Novogodišnja hakiranja ili što Snapchat može naučiti od Skypea

Novogodišnja hakiranja ili što Snapchat može naučiti od Skypea

Snapchat, jedna od najpopularnijih i najpreuzimanijih aplikacija prošle godine prije nekoliko je mjeseci obaviještena o sigurnosnim propustima u svojim protokolima, a zahvaljujući zakašnjeloj reakciji na ta upozorenja nedavno je i hakirana, pri čemu je 4,6 milijuna korisničkih imena i s njima povezanih telefonskih brojeva sastavljeno u bazu podataka objavljenu na internetu.

Dio privlačnosti Snapchata je u prividu sigurnosti, no pitanje je koliko će ga moći održati s ovako nonšalantnim pristupom
Dio privlačnosti Snapchata je u prividu sigurnosti, no pitanje je koliko će ga moći održati s ovako nonšalantnim pristupom.

Snapchat, jedna od najpopularnijih i najpreuzimanijih aplikacija prošle godine prije nekoliko je mjeseci obaviještena o sigurnosnim propustima u svojim protokolima, a zahvaljujući zakašnjeloj reakciji na ta upozorenja nedavno je i hakirana, pri čemu je 4,6 milijuna korisničkih imena i s njima povezanih telefonskih brojeva sastavljeno u bazu podataka objavljenu na internetu.

Riječ je o iskorištavanju sigurnosne boljke na koju je ovu aplikaciju za dijeljenje fotografija već ranije upozorila tvrtka Gibson Security. Prije nekoliko mjeseci, iz ove su tvrtke objavili kako se opcija traženja prijatelja na Snapchatu može iskoristiti kako bi se relativno brzo skupio veliki broj korisničkih imena i telefonskih brojeva.

Mjere zaštite koje to nisu

Nakon što Snapchat na to nije odgovorio, Gibson Security na Badnjak je objavio  pune upute za iskorištavanje spornog API-ja koji gorespomenuto omogućuje. Servis se na to ipak udostojio odgovoriti u postu na svom službenom blogu u kojem je neodređeno naveo  da su implementirane “različite zaštitne mjere” kako bi se takvi pothvati otežali, a za kraj je svim korisnicima zaželio ugodno “snapanje”. Nedefinirane mjere zaštite očito nisu bile dovoljne jer se dogodilo upravo ono na što je tvrtka Gibson Security upozorila.

Sporna baza podataka u međuvremenu je uklonjena s interneta, no Snapchat bi se zbog svoje kasne i nedostatne reakcije mogao snositi posljedice. Gibson Security ukazao je na još nekoliko mogućih API-ja koji bi se lako mogli iskoristiti, no ni nekoliko mjeseci kasnije Snapchat nije učinio ništa da poveća sigurnost svojih protokola.

Ovo nije jedini sigurnosni proboj koji se dogodio na ovom servisu, izvještava The Wire, napominjući kako su u prošlosti hakeri dospjeli do slika i videozapisa koji su trebali nestati u nekoliko sekundi. Još jedna rupa u sigurnosnim protokolima ne zvuči dobro za servis kojem velik dio privlačnosti leži u prividu sigurnosti i privatnosti koji proizlazi iz nestajanja poruka.

O pravovremenoj reakciji može učiti od Skypea

O pravovremenom reagiranju Snapchat bi mogao nešto naučiti od starijeg i očito iskusnijeg Skypea. Twitter, Facebook i službeni blog ovog servisa hakirani su prvog dana nove godine, a odgovornost za to preuzela skupina koja se naziva  Syrian Electronic Army (SEA), koja tvrdi da je zaslužna i za hakiranje publikacija New York Times, Financial Times i neke Twitter profile. Poruka koju su ovom prilikom htjeli poslati preko sva tri medija vrlo je jednostavna i jasna:

Poruke koje upozoravaju na navodno špijuniranje preko Microsoftovih aplikacija i usluga objavljene su na blogu, Facebooku i Twitteru
Poruke koje upozoravaju na navodno špijuniranje preko Microsoftovih aplikacija i usluga objavljene su na blogu, Facebooku i Twitteru

Skype je međutim reagirao u nekoliko minuta, dojavio je The Next Web, brišući neautorizirane postove na društvenim mrežama i preusmjeravajući sav promet sa svog službenog bloga na glavnu stranicu servisa, a ubrzo se i na Twitteru pojavila poruka u kojoj je obznanjeno da je došlo do sigurnosnog proboja, ali i da ničiji podaci pritom nisu bili kompromitirani. 

Pravovremena reakcija ključna je u kriznim situacijama, što sigurnosni proboji svakako jesu za komunikacijske servise. Snapchat bi trebao ponešto naučiti od iskusnijih od sebe, jer bi ga pretjerano ležeran pristup sigurnosti u doba kada svi  paničare oko zaštite podataka mogao stajati popularnosti.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.