Žene u ICT-u: Tradicija se teško mrvi, ali jaki ženski umovi ruše stereotipe

Žene u ICT-u: Tradicija se teško mrvi, ali jaki ženski umovi ruše sve stereotipe

Danas se obilježava dan koji slavi dostignuća ženskih umova u STEM području, Ada Lovelace Day. I kako se svake godine obilježava nekoliko takvih događaja, oni nas zapravo podsjete na to da se zapitamo idemo li naprijed, jesmo li zaista napredovali ili je to samo slika koja se prezentira javnosti. Kako stvari zapravo stoje, danas, u svijetu, u Hrvatskoj?

Danas se obilježava dan Ade Lovelace, kada se slave postignuća žena u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici (Fotografija: Val Photo Design)
Danas se obilježava dan Ade Lovelace, kada se slave postignuća žena u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici (Fotografija: Val Photo Design)

Kada bismo prosječnog čovjeka na cesti pitali kada su žene dobile pravo glasa u Švicarskoj, državi koja se danas smatra možda i najboljim primjerom direktne demokracije u svijetu, vrlo vjerojatno ne bi iz prve pogodio da je to bilo tek ’70-ih godina 20. stoljeća, a u pojedinim kantonima je to pravo uvedeno tek ’90-ih godina. Da, podatak koji šokira je istinit, o sudbinama švicarskih žena, sudbini čitavog društva, odlučivali su do tada isključivo muškarci.

Danas, 2016. godine, vrlo je izgledno da će Sjedinjenje Američke Države prvi puta u povijesti dobiti predsjednicu. Hrvatska se također tu ima s čime ponositi – jedna smo od desetak zemalja na svijetu koja ima ženu na toj poziciji.

Graf žena u tehnologiji ide silazno…

Žene nisu samo u politici napravile velike korake prema ravnopravnosti, nego i u poslovanju. U većini industrija omjer muškaraca i žena poboljšao se u odnosu na prošlost. Dakle, može se reći kako polako idemo prema naprijed, no krećemo li se ipak možda presporo? Ono što iznenađuje jest činjenica što je u području tehnologije prije nekoliko desetljeća bila bolja situacija. Nedavno je Melinda Gates u intervjuu za Lean In izjavila kako je ’80-ih bilo puno više žena u tehnologiji nego što je to danas, što potvrđuju i primjeri s ovih područja, te da u ovoj grani graf ide silazno zato što se tehnologija popularizirala u percepciji javnosti kao – muška grana.

S obzirom na to da je IT industrija najbrže rastuća industrija koja otvara preko 120 000 novih radnih mjesta svake godine, ovo je dosta zabrinjavajuće. Tehnologija je svuda oko nas i provlači se kroz naše živote. Koristimo naše mobitele i računala od najniže dobi – pa kako su onda i dalje muškarci više involvirani i to u industriji u kojoj spol ne čini nikakvu razliku niti su potrebne neke druge predispozicije kao u nekim drugim industrijama? Stavljanje osoba u okvire počinje od najranije dobi prvenstveno od okoline i ne možemo sa sigurnošću znati da djevojčice nisu zainteresirane, vjerojatnije je da su samo manje informirane, što rezultira i smanjenim interesom.

…a s vremenom još brže pada

Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj je oko 29% žena zaposleno u tehnologiji u odnosu na muškarce, što je niže od europskog prosjeka koji je oko 38%, a njih svega 19,2% je na rukovodećim pozicijama. Za Hrvatsku ne postoje konkretni brojevi koji govore koliko je žena na vodećim položajima unutar poduzeća, no uzmemo li u obzir druge industrije u kojima ne postoji tako veliki jaz između zapošljavanja muškaraca i žena, a gdje u višem menadžmentu debelo prednjače muškarci, onda tek možemo zamisliti gdje stojimo u IT-ju.

Slika: Lean In Hrvatska
Sheryl Sandberg nerijetko govori o “sindromu uljeza” s kojim se susreću mnoge žene, odnosno pojavi kada nam se čini da smo poslovne uspjehe postigli – slučajno, a ne svojim zaslugama. (Slika: Lean In Hrvatska)

Sheryl Sandberg, operativna direktorica Facebooka, tvrdi da većina muškaraca brže napreduje jer puno direktnije pristupaju napredovanju i povišicama, dok mnoge žene pate od takozvanog “sindroma uljeza” (iako on nije stran ni muškarcima), odnosno misle da su im se dobre stvari u poslovnom svijetu dogodile slučajno, a ne njihovom zaslugom. Osim toga, istraživanja pokazuju da, ako žena traži povišicu, djeluje agresivno i nametljivo, što je zapravo nepoželjna karakteristika. Isto tako, situacija “staklenog stropa” nešto je s čime se žene u svim industrijama susreću, a u industriji tehnologije dodatno se pojavljuje i problem osjećaja izolacije u toj pretežito muškoj industriji.

