Žene u ICT-u: Tradicija se teško mrvi, ali jaki ženski umovi ruše stereotipe

Žene u ICT-u: Tradicija se teško mrvi, ali jaki ženski umovi ruše sve stereotipe

Danas se obilježava dan koji slavi dostignuća ženskih umova u STEM području, Ada Lovelace Day. I kako se svake godine obilježava nekoliko takvih događaja, oni nas zapravo podsjete na to da se zapitamo idemo li naprijed, jesmo li zaista napredovali ili je to samo slika koja se prezentira javnosti. Kako stvari zapravo stoje, danas, u svijetu, u Hrvatskoj?

Danas se obilježava dan Ade Lovelace, kada se slave postignuća žena u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici (Fotografija: Val Photo Design)
Danas se obilježava dan Ade Lovelace, kada se slave postignuća žena u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici (Fotografija: Val Photo Design)

Kada bismo prosječnog čovjeka na cesti pitali kada su žene dobile pravo glasa u Švicarskoj, državi koja se danas smatra možda i najboljim primjerom direktne demokracije u svijetu, vrlo vjerojatno ne bi iz prve pogodio da je to bilo tek ’70-ih godina 20. stoljeća, a u pojedinim kantonima je to pravo uvedeno tek ’90-ih godina. Da, podatak koji šokira je istinit, o sudbinama švicarskih žena, sudbini čitavog društva, odlučivali su do tada isključivo muškarci.

Danas, 2016. godine, vrlo je izgledno da će Sjedinjenje Američke Države prvi puta u povijesti dobiti predsjednicu. Hrvatska se također tu ima s čime ponositi – jedna smo od desetak zemalja na svijetu koja ima ženu na toj poziciji.

Graf žena u tehnologiji ide silazno…

Žene nisu samo u politici napravile velike korake prema ravnopravnosti, nego i u poslovanju. U većini industrija omjer muškaraca i žena poboljšao se u odnosu na prošlost. Dakle, može se reći kako polako idemo prema naprijed, no krećemo li se ipak možda presporo? Ono što iznenađuje jest činjenica što je u području tehnologije prije nekoliko desetljeća bila bolja situacija. Nedavno je Melinda Gates u intervjuu za Lean In izjavila kako je ’80-ih bilo puno više žena u tehnologiji nego što je to danas, što potvrđuju i primjeri s ovih područja, te da u ovoj grani graf ide silazno zato što se tehnologija popularizirala u percepciji javnosti kao – muška grana.

S obzirom na to da je IT industrija najbrže rastuća industrija koja otvara preko 120 000 novih radnih mjesta svake godine, ovo je dosta zabrinjavajuće. Tehnologija je svuda oko nas i provlači se kroz naše živote. Koristimo naše mobitele i računala od najniže dobi – pa kako su onda i dalje muškarci više involvirani i to u industriji u kojoj spol ne čini nikakvu razliku niti su potrebne neke druge predispozicije kao u nekim drugim industrijama? Stavljanje osoba u okvire počinje od najranije dobi prvenstveno od okoline i ne možemo sa sigurnošću znati da djevojčice nisu zainteresirane, vjerojatnije je da su samo manje informirane, što rezultira i smanjenim interesom.

…a s vremenom još brže pada

Prema dostupnim podacima, u Hrvatskoj je oko 29% žena zaposleno u tehnologiji u odnosu na muškarce, što je niže od europskog prosjeka koji je oko 38%, a njih svega 19,2% je na rukovodećim pozicijama. Za Hrvatsku ne postoje konkretni brojevi koji govore koliko je žena na vodećim položajima unutar poduzeća, no uzmemo li u obzir druge industrije u kojima ne postoji tako veliki jaz između zapošljavanja muškaraca i žena, a gdje u višem menadžmentu debelo prednjače muškarci, onda tek možemo zamisliti gdje stojimo u IT-ju.

