Žene u ICT-u: Tradicija se teško mrvi, ali jaki ženski umovi ruše stereotipe

Žene u ICT-u: Tradicija se teško mrvi, ali jaki ženski umovi ruše sve stereotipe

Danas se obilježava dan koji slavi dostignuća ženskih umova u STEM području, Ada Lovelace Day. I kako se svake godine obilježava nekoliko takvih događaja, oni nas zapravo podsjete na to da se zapitamo idemo li naprijed, jesmo li zaista napredovali ili je to samo slika koja se prezentira javnosti. Kako stvari zapravo stoje, danas, u svijetu, u Hrvatskoj?

Danas se obilježava dan Ade Lovelace, kada se slave postignuća žena u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici (Fotografija: Val Photo Design)
Danas se obilježava dan Ade Lovelace, kada se slave postignuća žena u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici (Fotografija: Val Photo Design)

Kada bismo prosječnog čovjeka na cesti pitali kada su žene dobile pravo glasa u Švicarskoj, državi koja se danas smatra možda i najboljim primjerom direktne demokracije u svijetu, vrlo vjerojatno ne bi iz prve pogodio da je to bilo tek ’70-ih godina 20. stoljeća, a u pojedinim kantonima je to pravo uvedeno tek ’90-ih godina. Da, podatak koji šokira je istinit, o sudbinama švicarskih žena, sudbini čitavog društva, odlučivali su do tada isključivo muškarci.

Danas, 2016. godine, vrlo je izgledno da će Sjedinjenje Američke Države prvi puta u povijesti dobiti predsjednicu. Hrvatska se također tu ima s čime ponositi – jedna smo od desetak zemalja na svijetu koja ima ženu na toj poziciji.

Graf žena u tehnologiji ide silazno…

Žene nisu samo u politici napravile velike korake prema ravnopravnosti, nego i u poslovanju. U većini industrija omjer muškaraca i žena poboljšao se u odnosu na prošlost. Dakle, može se reći kako polako idemo prema naprijed, no krećemo li se ipak možda presporo? Ono što iznenađuje jest činjenica što je u području tehnologije prije nekoliko desetljeća bila bolja situacija. Nedavno je Melinda Gates u intervjuu za Lean In izjavila kako je ’80-ih bilo puno više žena u tehnologiji nego što je to danas, što potvrđuju i primjeri s ovih područja, te da u ovoj grani graf ide silazno zato što se tehnologija popularizirala u percepciji javnosti kao – muška grana.

S obzirom na to da je IT industrija najbrže rastuća industrija koja otvara preko 120 000 novih radnih mjesta svake godine, ovo je dosta zabrinjavajuće. Tehnologija je svuda oko nas i provlači se kroz naše živote. Koristimo naše mobitele i računala od najniže dobi – pa kako su onda i dalje muškarci više involvirani i to u industriji u kojoj spol ne čini nikakvu razliku niti su potrebne neke druge predispozicije kao u nekim drugim industrijama? Stavljanje osoba u okvire počinje od najranije dobi prvenstveno od okoline i ne možemo sa sigurnošću znati da djevojčice nisu zainteresirane, vjerojatnije je da su samo manje informirane, što rezultira i smanjenim interesom.

…a s vremenom još brže pada

Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj je oko 29% žena zaposleno u tehnologiji u odnosu na muškarce, što je niže od europskog prosjeka koji je oko 38%, a njih svega 19,2% je na rukovodećim pozicijama. Za Hrvatsku ne postoje konkretni brojevi koji govore koliko je žena na vodećim položajima unutar poduzeća, no uzmemo li u obzir druge industrije u kojima ne postoji tako veliki jaz između zapošljavanja muškaraca i žena, a gdje u višem menadžmentu debelo prednjače muškarci, onda tek možemo zamisliti gdje stojimo u IT-ju.

Slika: Lean In Hrvatska
Sheryl Sandberg nerijetko govori o “sindromu uljeza” s kojim se susreću mnoge žene, odnosno pojavi kada nam se čini da smo poslovne uspjehe postigli – slučajno, a ne svojim zaslugama. (Slika: Lean In Hrvatska)

Sheryl Sandberg, operativna direktorica Facebooka, tvrdi da većina muškaraca brže napreduje jer puno direktnije pristupaju napredovanju i povišicama, dok mnoge žene pate od takozvanog “sindroma uljeza” (iako on nije stran ni muškarcima), odnosno misle da su im se dobre stvari u poslovnom svijetu dogodile slučajno, a ne njihovom zaslugom. Osim toga, istraživanja pokazuju da, ako žena traži povišicu, djeluje agresivno i nametljivo, što je zapravo nepoželjna karakteristika. Isto tako, situacija “staklenog stropa” nešto je s čime se žene u svim industrijama susreću, a u industriji tehnologije dodatno se pojavljuje i problem osjećaja izolacije u toj pretežito muškoj industriji.

