Adblockeri će ubiti oglašavanje na internetu? Hahahaha!

Adblockeri će ubiti oglašavanje na internetu? Hahahaha!

Zadnjih mjeseci jako se priča o tome kako će adblockeri ubiti oglašavanje na internetu. Ljudi - pa o čemu mi pričamo? Ubiti oglašavanje? Hahahahahahahaha! U redu, možda će smanjiti postotak agresivnog oglašavanja. Ali kako može ubiti 'content marketing'? Ili 'native advertising'? Uostalom, pa neće ni svi ljudi instalirati adblockere...

blockit
Izvor dijela grafike: hrvatski portali i Sizmek.com

Ovaj je članak trebao ići sasvim u drugom smjeru – beznađe, plakanje nad sudbinom, jadikovke, prijetnje samubojstvom ako korisnici ne ugase adblocker (šalim se, naravno), ali onda se nešto dogodilo. Svjetlo na kraju tunela? Spasitelj? Da, baš to.

Naime, Axel Springer, jedan od većih globalnih izdavača i vlasnik mnogih utjecajnih medija, odlučio je na Bildu onemogućiti pristup korisnicima koji imaju adblocker ili im je ponudio opciju da za 2,99 eura uklone oglase i surfaju portalom bez distrakcija. 

Ali prije no što krenemo analizirati što se to zapravo dogodilo, vratimo se malo u prošlost…

Pop-up oglasi

Sjetimo se prije par (u redu, malo više od par) godina kada je u svaki preglednik integriran pop-up blocker. Smanjio se postotak pop-up, pop-under i sličnih oglasa, ali su se razvili drugi formati – kao poznati floater ad kojeg svi mrzimo i preziremo. Nakon toga došao je interstitial ad ili, kako ga mi ovdje u Hrvatskoj zovemo, full page takeover.

Ali jesu li pop-up oglasi stvarno izumrli? Nisu. Samo su se maknuli s mainstream portala. Ako pogledate bilo koji warez, torrent ili pornografski portal, vidjet ćete kako ih tamo ima i kako prevladavaju. Njima se oglašavaju i takvi oglašivači kao Alibaba (kineski Amazon) što im ipak daje kakav-takav kredibilitet. Jednostavno ih je nemoguće u potpunosti blokirati.

Budućnost oglašavanja na internetu

Kako ja gledam na potencijalni nastavak trenda instalacije adblockera? Pa vidim to na način da će se prije svega razviti content marketing i native advertising – korisnici više neće moći razlučiti što je plaćeni sadržaj, a što su autorski članci na portalima. Ojačat će i programmatic advertising jer će oglašivačima omogućiti bolju kontrolu nad marketinškim kampanjama, bolje segmentiranje korisnika koji nemaju instaliran adblocker. Koliko mi je poznata tehnologija koja stoji iza programmatica, ne bih se čudio da ta industrija u budućnosti nađe način kojim će u potpunosti zaobići adblockere.

Korisnici nisu svjesni toga, ali time što koriste adblockere natjerat će medije da traže drugi oblik monetizacije i tako će početi plaćati neke usluge koje su prije bile besplatne. Umrijet će većina nekvalitetnih news portala, a opstati servisi. Povećat će se postotak portala koji nude neki oblik pretplate i naplaćuju premium sadržaj.

Srđan Veldić, direktor u Red View Media, gotovo se u potpunosti slaže s mojom konstatacijom, navodeći kako s analizom uvijek treba krenuti od krajnjeg korisnika:

Iako adblocking naizgled ide na ruku korisniku, konzumentu medijskog sadržaja (“miče“ dosadne i ponekad agresivne oglase), gledajući širu sliku i dugoročno to možda i nije tako. Naime, glavni interes krajnjeg korisnika bilo kojeg medija je kvaliteta i relevantnost sadržaja (a tek onda usability), a produkciju kvalitetnog sadržaja netko mora i platiti – novinare, stručnjake, urednike, fotografe… 