Istodobno, studija Harvard Business Reviewa iz 2008. godine otkrila je kako će 50 posto žena koje rade u znanosti, inženjerstvu i tehnologiji otići, s vremenom, zbog neprijateljske radne okoline. Razni društveni pritisci su također jedan od razloga zbog kojeg žene mijenjaju svoju karijeru. Od 20% tridesetogodišnjih žena u Europi koje su diplomirale na studiju iz područja tehnologije, njih samo 9% radi u IT sektoru nakon svoje 45. godine!

No, maknimo na stranu činjenicu što malo žena ostaje u IT-ju, što ih je malo u visokom menadžmentu te što ih je manje u ukupnom omjeru. Zapravo, to nije iznenađujuć podatak s obzirom na to da ih inicijalno manje pokazuje interes za tehnologijom. Ako se vratimo unatrag u najraniju dob djevojčica i dječaka, istraživanja pokazuju da djevojčice vrlo rano počinju gubiti interes za matematikom i informatikom, a i kasnije dok upisuju fakultete ili smjerove, odbiju ih “muški” nastrojeni stilovi predavanja i nastave.

Prestanimo dijeliti svijet na muški i ženski

Još uvijek i kao društvo dijelimo većinu toga na žensko i muško. Čak i setovi za igru koji bi trebali jednako poticati kreativno razmišljanje djeteta, stvaranje, građenje, interes za STEM područjima i to na neutralan način gdje svako dijete može razviti svoj plod mašte, djevojčice se od malena koči. Nismo li se svi igrali kockicama, gradili i smišljali razne scenarije? Danas općenito postoje razni odvojeni muški i ženski setovi koji prikazuju različite vrijednosti.

Postoje razne akcije na globalnoj razini koje se dotiču tog problema. U Americi se počinju otvarati raznoliki predmeti na fakultetima, informatički tečajevi koji imaju više profesorica, a koje donose drugačiji stil nastave te se bave problemima i tematikom koje su djevojkama zanimljivije za rješavati, koji nude početne i napredne stupnjeve za osobe s različitim predznanjima. Na ovaj se način uključuje i one djevojke koje zanima informatičko područje, no do sad su se bavile nečim drugim ili stekle neko drugo zvanje. 

Girls in ICT i druge inicijative mijenjaju stvari nabolje

lemaxgirls2016
Razne inicijative pomažu da se što više žena i djevojaka uključu i ICT svijet. Među njima je i ICT Supergirls.

Također, globalno niču brojne inicijative koje motiviraju djevojčice i mlade djevojke za zanimanja u ICT sektoru, pokazujući im sve prednosti tog svijeta gdje je zaista sve moguće. Zahvalna sam što sam imala priliku biti dio jedne takve akcije naziva Girls In ICT koju je u Hrvatskoj organizirala tvrtka Lemax. Lemaxov ICT Supergirls je već dvije godine zaredom doveo brojna predavanja i liderice hrvatske ICT scene kako bi se nadahnule srednjoškolke i djevojke s fakulteta za zapošljavanje u ICT industriji, ali i općenito podiglo samopouzdanje. Gošće Vedrana Miholić, Željka Tičić, Biljana Cerin, Lea Gagulić, Antonija Horak neke su od žena koje uspješno spajaju privatni i poslovni život. Vlasnice svojih poduzeća, uspješne programerke, direktorice u srednje velikim poduzećima i članice uprave u korporacijama svojim nam primjerom pokazuju kako je zaista moguće imati zavidnu karijeru i biti majka – i hvala im na tome, na nadahnuću.

I ptice na grani su čule za istraživanja koja kažu kako poduzeća s jednakim brojem žena i muškaraca ostvaruju bolje poslovne rezultate, što u konačnici daje više prilika za sve. Ako su korisnici nekog proizvoda/usluge muškarci i žene, zar ne bi bilo logično da ga kreiraju i muškarci i žene? Svijet zaista jest počeo uviđati važnost uključivanja žena u ICT područja, no borba za ravnopravnost i napredak žena i dalje je tu, stvarna je i nije gotova. Čitavo društvo mora raditi na ravnopravnosti jer mu je to i u interesu.

Žene možda jesu u prosjeku fizički slabiji spol, a tradicija je nešto što se teško mrvi.

Lako se zaljubiti u tehnologiju, kad se dobije prilika

Voljela bih da što više žena uvidi stvari zbog kojih sam se i ja zaljubila u tehnologiju. Nije li divno biti dio kreativnog svijeta, svakodnevno učiti, baviti se atraktivnim temama, činiti promjenu, izbjegavati rutinu, biti okružen ambicioznim ljudima? Uspješno spajati nespojivo, razmišljati izvan okvira, prepuštati se mašti i biti karizmatična liderica. To su menadžerske sposobnosti koje odlikuju moje kolegice u IT svijetu. Treba vjerovati u sebe čak i onda kada vam kažu da nešto ne možete, kad mislite da nešto ne možete. Uspješna poslovna žena može biti i uspješna majka jer, kada se iz privatnog života nauče sve pogreške i strahovi, kada se sve nepravde i razočaranja pretvore u snage, tada se može reći da se svi stakleni stropovi, predrasude i stereotipi u poslovnom svijetu urušavaju pred naletom djelovanja jednog takvog ženskog uma.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.