Istodobno, studija Harvard Business Reviewa iz 2008. godine otkrila je kako će 50 posto žena koje rade u znanosti, inženjerstvu i tehnologiji otići, s vremenom, zbog neprijateljske radne okoline. Razni društveni pritisci su također jedan od razloga zbog kojeg žene mijenjaju svoju karijeru. Od 20% tridesetogodišnjih žena u Europi koje su diplomirale na studiju iz područja tehnologije, njih samo 9% radi u IT sektoru nakon svoje 45. godine!

No, maknimo na stranu činjenicu što malo žena ostaje u IT-ju, što ih je malo u visokom menadžmentu te što ih je manje u ukupnom omjeru. Zapravo, to nije iznenađujuć podatak s obzirom na to da ih inicijalno manje pokazuje interes za tehnologijom. Ako se vratimo unatrag u najraniju dob djevojčica i dječaka, istraživanja pokazuju da djevojčice vrlo rano počinju gubiti interes za matematikom i informatikom, a i kasnije dok upisuju fakultete ili smjerove, odbiju ih “muški” nastrojeni stilovi predavanja i nastave.

Prestanimo dijeliti svijet na muški i ženski

Još uvijek i kao društvo dijelimo većinu toga na žensko i muško. Čak i setovi za igru koji bi trebali jednako poticati kreativno razmišljanje djeteta, stvaranje, građenje, interes za STEM područjima i to na neutralan način gdje svako dijete može razviti svoj plod mašte, djevojčice se od malena koči. Nismo li se svi igrali kockicama, gradili i smišljali razne scenarije? Danas općenito postoje razni odvojeni muški i ženski setovi koji prikazuju različite vrijednosti.

Postoje razne akcije na globalnoj razini koje se dotiču tog problema. U Americi se počinju otvarati raznoliki predmeti na fakultetima, informatički tečajevi koji imaju više profesorica, a koje donose drugačiji stil nastave te se bave problemima i tematikom koje su djevojkama zanimljivije za rješavati, koji nude početne i napredne stupnjeve za osobe s različitim predznanjima. Na ovaj se način uključuje i one djevojke koje zanima informatičko područje, no do sad su se bavile nečim drugim ili stekle neko drugo zvanje. 

Girls in ICT i druge inicijative mijenjaju stvari nabolje

lemaxgirls2016
Razne inicijative pomažu da se što više žena i djevojaka uključu i ICT svijet. Među njima je i ICT Supergirls.

Također, globalno niču brojne inicijative koje motiviraju djevojčice i mlade djevojke za zanimanja u ICT sektoru, pokazujući im sve prednosti tog svijeta gdje je zaista sve moguće. Zahvalna sam što sam imala priliku biti dio jedne takve akcije naziva Girls In ICT koju je u Hrvatskoj organizirala tvrtka Lemax. Lemaxov ICT Supergirls je već dvije godine zaredom doveo brojna predavanja i liderice hrvatske ICT scene kako bi se nadahnule srednjoškolke i djevojke s fakulteta za zapošljavanje u ICT industriji, ali i općenito podiglo samopouzdanje. Gošće Vedrana Miholić, Željka Tičić, Biljana Cerin, Lea Gagulić, Antonija Horak neke su od žena koje uspješno spajaju privatni i poslovni život. Vlasnice svojih poduzeća, uspješne programerke, direktorice u srednje velikim poduzećima i članice uprave u korporacijama svojim nam primjerom pokazuju kako je zaista moguće imati zavidnu karijeru i biti majka – i hvala im na tome, na nadahnuću.

I ptice na grani su čule za istraživanja koja kažu kako poduzeća s jednakim brojem žena i muškaraca ostvaruju bolje poslovne rezultate, što u konačnici daje više prilika za sve. Ako su korisnici nekog proizvoda/usluge muškarci i žene, zar ne bi bilo logično da ga kreiraju i muškarci i žene? Svijet zaista jest počeo uviđati važnost uključivanja žena u ICT područja, no borba za ravnopravnost i napredak žena i dalje je tu, stvarna je i nije gotova. Čitavo društvo mora raditi na ravnopravnosti jer mu je to i u interesu.

Žene možda jesu u prosjeku fizički slabiji spol, a tradicija je nešto što se teško mrvi.

