Kako Phillip Morris na svjetskoj razini pristupa komunikaciji u digitalno doba
Aaron Sherinian

Kako Phillip Morris na svjetskoj razini pristupa komunikaciji u digitalno doba

Što nekadašnji direktor komunikacija za Ujedinjene narode, a danas Phillip Morris, može reći o transparentnosti u globalnim komunikacijama?

Aaron Sherinian nije osoba za koju biste očekivali da će se naći na mjestu potpredsjednika globalnih komunikacija Phillip Morris Internationala. Svoju karijeru započeo je radom u američkom State Departmentu nakon čega je godinama radio kao voditelj komunikacija i marketinga za fundaciju Ujedinjenih naroda, a potom kao globalni direktor komunikacija za Aga Khan Development Network.

Nije stoga ni čudo da se smatra prvenstveno diplomatom pa tako i svojim kolegama koji se bave komunikacijama preporučuje da se upoznaju sa svim sektorima, a ne da gledaju na njih kao suprotstavljene strane:

Moj nekadašnji poslodavac i mentor često govori da postoji potreba za „komunikacijskim sportašima u tri sektora“. Oduvijek mi se ta metafora sviđala s obzirom na to da ne vjerujem da komunikolozi mogu pokrenuti promjenu bez da pritom sami ne postanu poveznica između naizgled protivnih strana.

Smatram da bi komunikacijski stručnjaci trebali biti upoznati sa svim sektorima i uključiti se u njih. Tu je riječ o učenju njihovih kulturnih i doslovnih jezika te o prenošenju zajedničkih ciljeva među njima. Ponekad to podrazumijeva ostvarivanje suradnje s njima kako bi se došlo do važnih globalnih razgovora. Ponekad je za to potrebno da postanete interni zaposlenik u tvrtki. Ali uvijek se podrazumijeva da je potrebno biti partner koji se odnosi s poštovanjem prilikom komuniciranja s tim sektorima.

Upravo je Aaron na nedavnim Danima komunikacija na predavanju “Communications at the Speed of Change” govorio o komunikaciji koja se prilagođava brzini promjena u različitim sektorima. S obzirom na to da je upravo komunikacija promjena u digitalnoj ekonomiji bolna točka ne samo mnogim velikim tvrtkama u Hrvatskoj, već i nebrojenim tehnološkim tvrtkama, s Aaronom sam razgovarao kako komunikacijska kultura može pomoći bilo digitalnoj transformaciji bilo skaliranju brzorastuće tehnološke tvrtke.

Jednosmjerna komunikacija i sebični razgovori naivne su greške u doba digitalnog dijaloga

Nažalost, unatoč Aaronovom optimizmu, mnoge tvrtke danas u doba navodno dvosmjerne digitalne komunikacije i dalje prakticiraju monolog kroz objave u kojima ne samo da ne očekuju odgovor, nego ga i izbjegavaju. Starija potpredsjednica globalnih komunikacija za Phillip Morris, Marian Salzman, za Aarona smatra da je osoba koja sa svima može održati uljudan razgovor.

Svoju praksu potvrđuje mi i sam Aaron kad objašnjava svoj stav da u komunikaciji treba što češće ulaziti u razgovore – praksa koju mnogi PR profesionalci izbjegavaju:

Osobno, razgovor sa sugovornikom mi je jedna od najomiljenijih stvari. Bit razgovora je u aktivnom slušanju, davanju i preuzimanju mikrofona te postavljanju pitanja. Posljednje je, prema mome mišljenju, jedna od najvažnijih stvari koje organizacije danas mogu primijeniti kako bi pokrenule produktivni dijalog. Pitanja čine srž dobrog razgovora.

Razgovor ne znači uvijek pričanje o „jednostavnim problemima“. Iznimno mi je drago što surađujem s organizacijom koja potiče dijalog oko nečega što je hitno, ali i potrebno – no to nije uvijek jednostavno. Društveni mediji su samo jedan od mnogih kanala putem kojeg mi kao ljudi i kao organizacije možemo voditi razgovore. Također, kao što je to slučaj i s drugim kanalima, društveni mediji imaju određena pravila, prilike i ograničenja koja se moraju poštivati kako bi se pokrenuo razgovor koji neće biti čisto poslovan, već usmjeren ka suradnji.

Jedan od razloga jednosmjerne komunikacije je što tvrtke često razgovaraju samo o temama koje njih zanimaju, bilo putem medija ili društvenih mreža:

Neki su hrabri graditelji mostova kada je riječ o komunikaciji. Oni su ključni kada je riječ o izvođenju razgovora iz tzv. „komore jeke”. To su ljudi koji su spremni potaknuti svoje članove, klijente ili prijatelje da razmišljaju na drugačiji način o stvarima do kojih im je stalo. To je jedan važan dio započinjanja razgovora.

Ali, što je možda i najvažnija stvar, jednostavno je potrebno biti važan u životima ljudi s kojima komunicirate. Razgovarati o temama o kojima drugi ljudi razgovaraju od ključne je važnosti. Prečesto globalne organizacije govore pojedincima, umjesto da razgovaraju s njima.

