adidas miCoach Smart Run iliti moj prvi sat za trčanje

adidas miCoach Smart Run iliti kako sam počela koristititi sat za trčanje

Prije nekoliko mjeseci odlučila sam se aktivnije baviti trčanjem. Ma što aktivnije, kao da sam se prije ikako aktivno bavila time. Jesam nešto trčkarala, ali to je sve bilo nasumično i bez plana. I, naravno, nije dugo trajalo. No, ovoga se puta nešto u meni prelomilo - je li to činjenica da mi je iz ‘gujsce’ došlo u glavu da se doista moram dignuti sa stolice i početi nešto raditi ili je to činjenica da sam podložna efektu grupe pa mi je upisana škola trčanja donijela ono što sam i tražila, manje je bitno. Uz dobru volju ide i sva silna oprema, a među njom se našao i moj prvi sat za trčanje - adidas miCoach Smart Run.

miacoach

Kad su iz adidasa predložili da recenziram sat, iskreno, pomislila sam – što će mi to, pobogu? Da, ja sam ljubitelj trenda hiperpovezivosti, prikupljanja i dijeljenja podataka, ali za to imam svu silu aplikacija na svom mobitelu koji je ionako uvijek uz mene. Pa na svim mojim dosadašnjim trčkaranjima on je bio moj “drug”, a u njemu su se nalazile omiljene aplikacije. Bilo da sam željela slušati glazbu, on je bio tu. Ako sam željela poticaj za trčanje, upalila bih Zombies, Run! Ako sam željela i provjeriti koliko sam istrčala, tu je Endomondo i slični programi. Meni dosta.

No, dala sam šansu satu i provjerila varam li se te hoće li se moje potrebe promijeniti kako budem više trčala.

Postavljanje uređaja

Krenimo redom. Uređaj sam prvo trebala povezati sa stalkom koji dolazi u paketu i putem USB-a spojiti ga na računalo. Na taj se način uređaj i puni, a i sinkronizira. Uz to, potrebno je bilo napraviti i miCoach profil na web stranici, uređaj povezati na internetsku mrežu, potom povezati uređaj s miCoach profilom… I slijedi sinkronizacija.

Kad ste obavili početne korake i kad ste napunili bateriju uređaja, može se krenuti s korištenjem. Moram priznati da me ovo malo obeshrabrilo, jer sam uređaj raspakirala spremna za trčanje, a provela sam idućih 45 minuta u tenisicama pokušavajući obaviti sve što treba da sat mogu testirati. Na kraju sam odustala, ostavila ga da se puni/sinkronizira i otrčala bez mjerenja. Testiranje je moralo pričekati iduću priliku.

Uređaju treba neko vrijeme da pronađe otkucaje srca i GPS signal.
Uređaju treba neko vrijeme da pronađe otkucaje srca i GPS signal, stoga ga je mudro pokrenuti dok se zagrijavate.

Idući trening, sat je konačno na zapešću. Što sad, kako se mjeri, što se mjeri? U postavkama sam prvo došla do štoperice, a onda se sjetila da je ovo ipak pametniji uređaj koji treba mjeriti više parametara. Ima tu i raznih opcija, modela treninga, ali za prvi put sam se odlučila na Quick Workout, slobodni trening u sklopu kojega Smart Run samo mjeri, ali ne diktira tempo trčanja. Na zaslonu osjetljivom na dodir od 1,45 inča, rezolucije 184×184 piksela, napipala sam kako doći do te opcije (i tek kasnije shvatila da se može i jedinim fizičkim gumbom sa strane) i krenula mjeriti.

No, ne prije nego što je uređaj pronašao puls na mom zapešću i uhvatio GPS signal. Ovisno o tome gdje se nalazite (recimo, meni je u dubini Maksimira GPS signal bio poprilično slab), pronalazak može trajati i do nekoliko minuta, pa predlažem da ga pokrenete dok se zagrijavate. Otkucaji srca brzo se pronalaze, uz pomoć senzora na stražnjoj strani uređaja, stoga nema potrebe za nekim vanjskim uređajem koji bi ih mjerio, i to je bila prva prednost koju sam pronašla nad aplikacijama telefona.

Druga je bila činjenica što mobitel moram nositi u džepu, u posebnoj torbici na ruci ili oko struka ili u samoj ruci, dok sat samo pričvrstim oko zapešća. Nije to problem u hladnijim danima, kada ionako nosim slojevitu odjeću s mnoštvom džepova u koje se mobitel lako može smjestiti, ali kako je postajalo toplije, mobitel je postajao opterećenje, a sat spas.

A glazba?

No, krenimo dalje. Sat ima ugrađeni glazbeni player, ako želite slušati glazbu dok trčite. Potrebno je samo nabaviti Bluetooth slušalice i povezati ih s uređajem. Koliko glazbe može stati na uređaj? Do 3 GB, sasvim dovoljno.

Svaki trening može se i ocijeniti.
Svaki trening može se i ocijeniti.

Na uređaju se, tijekom treninga, prikazuje vrijeme, brzina/tempo, otkucaji srca (posebno su označeni ako ste ušli u crvenu zonu), udaljenost, potrošene kalorije i cilj, ali možete upravljati ovim dijelom i postaviti samo parametre koji vas zanimaju. Postoje i neke naprednije opcije, poput načina vježbanja (intervali) i prikazivanje podataka o prethodnoj vježbi (ghost run – kako biste mogli pobijediti samog sebe). Postoje i razni drugi parametri koje možete pratiti, poput broja kilometra koje ste prešli u tjedan dana, pretrčanog vremena u istom vremenskom razdoblju… I treba napomenuti da se mogu mjeriti i druge aktivnosti osim trčanja, poput hodanja, bicikliranja, skijanja, planinarenja, veslanja, ali i neke statične aktivnosti, poput aerobika, yoge i slično. Uređaj može davati i informacije o gore navedenim parametrima glasovno, ali ja sam uključila samo vibracije kako bi me obavještavao o promjenama.