Kako je oglašavanje jedini ozbiljan izvor financiranja internetskih medija, bez njega će direktno patiti sadržaj – a time i krajnji korisnik, kaže Srđan koji reakciju Axel Springera smatra zapravo najviše ispravnom. Nastavlja:

Fenomen adblockinga dugoročno je štetan i po kvalitetu medija i samog korisnika jer potencijalno negativno utječe na osnovni postulat dobrog novinarstva, odnosno kvalitetnih medijskih brandova – a to je da su financijski neovisni i samoodrživi.  S druge strane, iritacija korisnika uslijed loših i agresivnih oglasa može se riješiti na druge načine – konsenzusom struke, uvođenjem standarda, edukacijom samih medija… To je sporiji, ali po mom mišljenju ispravniji proces, koji će dugoročno biti od interesa i samoj struci kojoj pripadam – i mi želimo da “naši” oglasi izgledaju bolje, imaju pozitivan, a ne iritirajući efekt, a od nečega se mora živjeti. 🙂

Što mediji mogu napraviti?

Prosjek korisnika koji koriste adblocker u SAD-u i Europi, prema nekim istraživanjima, je oko 20%. Kod nas je taj postotak ipak još znatno manji. Nedavno je Vinko Krištić, specijalist za marketing i oglašavanje na Bugu, objavio zanimljive rezultate ankete koje je taj portal proveo. U anketi je do danas sudjelovalo gotovo 1000 korisnika portala.

Adblocker Bug

Broj korisnika koji na Bugu koristi adblockere je 83%. No, nemojte se odmah zabrinuti, čitatelji Buga su ipak napredni korisnici koji se razumiju u tehnologiju, a globalni trend korisnika takvih portala koji koriste adblocker inače je oko 50%.

Agencije u ovakvim trendovima vide priliku da se samo oglašavanje dovede u red, a mediji nađu alternativne izvore prihoda, s čime se slaže i Sanja Đekić, Head of MBA u MediaComu, koja kaže kako usvajanje adblockera kod korisnika traje već godinama:

U početku su smetali iskustvu korisnika, dok im današnje poboljšane verzije idu u prilog, jer omogućavaju brže učitavanje stranica, na što su se korisnici žalili i što je većinom razlog instalacije adblockera. Njihovo korištenje oglašivačima predstavlja problem, posebno kod targetiranja millennialsa ili naprednih korisnika interneta, koji uglavnom i koriste adblockere.

Objašnjava i potencijalni poslovni model adblockera – Adblock Plus, primjerice, potpisuje s izdavačima program “prihvatljivih oglasa”, u sklopu kojeg oglasi moraju proći test invazivnosti i dobiti pozitivnu ocjenu od open-source zajednice kako bi bili odobreni i dospjeli na whitelistu. Adblockeri oglase s whiteliste automatski propuštaju, a veliki izdavači i posredno oglašivači, plaćaju propuštanje. Oglašivači se mogu kratkoročno zaštiti plaćanjem samo vidljivih oglasa, što će dugoročno dodatno povećati potražnju za ionako smanjenim oglasnim prostorom.

Dio rješenja za oglašivače, a posredno i za izdavače je kvalitetnije targetiranje, kvalitetnija kreativna rješenja, native formati i razuman broj ograničavanja prikazivanja korisniku (frequency capping). Budući da je oglašavanje izdavačima jedini izvor prihoda, ako se adblockerima smanji, jasno je zašto moraju tražiti novi izvor prihoda u naplati sadržaja kako bi ga nastavili jednako kvalitetno proizvoditi.

