kulturu unutar kompanije ili pojasniti zaposlenicima zašto sada odjednom moraju koristiti alat X ili tehniku Y, ali i zašto je važno okrenuti se korisniku i prilagoditi se njemu umjesto da se on prilagodi vama. To je, jasno, vrlo izazovno u “klasičnim” tvrtkama:

Vidimo da prolazi vrijeme funkcionalnih organizacijskih struktura i podjela poslova te da kontinuirano treba raditi na eliminiranju silosa jer suradnja svih u organizaciji je preduvjet za uspjeh. Svi radimo za krajnjeg potrošača i potrebno je osigurati agilnost timova unutar velike korporacije. Drugim riječima, treba učiti od startup svijeta, no bez lažne ideje da ćemo se u potpunosti i ponašati kao startup.

Ali kako demistificirati transformaciju?

Kada je riječ o samim pojmovima digitalne transformacije, digitalizacije i poboljšavanja korisničkog iskustva, Adriana savjetuje da se ti pojmovi najprije demistificiraju unutar same organizacije, odnosno da svaki zaposlenik zna točno o čemu se radi i zašto. Svaki odjel i zaposlenik bi se idealno trebao pronaći u tome kako se ne bi stvorila ideja da je digitalna transformacija posao “tamo nekog” digitalnog tima ili odjela korisničkog iskustva. Adriana dodaje:

Što ranije krenete razgovarati o tome unutar timova, tim bolje. Sjetimo se da većina „transformacija“ završi neuspjehom upravo zbog ljudi, a ne zbog tehnologija ili alata. Isto tako, zaposlenici su ti koji će u konačnici napraviti razliku i u smislu diferencijacije od konkurenata, i u smislu prenošenja energije na krajnjeg potrošača. Ako vaši ljudi vjeruju u to što radite, sve je lakše, a krajnji potrošač dobiva kvalitetnije iskustvo s vašom kompanijom, proizvodom ili uslugom.

Pojmove transformacije najbolje je demistificirati tako da ih se uopće ne spominje. Umjesto toga dijalog unutar organizacije treba usmjeriti na konkretne strateške ciljeve razbijene na male mjerljive i vremenski određene aktivnosti, pojašnjava Adriana i dodaje:

Želimo stvarati vrhunski CX? Što to konkretno znači? Kako želimo da se potrošač osjeća i kako ćemo to mjeriti? Koji su preduvjeti za postizanje tog cilja? Što je za nas digital? Automatizacija poslovanja u cilju optimizacije troškova i povećanja učinkovitosti ili otvaranje novih digitalnih kanala kako bismo potrošačima pružili informacije i podršku tamo gdje ih očekuju? To su sve pitanja na koja treba odgovoriti i uključiti organizaciju u definiciju istih.

Kada bi morala u mjesec dana “preokrenuti” neku organizaciju i početi procese digitalne transformacije, Adriana kaže da bi krenula od dvije stvari. Najprije bi se pozabavila edukacijama o relevantnim digitalnim temama, iznijela konkretne planove i slično, a zatim bi se koncentrirala na ljude:

Ljude treba uključiti od prvog dana i, gdje je moguće, uspostaviti cross functional timove na pojedinim projektima jer digital nije stvar samo jednog tima. Isto tako, treba se obvezati na regularno informiranje o statusu i napretku. To je nešto na čemu bih svakako više inzistirala da danas započinjem proces ispočetka i tako, vjerujem, izbjegla situacije kao što je ona u kojoj sam nedavno na hodnicima čula pitanje „a što zapravo radi taj digitalni tim?“ Svi koji se time bave znaju da su ti timovi najčešće „u rovovima“, ali većina posla koja se odrađuje nije vidljiva prema van stoga ju treba čim prije i što bolje približiti ostalima.

Na prvom CXZG-u PMI-jeva Adriana Bandl otkrila je što su naučili uvodeći korisničko iskustvo u industriju koju donedavno nitko ne bi smatrao imalo digitalnom. CXZG/Andrea Kumar

Izazovi velikih sustava su – veliki

Naravno, ovo je lakše reći nego učiniti, pogotovo u sustavima koji imaju nekoliko stotina ili tisuća zaposlenika. Ipak, svaka kompanija bi se trebala zapitati što u njihovom slučaju uopće znači CX i koliko je dobro definirana strategija oko njega. Jasna vizija apsolutno je obavezna, a ako ona ne počne od uprave, teško je da se išta može realizirati. Ako kompanija njeguje kulturu učenja i agilnosti dobit će vjetar u leđa u transformaciji, dodaje Adriana, ali ako kultura teško prihvaća promjene, transformaciji treba pristupiti s detaljnim planom i mjerljivim milestoneovima. 