Newsfeed optimiziran za polarizaciju, ali ne i razgovor

Naravno, drugi ekstremni pristup je da neke tvrtke, u želji da zadobiju pažnju tržišta, pokušavaju polarizirati svojom porukom. Radi se o problemu koji se pogoršao u doba društvenih mreža, a koji se najjasnije vidi u području politike. Naš newsfeed je optimiziran da nam daje što nas zaista zanima, a što u određenim područjima poput politike rezultira potpunom polarizacijom komunikacije. Aaron smatra da su kupci itekako inteligentni da znaju prosuditi iskrenu poruku:

Smatram da potrošači, pratitelji, partneri i drugi poštuju one organizacije koje nešto predstavljaju. Ljudi su vrlo inteligentni i mogu osjetiti kada kampanja ili poruka nije u potpunosti iskrena. Kada je u riječ o provokativnosti, smatram da su komunikolozi ti koji u našim današnjim organizacijama trebaju postaviti pitanje: „Jesmo li provokativni s razlogom ili smo provokativni samo zbog publiciteta?“.

Aaron zaključuje kako je za Phillip Morris izuzetno bitno u digitalnoj ekonomiji biti dostupan javnosti, kada god je to moguće ili je u skladu sa zakonskim normama. Zaključuje kako transparentnost mora biti nit vodilja razgovora koji tvrtka želi ostvariti. Posebno je to slučaj u PMI-u kojem sad vodi globalne komunikacije te kojem su upravo znanstveni dokazi srž dijaloga. Nada se da i druge organizacije mogu naučiti više o izazovima globalnih komunikacija temeljem toga što PhillIp Morris radi.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Sponzorirano

Kako izbjeći sklizak “onboarding” iliti zašto sam se uspješno ukrcala na RBA brod?

Prvi tjedni (a često i prvi mjeseci) ključni su za uspješno uključivanje zaposlenika na novo radno mjesto. Ovo su moja prva iskustva onboarding procesa na poziciju Senior Enterprise programerke u Raiffeisen banci iz kojih se daju izvući zanimljive pouke kako za novozaposlene, tako i za poslodavce.

Startupi i poslovanje

Može li servis PlatiMe pomoći onima koji ne mogu čekati naplatu računa?

Duga dospijeća plaćanja računa bolna su točka svakog poduzetnika, a u Hrvatskoj donedavno nije postojao praktičan način da ovaj problem riješite. Provjerili smo što to sprema domaći Moj-eRačun.

Startupi i poslovanje

Albert Gajšak: “Sve ove uspješne hrvatske tehnološke priče inspirirat će novu generaciju startupa”

Zadnji dio konferencijskog dijela RockPaperStartups bio je posvećen novoj generaciji startupa, a sudjelovali su Albert Gajšak iz Circuitmessa, Hajdi Ćenan iz airta, Dominik Tomičević iz Memgrapha i Darko Jovišić iz Robotiqa.

Što ste propustili

Intervju

Što SofaScore traži od “direktora proizvoda” čiju platformu svakodnevno koristi 20 milijuna korisnika?

"Product Director" možda nije titula koju toliko često vidimo na našem području, ali je izuzetno važna u tvrtkama posvećenima digitalnim proizvodima kao što je SofaScore.

Startupi i poslovanje

Pripremite se za investitore, u Hrvatsku stiže Fundraising Bootcamp

U suradnji s BIRD inkubatorom u Hrvatsku dolaze svjetski stručnjaci kako bi pomogli startupima osigurati kapital!

Startupi i poslovanje

Kako se suočiti s EU projektima? Tajne otkrivaju Rimac Automobili, Impuls savjetovanje, Tvornica snova i Hubbig

Što hrvatske tehnološke tvrtke i startupe očekuje u novom razdoblju EU financiranja, vrijedi li uštedjeti na vanjskim konzultantima te što možemo naučiti iz primjera velikih i malih projekata hrvatskih tvrtki, otkrili smo u završnici RockPapersGrowth konferencije.

Startupi i poslovanje

Fiveove strategije rasta za klijente: od LinkedIn poruka do push obavijesti

Na završnoj konferenciji RockPaper trijade Fiveova voditeljica Growth strategy odjela provela nas je kroz specifične growth strategije virtualne fitness platforme, platforme za poslove i video streaming servisa.

Startupi i poslovanje

“Način kako akvizirate korisnike dio je vašeg DNA, i jednako je bitno koliko i sam proizvod!”

Kako usmjeriti rast u ranim stadijima razvoja tvrtke u okviru podizanja svijesti i interesa za sam proizvod ili uslugu, građenja brenda i komunikacije te u konačnici - akvizicije korisnika, otkrili smo na prvom panelu zadnje konferencije u RockPapers trijadi!

Startupi i poslovanje

me.mum, hrvatski femtech broji zadnje dane kampanje koja je probila cilj u 2 dana!

Nije rijetkost da neki od najuspješnijih projekata nastanu iz osobnog iskustva (ili frustracije) osnivača. Slična stvar se dogodila i Maji Bujas, osnivačici jednog od rijetkih hrvatskih femtech startupa.