Slika: Lean In Hrvatska
Sheryl Sandberg nerijetko govori o “sindromu uljeza” s kojim se susreću mnoge žene, odnosno pojavi kada nam se čini da smo poslovne uspjehe postigli – slučajno, a ne svojim zaslugama. (Slika: Lean In Hrvatska)

Sheryl Sandberg, operativna direktorica Facebooka, tvrdi da većina muškaraca brže napreduje jer puno direktnije pristupaju napredovanju i povišicama, dok mnoge žene pate od takozvanog “sindroma uljeza” (iako on nije stran ni muškarcima), odnosno misle da su im se dobre stvari u poslovnom svijetu dogodile slučajno, a ne njihovom zaslugom. Osim toga, istraživanja pokazuju da, ako žena traži povišicu, djeluje agresivno i nametljivo, što je zapravo nepoželjna karakteristika. Isto tako, situacija “staklenog stropa” nešto je s čime se žene u svim industrijama susreću, a u industriji tehnologije dodatno se pojavljuje i problem osjećaja izolacije u toj pretežito muškoj industriji.

Istodobno, studija Harvard Business Reviewa iz 2008. godine otkrila je kako će 50 posto žena koje rade u znanosti, inženjerstvu i tehnologiji otići, s vremenom, zbog neprijateljske radne okoline. Razni društveni pritisci su također jedan od razloga zbog kojeg žene mijenjaju svoju karijeru. Od 20% tridesetogodišnjih žena u Europi koje su diplomirale na studiju iz područja tehnologije, njih samo 9% radi u IT sektoru nakon svoje 45. godine!

No, maknimo na stranu činjenicu što malo žena ostaje u IT-ju, što ih je malo u visokom menadžmentu te što ih je manje u ukupnom omjeru. Zapravo, to nije iznenađujuć podatak s obzirom na to da ih inicijalno manje pokazuje interes za tehnologijom. Ako se vratimo unatrag u najraniju dob djevojčica i dječaka, istraživanja pokazuju da djevojčice vrlo rano počinju gubiti interes za matematikom i informatikom, a i kasnije dok upisuju fakultete ili smjerove, odbiju ih “muški” nastrojeni stilovi predavanja i nastave.

Prestanimo dijeliti svijet na muški i ženski

Još uvijek i kao društvo dijelimo većinu toga na žensko i muško. Čak i setovi za igru koji bi trebali jednako poticati kreativno razmišljanje djeteta, stvaranje, građenje, interes za STEM područjima i to na neutralan način gdje svako dijete može razviti svoj plod mašte, djevojčice se od malena koči. Nismo li se svi igrali kockicama, gradili i smišljali razne scenarije? Danas općenito postoje razni odvojeni muški i ženski setovi koji prikazuju različite vrijednosti.

Postoje razne akcije na globalnoj razini koje se dotiču tog problema. U Americi se počinju otvarati raznoliki predmeti na fakultetima, informatički tečajevi koji imaju više profesorica, a koje donose drugačiji stil nastave te se bave problemima i tematikom koje su djevojkama zanimljivije za rješavati, koji nude početne i napredne stupnjeve za osobe s različitim predznanjima. Na ovaj se način uključuje i one djevojke koje zanima informatičko područje, no do sad su se bavile nečim drugim ili stekle neko drugo zvanje. 

Girls in ICT i druge inicijative mijenjaju stvari nabolje

lemaxgirls2016
Razne inicijative pomažu da se što više žena i djevojaka uključu i ICT svijet. Među njima je i ICT Supergirls.

Također, globalno niču brojne inicijative koje motiviraju djevojčice i mlade djevojke za zanimanja u ICT sektoru, pokazujući im sve prednosti tog svijeta gdje je zaista sve moguće. Zahvalna sam što sam imala priliku biti dio jedne takve akcije naziva Girls In ICT koju je u Hrvatskoj organizirala tvrtka Lemax. Lemaxov ICT Supergirls je već dvije godine zaredom doveo brojna predavanja i liderice hrvatske ICT scene kako bi se nadahnule srednjoškolke i djevojke s fakulteta za zapošljavanje u ICT industriji, ali i općenito podiglo samopouzdanje. Gošće Vedrana Miholić, Željka Tičić, Biljana Cerin, Lea Gagulić, Antonija Horak neke su od žena koje uspješno spajaju privatni i poslovni život. Vlasnice svojih poduzeća, uspješne programerke, direktorice u srednje velikim poduzećima i članice uprave u korporacijama svojim nam primjerom pokazuju kako je zaista moguće imati zavidnu karijeru i biti majka – i hvala im na tome, na nadahnuću.

