Hrvatski glazbenici uprihodili od streaminga 2,6 milijuna eura, Grše dominira
YouTube

Hrvatski glazbenici uprihodili od streaminga 2,6 milijuna eura, Grše dominira

HDS ZAMP ove godine po prvi put objavljuje i listu 10 najboljih autora i djela na digitalnim servisima.

Na valu iznimno bogate koncertne aktivnosti i punog zamaha turizma i ugostiteljstva, 2023. godina je za hrvatske autore bila najuspješnija do sad, uz rekordan iznos prihoda od autorskih prava – zaključak je to upravo objavljenog poslovnog izvješća stručne službe ZAMP Hrvatskog društva skladatelja.

Od prodaje glazbenih licenci za djela 11 tisuća domaćih i više od 130 tisuća stranih autora, HDS ZAMP je ostvario ukupne prihode u iznosu od 23.834.761,14 eura što predstavlja rast od 8,93 posto ili gotovo 2 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu.

Prihodi od autorskih honorara i i digitalnih prava narastao za 52,85%

Najveći rast prihoda autora zabilježen je u kategoriji koncerata (40,3%) i priredbi (24,4%) čime je 2023. godina ostvarila novi rekord u prihodima autora od autorskih prava na koncertima, festivalima i priredbama. Podsjetimo, HDS ZAMP je za proteklu godinu obradio čak 38.043 glazbenih događanja koja su se prosječno odvijala na više od 104 različita mjesta svakog dana u Hrvatskoj!

Značajan rast od čak 52,85% bilježe i autorski honorari od online i digitalnih prava što je, između ostalog, i rezultat učinkovitog licenciranja te potpisanih ugovora HDS ZAMP-a s gotovo svim značajnim svjetskim glazbenim servisima, Video-on-Demand i UGC platformama koje svoje usluge nude na hrvatskom tržištu.

S trenutnim udjelom većim od 10% u ukupnim prihodima od autorskih prava, streaming je na odličnom putu da uskoro prestigne udio prihoda od klasične diskografije i nosača zvuka iz “zlatnog doba” prodaje fizičkih nosača zvuka s kraja devedesetih i početka dvijetisućitih godina. Služba je objavila i grafiku na kojoj se jasno vidi velika i dugo čekana smjena tih dvaju izvora prihoda.

Prvi put smo dobili listu 10 najboljih autora i djela na digitalnim servisima

Novost u odnosu na dosadašnje ovakve godišnje izvještaje predstavljaju rezultati praćenja online prihoda glazbenih djela. Tako osim uobičajenih popisa najuspješnijih domaćih autora i najemitiranijih pjesama u domaćem radijskom i televizijskom eteru, HDS ZAMP ove godine po prvi put objavljuje i listu top 10 autora i djela na digitalnim servisima na teritoriju RH. A tu su stvari osjetno drukčije od radijskog i TV „etera“: triljski (t)reper Grše ima čak tri pjesme na listi top digitalnih djela.

Uvjerljivo prvo mjesto drži Mamma Mia, Sip zauzima treće, dok je Highlife na sedmom – svi nastali u suradnji s hit producentom Mihovilom Šoštarićem Lockroomom. Eurovizijska pjesma Mama ŠČ! Leta3 na drugom je mjestu, Vojkova Mamacita na četvrtom, a na petom svadbena himna Dajem ti rič Dalmatina (Ivo Jagnjić) čija se Refužo također nalazi na listi.

Navijačka Igraj moja Hrvatska Zaprešić Boysa bila je šesta najtraženija pjesma u državi, duet Trebaš li me Matije Cveka, Zvonimira Husnjaka i Eni Jurišić je na osmom mjestu, a plasman tri desetljeća stare Oliverove i Gibonnijeve Cesarice u top digitalnih 10 i ne treba čuditi s obzirom na to da je riječ o jednoj od postojano najvoljenijih domaćih pjesama.

Šestero autora digitalne liste ujedno su najuspješniji autori po zaradi

Veliki katalozi pjesama ili nekoliko intenzivnih godina velikih hitova zaslužni su što su 10 najuspješnijih domaćih autora na digitalnim servisima tako (abecednim redom imena): Grgo Šipek Grše, Husein Hasanefendić Hus, Ivo Jagnjić, Marko Perković Thompson, Mihovil Šoštarić Lockroom, Nenad Ninčević, Tonči Huljić, Vjekoslava Huljić, Zdenko Runjić i Zlatan Stipišić Gibonni koji ujedno predvodi i listu glazbenika s najviše prodanih ulaznica za svoje koncerte u Hrvatskoj 2023. godine.

Šestoro autora s digitalne liste, Hus, Ninčević, bračni par Huljić, Runjić i Gibonni, nalaze se i na listi najuspješnijih hrvatskih autora po ukupnoj zaradi, od svih izvora prihoda. Nju, uz spomenute, zaokružuju, abecednim redom imena: Ante Pecotić, Branimir Mihaljević, Miroslav Buljan i Neno Belan.

Cijelo godišnje izvješće HDS ZAMP-a dostupno je na linku.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Komentari

  1. David King

    David King

    03. 09. 2024. u 3:32 pm Odgovori

    Svaka cast za triljskog rapera Grse i takav uspjeh. Ova stvar “Forza” odlicna je, medutim ono sto ne razumijem zasto hrvatski glazbenici pjevaju na svome jeziku. Jer cak i ako imaju tako velike rezultate oni ne mogu biti prepoznatljivi u svijetu jer ne pjevaju na engleskom. Primjerice, kada se glazbenici prijave na Doru uglavnom pjevaju na engleskom jer dolaze u Europu. Pogledajmo Maneskim (Italija) ili Abba, Europe, Ace of Base etc. Grse po mojem misljenju treba pod hitno otici u Italiju, u Milano, pronaci producente poput Claudia Cecchetta (lansirao mnoge zvijezde i osnivac Radio DeeJay-a, Radio Capitala i Radio Checcetto ako zeli postati internacionalna zvijezda. Grse je definitivno kvalitetan glazbenik, ali budimo realni, to je iskoristavanje potencijala iskljucivo za potrebe Hrvatske i ex drzava na Jugoistoku Europe. Grse bi se takoder trebao prijaviti i za Doru i suradivati sa Baby Lasagnom. Ako bi trebao komparirati Grsu i Baby Lasagnu vise vjerujem da ce Baby Lasagna postati zvijezda nego Grse. Sto se tice Dalmatina (Ivo Jagnjic) koji je svojevremeno radio kao glazbeni urednik na Radio Dalmaciji: ta platforma mu je posluzila da katapultira svoje pjesme na trziste jer je bio glazbeni urednik. On i mnogi drugi koji na takav nacin dizu lovu odavno su shvatili da se moze i bez inozemne karijere zivjeti jetsetovski, ali to je ruzno prema drugim autorima koji nikada nece biti niti bogati, niti slavni. Za kraj poslusajte remix Nine Badric “One and Only” i “I’m so excited” featurig DJ Dado. Nina koja je tada bila na vrhuncu popularnosti to nije bilo ni priblizno koliko je bila na talijasnkim radio stanicama.

  2. fnaf world

    fnaf world

    18. 10. 2024. u 6:20 am Odgovori

    Također je impresivno da je HDS ZAMP zabilježio značajan porast ukupnog prihoda od prodaje glazbenih licenci. To je jasan pokazatelj rastućeg uspjeha i prepoznatljivosti hrvatskih umjetnika kako na domaćem, tako i na međunarodnom tržištu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.