Da čujemo što o svemu tome kažu mediji

Nebojša Bošnjak, voditelj tehničkih operacija u Styria Medijski Servisikaže:

Rješenje problema sa adblockerima se krije jedino u zajedničkom pristupu izdavača i to u instantnom blokiranju svi korisnika, kao što je to napravio Bild. Glavni razlog je to što proizvodnja dobrog sadržaja košta, a ovaj smjer kojim se krenulo nije dobar. Naravno da izdavači trebaju poraditi na načinu i količini prikaza oglasa, agencije na tome da oglasi budu cool, zanimljivi i lagani za učitavanje, a korisnici na svjesnosti da vrijeme interneta kada je sve bilo besplatno ide polako u zaborav…

Sven Čujić, direktor prodaje Telegram media grupe, predlaže sljedeće bliže rješenje, barem geografski – iz susjedne Srbije:

Budući da već dugo vrijeme razmišljamo kako se boriti protiv adblockera, jedno iskustvo koje je prije godinu dana podijelio kolega iz Srbije učinilo se najlogičnijim, a to je neprikazivanje slika korisnicima adblockera. Iskustva iz svijeta s porukama, koje se plasiraju korisnicima adblockera da ga ne koriste jer portali žive od reklama i pozivanje na isključivanje adblockera, pokazalo se potpuno neučinkovito. Mi smo za to da se napravi test na manjem portalu (a dovoljno velikom) pa da isti primjer koriste sve ostale velike medijske grupacije Styria, EPH, Telegram media grupa i ostali.

Bi li ovakva metoda bila uspješna u Hrvatskoj?
Bi li ovakva metoda bila uspješna u Hrvatskoj?

Bojan Bernik, vlasnik grupe portala 1klik, također smatra da bi ostavljanje poruka umjesto korisnicima koji blokiraju oglase urodilo plodom, ako bi se u toj namjeri ujedinili najveći mediji:

Moj je prijedlog da se korisnicima koji imaju adblock jednostavno ne prikazuju slike te se pokaže obavijest tipa “Poštovani, na žalost, zbog korištenja AdBlockera ili nekog sličnog alata koji sprječavaju prikazivanje oglasa na web stranicama, niste u mogućnosti vidjeti slike na našem portalu. Ako želite deinstalirati adblocker, kliknite ovdje.” Ako ovo naprave kod sebe Styrija, EPH i Net/Telegram, za mjesec dana Hrvatska će biti svjetski lider po tome da jako malo ljudi koristi adblock. Vjerujem da je ovo izvedivo.

Povećavanjem broja korisnika adblockera može samo doći do snižavanja kvalitete sadržaja, kaže Sven Čujić, a svima je imperativ da ga poboljšamo. Međutim i poboljšavanje, ali i samo održavanje postojeće kvalitete sadržaja, treba financirati na neki način, a Telegram želi i hoće sudjelovati u smanjenju adblocker korisnika, zaključuje.

Zašto ću i sam slijediti primjer Axel Springera

A sad vas sigurno zanima što o tome mislim ja iz perspektive vlasnika medija, prvenstveno servisa Lektire.hr i Sanjarica.hr te portala Savjetnica.

Kada vidim da je postotak korisnika adblockera prešao neku određenu granicu, onemogućit ću tim korisnicima pristup svojim stranicama i naplatiti pristup sadržaju kao i Axel Springer na Bildu.

Zašto, pitate se? Zato što smatram da, čim korisnik uklanja dijelove portala (bile to reklame, kodovi, slike ili nešto deseto) čiji mu je sadržaj besplatan, on ne poštuje taj portal i po meni ne zavrjeđuje biti korisnik tog portala. Ja, kao vlasnik par portala, niti ne želim takve parazite. Da, rekao sam to – za mene su to paraziti.

Oglasi na mojim portalima su nenametljivi, nitko korisnike ne sili da na njih klikaju, nema floatera i takeovera (eventualno koji mobile takeover), pa tako ni potrebe da se uklanja nešto što je ukomponirano u sajt.

Drugo, moji sajtovi su na mom serveru koji ja plaćam, sa sadržajem kojeg ja plaćam, sa slikama koje ja plaćam i onda očekujem da se prema mojim sajtovima korisnici ponašaju s poštovanjem kao što se i ja odnosim prema njima, pogotovo jer im to što plaćam onda nudim besplatno!!! Imam pravo raditi što god mi se prohtije. 🙂

Korisnici moraju shvatiti da, bez obzira na to što plaćaju pristup internetu telekom operateru, to ne znači da je sve što je na internetu automatski besplatno. Besplatno je samo jer su mediji, servisi ili aplikacije našli neki drugi oblik monetizacije, a ne pretplatu. Ako se ti alternativni oblici monetizacije ukinu, uvođenje pretplate je sasvim logičan korak.