Lako se zaljubiti u tehnologiju, kad se dobije prilika

Voljela bih da što više žena uvidi stvari zbog kojih sam se i ja zaljubila u tehnologiju. Nije li divno biti dio kreativnog svijeta, svakodnevno učiti, baviti se atraktivnim temama, činiti promjenu, izbjegavati rutinu, biti okružen ambicioznim ljudima? Uspješno spajati nespojivo, razmišljati izvan okvira, prepuštati se mašti i biti karizmatična liderica. To su menadžerske sposobnosti koje odlikuju moje kolegice u IT svijetu. Treba vjerovati u sebe čak i onda kada vam kažu da nešto ne možete, kad mislite da nešto ne možete. Uspješna poslovna žena može biti i uspješna majka jer, kada se iz privatnog života nauče sve pogreške i strahovi, kada se sve nepravde i razočaranja pretvore u snage, tada se može reći da se svi stakleni stropovi, predrasude i stereotipi u poslovnom svijetu urušavaju pred naletom djelovanja jednog takvog ženskog uma.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Društvene mreže

I porečki restoran i TikTok influencerica su u krivu

Iako je javnost brzo osudila influencericu Doris Stanković, s obje strane se pokazalo nepoznavanje profesionalne komunikacije, a i influencer marketinga.

Tehnologija

“Tata, jesi li baš morao kupiti električni auto?”

Napravio sam grešku: kupio sam električni automobil. Svi članci o električnim vozilima (EV) koje sam čitao na Hacker Newsu i Redditu nisu me pripremili za desetak EV infrastrukturnih problema u Hrvatskoj i okolici. Anegdote u nastavku objašnjavaju lekcije koje sam naučio na teži način.

Izrada web stranica

Da HTZ zna promovirati slavonski turizam u doba krize, ne bi pokrenuo Slavonia.travel

Slavonija je zanemarena već dugo, ali imamo što za ponuditi. Zašto onda reklamiramo samo kulen, rakiju i fiš?!

Što ste propustili

Startupi i poslovanje

Marko Štajcer: Kad već imamo ogromne količine podataka, idemo ih iskoristiti!

U 2020. nikada nije bilo jasnije koliku vrijednost nosi tehnologija za normalno funkcioniranje društva, a koliko još bi nam značila kada bi sve podatke koje imamo upogonili da rade za nas. Zanimaju li vas otvoreni podaci i rješavanje velikih analitički problema na njima, Open Data Hackathon dobra je prilika za iskušati svoje vještine i povezati se s ključnim mentorima i investitorima.

Društvene mreže

Hrvatski influenceri ne čekaju rasplet situacije s TikTokom: Već su spremni za selidbu na Reels

Tijekom vikenda bilo je neizvjesno hoće li TikTok biti izbačen iz američkih trgovina aplikacijama ili ne, ali čini se da postoji svjetlo na kraju tunela. No, sve je to uzburkalo i domaće i globalne kreatore sadržaja, a Vlatko Tutić iz JoomBoosa, koji okuplja 13 TikTokera, otkriva kako su došli na ovu društvenu mrežu, a i kako će s nje otići na Reels ili negdje drugdje, ako bude potrebno.

Netokracija Podcast

Tko je tko u hrvatskoj digitalnoj industriji? Slavimo 50. epizodu Netokracija Podcasta!

Povodom 50. epizode Netokracija Podcasta odlučili smo se na malo drugačiji format: igru! Pogađat ćemo neka od najistaknutijih lica hrvatske digitalne industrije, od osnivača tehnoloških tvrtki do freelancera i marketingaša!

Tehnologija

Hrvatska kripto poštanska marka rasprodana je u nekoliko sati, ali što je to uopće

Uz pomoć Belme Gutlić iz tvrtke NodeFactory i Tina Galetovića iz tvrtke BitX te filatelista Emila Drkušića otkrivamo u čemu je stvar kod blockchain marke Hrvatske Pošte.

Startupi i poslovanje

Kakav dan: Nanobit se prodaje švedskom Stillfrontu za 148 milijuna dolara; spekulira se da Rimac Automobili preuzimaju Bugatti

Kad pratite tehnološki sektor, rijetko se kad dogodi da se dvije izvanredne vijesti dogode u istom danu. Danas je ipak takav dan.

Tehnologija

Facebook želi da gledate svijet kroz njegove uređaje, no želite li zbilja pametne – Ray Banke?

U pomalo iznenađujućem predstavljanju jučer, Facebookov Mark Zuckerberg najavio je dva nova proizvoda: Oculus Quest 2 i pametne naočale, a za Netokraciju ih komentira Darian Škarica, osnivač tvrtke Delta Reality.