I ptice na grani su čule za istraživanja koja kažu kako poduzeća s jednakim brojem žena i muškaraca ostvaruju bolje poslovne rezultate, što u konačnici daje više prilika za sve. Ako su korisnici nekog proizvoda/usluge muškarci i žene, zar ne bi bilo logično da ga kreiraju i muškarci i žene? Svijet zaista jest počeo uviđati važnost uključivanja žena u ICT područja, no borba za ravnopravnost i napredak žena i dalje je tu, stvarna je i nije gotova. Čitavo društvo mora raditi na ravnopravnosti jer mu je to i u interesu.

Žene možda jesu u prosjeku fizički slabiji spol, a tradicija je nešto što se teško mrvi.

Lako se zaljubiti u tehnologiju, kad se dobije prilika

Voljela bih da što više žena uvidi stvari zbog kojih sam se i ja zaljubila u tehnologiju. Nije li divno biti dio kreativnog svijeta, svakodnevno učiti, baviti se atraktivnim temama, činiti promjenu, izbjegavati rutinu, biti okružen ambicioznim ljudima? Uspješno spajati nespojivo, razmišljati izvan okvira, prepuštati se mašti i biti karizmatična liderica. To su menadžerske sposobnosti koje odlikuju moje kolegice u IT svijetu. Treba vjerovati u sebe čak i onda kada vam kažu da nešto ne možete, kad mislite da nešto ne možete. Uspješna poslovna žena može biti i uspješna majka jer, kada se iz privatnog života nauče sve pogreške i strahovi, kada se sve nepravde i razočaranja pretvore u snage, tada se može reći da se svi stakleni stropovi, predrasude i stereotipi u poslovnom svijetu urušavaju pred naletom djelovanja jednog takvog ženskog uma.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

eUsluge

Grad Zagreb omogućio potpun uvid u proračun kroz aplikaciju iTransparentnost

Nova aplikacija omogućuje svakom građaninu da detaljno prouči gradski porarčun po različitim parametrima.

Startupi

Što je to R&D potencijal – i kakve veze ima s razvojem startupa?

Je li startup nacija u kojoj su nastali tech giganti kao Skype, Wise, Bolt i Pipedrive to postala slučajno, otkrijte sa mnom na putu u Estoniju.

Nesortirano

Što je Akt o čipovima – i kako će doprinjeti tehnološkom razvitku Hrvatske

Jačanje konkurentnosti Europske unije u industriji poluvodiča prilika je i za Hrvatsku koja u sklopu 43 milijarde eura vrijedne incijative priprema otvaranje edukacijskih centara.

Što ste propustili

Analiza

Raj za dezinformacije: Pola svjetske populacije ove godine bira novo vodstvo!

Stanje povjerenja na internetu trenutno nije najbolje. Borimo se s lažnim vijestima i deepfakeovima koje ćemo viđati sve češće kako nam se približavaju nacionalni i europski izbori - kakvo je stanje, donosimo direktno iz Bruxellesa.

Startupi

U Hrvatsku stiže Choice, češki CRM za restorane

Foodtech startup Choice s novih 2,5 milijuna američkih dolara investicije ulazi na hrvatsko tržište.

Startupi

AI4Health.Cro predstavio 28 timova koji će razvijati AI rješenja za problem rane rehospitalizacije

Cilj ovog natjecanja je razviti rješenja za problem ranog ponovnog prijema pacijenata u bolnice, primjenom računarstva i AI tehnologije.

Intervju

Croteam retrospektiva s Admirom Elezovićem: Kako su se prilagođavali igračima i industriji proteklih 30 godina?

Nakon 30 godina, Croteam žari i pali gaming industrijom, ali na svoj način... skromno i s onom starom "pamet u glavu".

Novost

Marko Elezović novi je Head of Engineering u Lemaxu

S 15 godina iskustva u developmentu i vođenju developerskih timova u različitim startupima i scaleupima, Marko Elezović otvara novu (Saa)stranicu u svojoj karijeri.

Netokracija Podcast

Hrvati ne vjeruju influencerima, YouTubeu i blogovima

Kome vjerovati postaje sve važnije pitanje današnjice. Srećom, Hrvati jako vjeruju u svoje sposobnosti prepoznavanja lažnih vijesti. No, jesu li zbilja u tome tako dobri ostaje za vidjeti.