Što kaže svemoćni IAB?

Iskreno, najviše me brine svemoćni IAB (Interactive Advertising Bureau, organizacija koja razvija industrijske standardne). Što ova organizacija radi po tom pitanju? Još uvijek glumi gljivu i drži se po strani. Ovo je zaključak IAB-a:

If the industry doesn’t change its ways, rest assured, the cost of advertising will climb inexorably, for brands and all that support them. Scalable ads will have to be replaced by more handcrafted native ads. Extortion payments to blockers will become routine, as retail slotting fees have become routine in the consumer goods industry. Ad-block profiteers and publishers will engage in an endless technology arms race. The internet may survive as a mass communication tool, but it’ll look much different, even perhaps post-apocalyptic.

Puno lamentiranja, a nikakvih konkretnih koraka. Iskreno, jako sam razočaran time što to nisu shvatili dovoljno ozbiljno da bi poduzeli nešto više od nekoliko riječi na papiru.

I za kraj, kako to vide korisnici?

To sam pitao Tomislava Buzu, blogera i poduzetnika, koji priznaje da “sjedi na dvije stolice”:

S jedne strane surađujem i radim za klijente čiji se biznis model bazira upravo na online oglašavanju, a s druge strane kao konzumentu sadržaja, poslovno i privatno, te iste reklame vrlo često iritiraju. Kompromis sam napravio na način da imam adblocker, ali kojeg selektivno primjenjujem na određene stranice i portale. Onog trenutka kad reklame prevladaju sadržaj na određenom portalu kojeg pratim, palim adblocker. Vrlo često su to popup banneri, full page takeoveri i slične metode agresivnog oglašavanja koda postajem trigger happy glede blokiranja reklama.

Međutim, ako se portali “pristojno” oglašavaju i imaju na umu da je sadržaj na prvom mjestu, rado će biti jedan od posjetitelja koji će i kliknuti na tu reklamu – pomoći da zarade jer se trude zadržati korisnika.

Istu metodu primjenjujem na kvalitetu sadržaja portala. Portalima baziranima na copy/paste i senzacionalističkom novinarstvu palim adblocker jer ne smatram da su novac od oglašavanja i zavrijedili. Jedini je problem (više njihov nego moj) što mi je u Hrvatskoj sve više portala, ponajviše onih mainstream, na adblock listi.

Ne mogu reći da se u potpunosti slažem s Tomislavovim razmišljanjem, ali u nekim stvarima ima pravo. Adblockeri su velikim dijelom nastali zbog sve agresivnijih formata oglašavanja koji su više smetali nego koristili, a bili su i loše plasirani.

Ovime što je Bild napravio, internet je napokon dobio ono što je cijelo vrijeme trebao – ikonu – jednog predstavnika koji je dovoljno velik i hrabar i koji se usudio reći NE! Korisnici, pazite se – mediji uzvraćaju udarac. Nadajmo se, ovaj put, s manje agresivnim i bolje ciljanim oglasnim formatima.

ponuda

Komentari

  1. Nebojša Grbačić

    Nebojša Grbačić

    15. 10. 2015. u 3:46 pm Odgovori

    Rijetko kad sam na strani korisnika 🙂 i mislim da su plaćeni sadržaji/portali/pristupi dobri, i nužni, i budućnost, i nema besplatnog na internetu, kao što i čvrsto držim stranu content marketingu i native oglašavanju i sl., no vi momci ovdje imate jedan gadan, gadan problem u percepciji. Ajmo redom.

    1. Nazvati korisnike koji na vašem portalu (očito specijaliziranom, nišnom) traže rješenje nekog svog problema “parazitima”, zato što ne žele istovremeno i prikazivanje oglasa je u najmanju ruku jadno. Nisu ovdje korisnici zbog vas, kako bi im vi prikazivali oglase, nego ste vi tu zbog njih. Dosta bazična stvar.