Adriana tako o važnosti dobrog CX-a kaže:

Za mene je korisničko iskustvo kumulativni efekt svih interakcija potrošača s vašim proizvodom, uslugom ili kompanijom. Dobar CX je pak onaj koji potrošaču čini te interakcije jednostavnima i relevantnima. A zaista dobar CX je onaj koji se prilagođava potrebama pojedinca te nastoji biti korak ispred, odnosno anticipirati potrebe. Svi znamo da potrošači postaju sve sofisticiraniji i zahtjevniji te je ključni izazov CX-a stvoriti konzistentno iskustvo koje zahtijeva minimalni trud od strane potrošača, a pri tome dobro balansirati tehnologiju i ljudski faktor te izvući najbolje od oba svijeta. I mislim da upravo ta konvergencija digitalnog i analognog postaje pravi izazov u stvaranju vrhunskog CX-a.

PMI se, jasno, prilikom svog poslovanja susreće i s mnogim drugim izazovima nekih posve drugačijih vrsta, ali činjenica je da skupa s telekomima, bankama i drugim velikim strukturama dijele iste probleme kada je riječ o gorućim temama velikih sustava. Igrom slučaja se korisničko iskustvo u PMI mora posebno prilagoditi korisnicima, ali ako bismo sve ove tvrtke stavili u isti koš, vrlo bismo brzo shvatili kako se radi o istim problemima, samo o drugom proizvodu.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Novi Zakon o radu regulira platformski rad. Što o tome misle Uber, Bolt i Glovo, a što sindikat?

Načinom na koji je u izmjenama i dopunama Zakona o radu reguliran rad putem digitalnih platformi nisu zadovoljne ni digitalne platforme, ni sindikati. Platforme se, naravno, pozivaju na fleksibilnost i slobodu koju njihovi vozači ili dostavljači cijene, a sindikat smatra kako su se opet izvukle od odgovornosti.

Novost

U napadu na tisuće digitalnih novčanika povezanih sa Solanom, domaći Solflare ostao netaknut

Solana blockchain i niz drugih platformi povezanih s istim jutros su doživjele veliki napad kojim je zahvaćeno nekoliko tisuća digitalnih novčanika. Više saznajemo od Filipa Dragoslavića, su-osnivača tvrtke koja se posvetila razvoju proizvoda na ovom blockchainu.

Startupi i poslovanje

Trebaju li se hrvatski osnivači pripremiti na “zimu” u investicijama i kako?

Kako će se kriza odraziti na domaće startupe, koji su u boljem, a koji u lošijem položaju te što savjetuju osnivačima kao obrambene mjere komentiraju Vedran Blagus iz South Central Ventures, Stevica Kuharski iz Fil Rouge Capitala i Ivaylo Simov iz Eleven Venturesa.

Što ste propustili

Sponzorirano

Dvije godine od investicije: Microblink posložio produktne timove i planira automatizaciju razvoja proizvoda

Postati tržišni lider u segmentu gdje još nitko nema potpuno rješenje, proširiti se na američkom tržištu i na enterprise klijente... Microblink ima velike ambicije za naredni period. I to s pravom. Evo kako će im u tome pomoći uspješno slaganje produktnih timova i usmjeravanje produktne te go-to-market strategije.

Recenzija

Aplikacije kojima možete provjeriti i pratiti kvalitetu – hrane, kozmetike i zraka!

U moru aplikacija, predstavljamo vam 3 provjerene koje će vam pomoći u praćenju toga što unosite i stavljate na sebe, ali i u kakvom se okruženju krećete.

Novost

Infinum Academy donosi nova 3 edukacijska programa: UX/UI dizajn, DevOps i WordPress

Infinum kroz svoju akademiju ove jeseni polaznicima nudi tri nova besplatna tečaja, a novost je i da prijave više nisu otvorene samo studentima i diplomantima!

Vodič

Neki ljudi su bolji “materijal” za lidere od drugih – i to najčešće zbog ovih 5 osobina

Postoji tona literature i edukacija na temu liderstva, no loših menadžera kao da nije ništa manje. Zašto su psihološke osobine važne za vođenje? Kakav skup karakteristika čini dobrog menadžera? Kako prepoznati ljude koji imaju potencijal postati dobri lideri? Mitja Ružojić s Katedre za psihologiju rada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ima odgovore...

Sponzorirano

SuperMinds u Zagreb dovodi Paula Hudsona, uz poruku “Hrvatska može sve što i Silicon Valley”

Konferencija SuperMinds ove će jeseni u dva dana okupiti 400 mobile developera, a jedan od keynote predavača je autor popularnog serijala Hacking with Swift.

Intervju

Lovre de Grisogono studente sociologije priprema za zapošljavanje – u IT industriji!

Kako jednim rješenjem riješiti dva problema? Kolegij Sociologija informatičke profesije na Fakultetu hrvatskih studija buduće sociologe čini spremnijima za tržište rada, a domaćim tehnološkim poslodavcima pomaže riješiti kronični nedostatak radne snage.