Što se tiče baterije, riječ je o 410 mAh litij-ionskoj bateriji koja traje do četiri sata za vrijeme treninga, osam sati u postavkama za maraton, a sat možete koristiti i kao, ne biste vjerovali, sat – koji može tako trajati desetak dana bez punjenja. Sam izgled sata može se izabrati između nekoliko ponuđenih.

Smart Run specifikacije

Presuda?

Sve u svemu, uređaj se u posljednjih nekoliko mjeseci često našao na mom zapešću. Sviđa mi se čak i to što je relativno glomazan, jer bi manji ekran bilo teže iščitati u trku. A i nekako se osjećam ozbiljnijom trkačicom dok je uz mene. 😉

No, ono gdje mi se ovakav uređaj pokazao najkorisnijim je kod mjerenja tempa ili brzine. Dok sam trčkarala bez plana i programa, nije mi bilo bitno kako trčim – uvijek sam mislila da trčim maksimalno moguće. 🙂 No, kad se krene doista trenirati, vidi se da i nije baš tako. Ponekad bih morala propustiti trening, pa bih ga nadoknađivala u slobodno vrijeme. Trebam trčati šest puta po pet minuta s pauzom od jedne minute između tim i tim tempom? Kako ću to mjeriti uz pomoć mobitela koji mi se nalazi u džepu? Da ga nosim u ruci?

Nezgodno i nezgrapno. Sat je tu najbolje rješenje, ako imate takve potrebe.

Ako nemate, trčanje bez ikakvih uređaja također je nešto što je moguće. Ne i za mene, doduše.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Tehnologija

Može i bez tvornica: Hrvatska kao “meka” za R&D automobilske industrije!

2020. je za domaći IT donijela mnogo dobrih vijesti, a kakav potencijal naši stručnjaci donose za industriju automobila u 2021. i narednim godinama otkrili su nam Tomislav Car (Porsche Digital Croatia) i predstavnici dSPACE Engineeringa.

Startupi i poslovanje

Hrvatski Electrocoin otkriva kako su ih proizvodi za kriptovalute doveli do 330 milijuna kuna godišnjeg prometa

Krajem 2020. uvršteni su u sam vrh Deloitte Fast 50 ljestvice, imaju 3 proizvoda, a osim što sami rastu, u zadnje vrijeme bujaju i kriptovalute kojima su posvetili svoje poslovanje. Bio nam je to dobar povod da s jednim od direktora Electrocoina, Nikolom Škorićem, razgovaramo o izazovima vođenja hrvatskog poduzeća koje se bavi kriptovalutama.

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.

Što ste propustili

Tehnologija

7 lekcija koje možemo naučiti iz najvažnije godine za online trgovinu!

eCommerce eksplozija otkrila je dragulje i jame - mnogi su se u 2020. našli pred velikim izazovima; neki jer im online trgovina nikada nije bila opcija, drugi jer su prihvaćali svakakva rješenja u zadnji čas - rijetki su pobrali vrhnje jer su prepoznali potencijal mnogo ranije.

Startupi i poslovanje

Tipsy vam u Zagrebu dostavlja piće unutar 3 sata – uz pomoć Craft Technology softvera

Radi se o novom brendu Wine&morea, koji su postojeću logistiku i softver iskoristili za ciljanje domaće, mlađe publike. Osim što su dokazali da u kratkom roku mogu pokrenuti novi brend, Tipsy im je poslužio i kao studija slučaja za vlastiti softver, kako za Netokraciju otkrivaju Ivan Kovačević i Dario Drmač.

Mobilno

Skinuli ste i Telegram i Signal, a niste znali: EU Hrvatima štiti podatke od WhatsAppa!

Elon Musk tweetne: "Koristite Signal". Internet poludi. Bismo li ga trebali poslušati i zašto?

Novost

Anita Lacmanović postala nova generalna direktorica SAP-a Hrvatska

Anita Lacmanović nova je generalna direktorica SAP-a Hrvatska, a njezino vođenje tvrtke obilježit će nova strategija s jasnim fokusom na ubrzani prelazak korisnika na rješenja u oblaku te predanost uspjehu postojećih i budućih SAP-ovih klijenata, stoji u priopćenju.

Kultura 2.0

Incijativa digitalca iz Siska osigurala gotovo 1.000.000 kuna za pomoć Glini, Petrinji i okolici

Siščanin Goran Kovačević odmah je nakon prvog prošlogodišnjeg potresa u Petrinji pokrenuo crowdfunding kampanju za pomoć svima pogođenima potresom. Brojimo još samo nekoliko dana prije isteka!

Kultura 2.0

Hrvatski znanstvenici pripremaju veliko istraživanje o komunikaciji u koronakrizi – na Twitteru, YouTubeu i Redditu!

(Dez)informacije o koronavirusu ne jenjavaju ni godinu dana od početka pandemije, dapače, njihovo širenje na društvenim mrežama samo raste. Kako te poruke utječu na stavove Hrvata? Uskoro će nam više otkriti domaći znanstvenici i stručnjaci metodama iz područja obrade prirodnoga jezika, dubokog učenja i analize društvenih mreža.