    2. Naplatiti možeš kvalitetan sadržaj. Kad ga ukradeš s interneta (oh, jesam li dirnuo u neku poveznicu u koju nisam smio? Evo, omotajmo u celofan.) i predstaviš kao vlastiti… logično da ti “paraziti” ne bi htjeli platiti sadržaj.

    3. Banneri su jedan ne baš pretjerano efikasan način monetizacije medija. Ali i dalje su samo jedan, od mnogih načina. Da, programmatic obećaje promjenu, ali trenutno su vam banneri klikani koliko ono? Uglavnom, tjerati korisnika jer nije odabrao vaš način “monetizacije” je također poprilično bedasto. Nije kriv korisnik. Kriv si ti što se nisi prilagodio i dao korisniku bolju, praktičniju alternativu.

    4. Super mi je da o ovom gorućem media buying problemu pišu/pričaju ljudi koji su problem stvorili. Mislim, dragi ste mi, stvarno jeste, ali i dio ste problema. Nisu problem korisnici znani i kao paraziti.

    5. Ovaj prijedlog da “mediji blokiraju prikaz slika” ljudima s adblockerima je isto senzacionalan. Pazi, vi ćete natjerati usere po “plata o plomo” sistemu da vam se pokore. Predlažem i neko šamaranje za one koji se budu žalili. Jer, hej, opet, vi ste tu zbog njih.

    6. Umjesto da se prilagodite (vidi NY times, npr.), vi idete nogom na usere. Ja apsolutno jedva čekam vidjeti kako će to završiti. Bit će suza do koljena.

    Sjedi, jedan. 😉

    • Ivan Bildi

      Ivan Bildi

      15. 10. 2015. u 4:16 pm Odgovori

      Bravo Nebojša, sve si ispravno napisao.
      Ja ću samo dodati: korisnici će pobediti i način na koji oni žele da konzumiraju sadržaj. Mediji koji se budu borili protiv toga će izgubiti jer će postojati mediji koji će naći način da monetizuju kvalitetan sadržaj na način na koji to korisnici žele.
      Pored popularizacije Adblokera veliki problem tradicionalnom načinu finansiranja online medija leži i u tome što će se sve više sadržaja hostovati na društvenim mrežama poput LinkedIn publishing, Facebook instant articles, Snapchat Stories itd. Korisniku je lakše i ugodnije da sadržaj konzumira na platformi na kojoj se već nalazi.

    • Tomislav

      Tomislav

      15. 10. 2015. u 4:47 pm Odgovori

      Potpisujem sve što Nebojša kaže i dodao bih još ovo – super mi je kako se industrije poput filmske i glazbene proziva kako se trebaju prilagoditi promjenama, Netflix, Hulu… praktički da bi sve filmove svijeta mogao gledati za 0.99$ mjesečno i da je sve drugo zapravo krivo.
      No ni slučajno da bi se mediji prilagodili trenutnim promjenama u monetizaciji i oglašavanju. Korisnik koristi AdBlocker?! Odmah na vatru s njim! Jel vama jasno da će browseri sve više imati takve funkcije by default i da zapravo veći broj čitatelja news-portala neće ni znati zašto ne vidi oglase (niti da bi ih trebao ili ne trebao vidjeti), te neće znati zašto mu stoji poruka da “koristite adblocker pa ne možete vidjeti ovaj tekst”.

      Dosta licemjerno, rekao bih.

      Čak je i netokracija namaknula novce za rad konferencijama, pa valjda postoje neki drugi načini monetizacije, a koji nisu oglasi 🙂

  2. Goran Hero

    Goran Hero

    15. 10. 2015. u 5:42 pm Odgovori

    Dobro kaže Nebojša Grbačić da korisnici nisu tu da bi im mediji prikazivali oglase nego su mediji tu, u prvom redu, kako bi korisnicima pružili informacije koje ih zanimaju. Naravno da mediji moraju imate prihode, ali oni isto tako žele da njihovi prihodi rastu pa konstantno dodaju sve više novih, često vrlo iritantnih formata oglasa koji ih bombardiraju sa svih strana i izvan fokusa stavljaju sadržaj portala zbog kojeg je korisnik na njega došao. To je ono što je naljutilo korisnike, a ne klasični formati kao 300×250. Pa kad odem na Njuškalo ili neki drugi posjećeniji portal dođe mi da i ja instaliram Adblocker, a bavim se Internet marketingom. Pop-up u glavu, iznad toga 970×250 i sa strane wallpaper. To izgleda nakaradno. Mislim da nije rješenje u blokiranju sadržaja korisnicima koji imaju instaliran Adblocker, već u novim, suptilnijim oblicima oglašavanja kao što su content marketing i native advertising.

  3. Tomislav

    Tomislav

    15. 10. 2015. u 6:22 pm Odgovori

    Blokiranje slika korisniku koji ne želi gledat oglase rezultirati će gubitkom čitatelja – tog korisnika. Nakupiti će se kritična masa koja će pak rezultirati gubitkom staistika posjeta tom portalu. I šta onda? Kukaj i plaći.

    Ako će mi portal A blokirati dio vijesti, odlazim portalu B ili C. Ionako imamo cijelu lepezu portala s istim/sličnim vijestima. Drugo su specijalizirana web mjesta u kojima mi ujedno i taj oglas predstavlja točku interesa.

    Mislim da je blokiranje sadržaja ili dijela sadržaja jednako samoubojstvu tog medija.

    Na kraju krajeva, koliko nam doista štete donosi ti paraziti, korisnici adblockera?

  4. jozo

    jozo

    15. 10. 2015. u 10:23 pm Odgovori

    Paid content nikad neće zaživjeti na internetu jer svaka informacija koja se može kopirati (članak, vijest) i što je vrijedno kopiranja, bit će kopirano. Osim toga zbog poplave raznoraznih portala ljudi više ne razlikuju loše od dobrog novinarstva. Činjenica je da ljudu najviše vole čitati kratke trash članke. Mislim da je novinarstvo kao profesija na zalasku jer tu nema love, 99% portala ne zarađuje ništa ili mizerno pa žive od vječnog entuzijazma. Na svaka dva portala koja se ugase dolaze tri nova, a svaki je jednako bezvezan. Eto Index je najposjećeniji pa kako čujem posluje nikako. Nije se Google obogatio tako što dijeli lovu kroz AdSense oglase, ko je radio s AdSensom zna o čemu pričam. Aj bok

  5. grimy

    grimy

    15. 10. 2015. u 10:41 pm Odgovori

    nativno oglasavanje i slicno je u redu dok god postoji ociti disclosure, da su oni koji ih citaju svjesni da citaju placeni sadrzaj

    takav sadrzaj bez izjave o cemu se zapravo radi bi trebao biti kaznjiv zakonom

  6. SonoIo

    SonoIo

    16. 10. 2015. u 12:10 am Odgovori

    Stvar je jako jednostavna i ova fama koja je stvorena oko ad-blockera samo je dio veće slike slobodnog tržišta 🙂 Svi su slobodni da na internetu, kao i u stvarnom životu prilikom bilo kakvih dobrovoljnih transakcija u poslu, rade ono što za sebe smatraju da je najbolje. Ako ti kao izdavač (medij) odlučiš blokirati sadržaj korisniku, on će otići na drugi medij pročitati o istoj vijesti, propustiti pročitati tu vijest ili članak (kolumnu) ako procijeni da mu se ne isplati platiti za sadržaj ili učiniti neki drugi ustupak, a kao zadnja opcija ostaje mu plaćanje. Što god on napravio, vlasnik medija se nema pravo ljutiti, kao što se čitatelj nema apsolutno pravo ljutiti ako mu taj vlasnik blokira sadržaj. Tržište se mijenja i najsposobniji, oni koji najbrže i najbolje reagiraju na promjene, izaći će kao pobjednici. Oni koji izgube, ljutit će se 🙂 Jedini način da donekle svi ostvare pobjedu u toj igri, ili bar remi, jest da se na općoj razini mediji usuglase oko modela oglašavanja koji će biti prisutan kod njih, što bi uostalom moglo doći i samoregulacijom tržišta… A koliko će biti uspješno, ostaje za vidjeti…

  7. Damir Klemenčić

    Damir Klemenčić

    16. 10. 2015. u 7:45 am Odgovori

    Svakog čuda tri dana dosta, a i adblockeri bi mogli biti u tom košu. Trenutna panika izgleda mi kao članci Zrinke K. u sezoni kiselih krastavaca (kad nema niti jednog najavljenog Armagedona) – pa ne postoje adblockeri od jučer, netko je samo u trenutku dosade na dežurstvu u velikom mediju tražio temu, popričao s geeky frendom kod kojeg je preksinoć na surfanju prije partije Assassin’s Creeda vidio da nema oglasa na nekom portalu gdje su tražili cheatove, pa mu je ovaj objasnio da koristi adblocker. Mladac je veselo natočio novu šalicu kave, prosurfao, našao par podataka i pokrenuo lavinu …
    Da, oglasa ima previše i ubijaju “korisničko iskustvo”, no zanimljivo je da su na tapeti mediji (koji, zamisli čuda, žele platiti servere, developere, novinare), a agencije se (po običaju u sličnim situacijama) ne spominju …
    Trenutni hype po medijima stvara samo još veći broj usera koji instaliraju AdBlockere, no i to će proći vrlo brzo – treba pričekati da padne prihod od oglašavanja Fejsu, a bogami i PornHubu, oni će vrlo brzo odgojiti korisnike umjesto nas 🙂
    Po meni, tu se opet vraćamo na osnovni problem hrvatskog weba – nepostojanje organizacije vlasnika HR portala. Svi koji me znaju dobro su upoznati s mojim upornim i (za sada) uzaludnim zagovaranjem istoga, a sve s ciljem poboljšavanja kvalitete HR weba kroz zajednički nastup prema državi (koja će donijeti novi Zakon o medijima zbog kojeg će svi plakati, ali ignorancija online medija je tu jednostavno fantastična), agencijama, načinima i platformama mjerenja čitanosti itd. itd. itd.
    Ovako, dok je formula politike i dalje uspješno preslikana u online svijet (dva Rvata, tri stranke, nula strategije), vladaju Google i agencije, svi su/smo puni istih besmislenih PR članaka, reklama koje zaklanjaju pogled na bilo što smisleno te čukljeva, zelene kave, preparata za rast kose, a ako treba, bit će i aparata za šišanje ovaca.
    S druge strane, kad smo već kod Zrinke K., evo jednog crvića u njenom stilu – ne bi li profit od činjenice da su adblockeri toliko popularni mogao porasti upravo Facebook Instant Articlesima, LinkedIN publishingu, Snapchat Storiesima i sličnima kojima neće biti problem u to ugurati oglase na način da ih adblockeri neće moći skidati? Osim toga, kao da se zaboravlja da bi od adblockera najveće probleme trebao imati Google?
    Za kraj, zadnji čavao u lijes popularnosti adblockera zakucat će whitelisting – jer se, da prostite, ne možeš *ebati da ti ne uđe – ili blockaš, ili ne blockaš, svaki prezervativ s rupom, ma kako mala bila, prije ili kasnije pukne 🙂

  8. Jozo

    Jozo

    19. 07. 2017. u 12:59 pm Odgovori

    Google AdWords oglasi su katastrofa, danas na prvoj stranici pretraga imaš čak prva 4 mjesta rezervirana za Google AdWords oglase plus nekoliko oglasa ispod tako da nitko normalan ne surfa bez AdBlockera. Portali su opet posebna priča, kad otvoriš neke portale samo što ne dobiješ cigle u glavu, toliko ima agresivnih reklama, prozora, videa i svega. Jedini marketing koji će preživjeti je content marketing bez reklama. Osim toga nitko ne želi plaćati čitanje novinarskih tekstova. Druga stvar, mislim da će i Google tražilica brzo prdnuti u vjetar jer sad je u ovakvom stanju katastrofa. Npr. upišem “kupnja mobitel”, a otvori mi prva 4 rezultat AdWords reklame plus sljedeća tri rezultata najbliže fizičke trgovine. Uopće me ne zanimaju najbliže fizičke trgovine, a ni AdWords reklame, kao ni milijune drugih korisnika. Zato je plaćeno oglašavanje na rubu propasti, a i Google vrlo skoro.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Analiza

Telekom Bankarstvo: Zabi prosječna bankarska aplikacija, HT-u dodatan izvor prihoda

Telekom bankarstvo Hrvatskog telekoma i Zagrebačke banke ne pruža kvalitetnije korisničko iskustvo ni od hrvatskih konkurenata ni od Revoluta, ali najavljuje agresivnu marketinšku kampanju kakvu prosječna banka ne bi pokrenula.

Startupi i poslovanje

Ne uništavaju paušalni obrti IT industriju, već ogromna davanja na plaće

O problematici paušalnih obrta u IT industriji već se dugo govori tiho, a od ovog vikenda i glasno. No čini se da dobar dio rasprave, koja je buknula preko vikenda, ali i budućih poreznih promjena, koje nas očekuju iduće godine, idu u krivom smjeru - prema jačem oporezovanju samostalnog rada, a ne rasterećenju nesamostalnog, odnosno plaća.

Startupi i poslovanje

Fil Rouge Capital ulaže 9.225.000 kuna u akceleraciju 24 startupa u Hrvatskoj

Fil Rouge Capital odabrao je svoju prvu generaciju startupa za akceleraciju. Svaki od 24 odabrana tima osigurali su seed investiciju od 50 tisuća eura što ovu rundu čini najbrojnijom investicijom u startupe u Hrvatskoj.

Što ste propustili

Internet marketing

Sedmi SoMo Borac s 27 velikih i malih pobjednika

Sa 7. SoMo Borcem zaključen je 12. Weekend Media Festival, a nagrade za najbolje digitalne projekte i kampanje otišle su na razne strane regije.

Internet marketing

Brend Hrvatske kao turističke destinacije nije posao (samo) za državu

Evolucija turizma koja prati razvoj tehnologije donosi niz prilika za rast, no kompleksnost koju donosi digital zahtijeva uključenje komunikacijskih i marketinških stručnjaka u sam strateški proces. Kako ih uključiti saznali smo od turističkog maga, Eulogia Bordasa.

Startupi i poslovanje

Poznati su finalisti šestog izdanja programa Moj Zaba Start

Trideset finalsita šeste godine natječaja Moj Zaba Start poznato je javnosti, a neki od njih će podijeliti gotovo milijun kuna financijskih potpora u tri područja.

Tehnologija

Manje kupujemo aute, ali više romobile. Rješenje? Mercedes električni romobil!

Mercedes je potiho ušao na tržište električnih romobila, a uskoro ćemo na njima možda vidjeti i lokalne "igrače" koji čim sjednu az stol u kafiću bacaju ključ Mercedesa na stol.

Internet marketing

Kovačević, Vrdoljak, Ackermann i Brkan na WMF-u otkrivaju zadnjih 10 godina digitalnog marketinga

Kako je izgledao digitalni sektor prije deset godina i kako se u njemu dan danas snalaze neki od najpoznatijih digitalaca saznat ćemo ove subote na Weekend Media Festivalu.

Startupi i poslovanje

Hubbig Dragane Lipovac kreće u nove pobjede s milijunskom investicijom i novom savjetnicom

Bili vi mali ili veliki uvoznik, naručivali iz Kine ili SAD-a, Hubbig vam može olakšati život, a da to ovom mladom startupu ide dobro potvrdila je i nedavna milijunska investicija koju je orkestrirala Monika Mikac, bivša operativna direktorica u Rimac Automobilima.