Zoran Božičević: Zdrav tim “tajna” je dobrog developmenta

Umijeće slaganja timova danas je možda najvažnija vještina u svijetu računalnog programiranja, a ono što je još važnije jest mentalno zdravlje, kako svakog pojedinog člana developerske ekipe, tako i tima u cijelosti, kaže nam u razgovoru Product Delivery Director Poslovne inteligencije i istaknuti član domaće tehnološke zajednice, Zoran Božičević.

Od čega se sastoji standardni developerski tim? Koje stručnjake i s kakvim iskustvima mora imati ekipa za uspješno dovršavanje softverskih projekata?

Postoje pravila struke koja određuju sastav developerskog tima. U agilnom okruženju dobar tim mora imati voditelja projekta, stručnjaka za Scrum, majstora za DevOps, i tako dalje – sve ovisi o prirodi zadatka koji je potrebno riješiti.

Navedeno se odnosi na tehničku stranu projekta, a s organizacijske strane, developerski tim je nešto lakše složiti u tvrtkama s više zaposlenika, nego u onima s manje ljudi, no sasvim je druga priča kako složiti tim tako da dobro funkcionira.

Prije nego na to prijeđemo, recite mi gdje i kako pronalazite te ljude? Što se u zapošljavanju programera pokazalo uspješnim, kako u stručnom, tako i u poslovnom smislu?

U Hrvatskoj je sve teže pronaći dobre developere, kako zbog cijene rada na stranim tržištima, tako i zbog trendova u našoj branši, u kojoj sve više ljudi radije izabire samostalnu djelatnost odnosno posao freelance programera, nego biti dio neke tvrtke.

Drugo, čak i kad uspijete sastaviti tim od ljudi iz Hrvatske, iznimno je teško okupiti članove tima na istoj lokaciji – većina naših timova sastoji se od programera koji žive i rade na različitim mjestima diljem Hrvatske. Prioritet su nam stručnjaci iz Hrvatske i susjedstva, prije svega zbog jezika i mentaliteta, no imamo ljude i iz drugih krajeva svijeta.

U globalnom timu izazovnije je raditi, ne samo zbog jezičnih barijera i kulturalnih razlika, već i zbog drugačije vremenske zone koja igra važnu ulogu u efikasnoj organizaciji rada.

Koliko i kako sam projekt koji treba izvesti, definira vrstu ekspertize i vrstu ljudi koji su potrebni za tim koji će taj projekt uspješno realizirati?

Dosta. Pogotovo ako je riječ o poslu kojeg treba realizirati u vrlo kratkom roku. Tada posežemo za stručnjacima izvan tvrtke i izvan naše zemlje, ako je potrebno.

Primjerice, nedavno smo radili jedan projekt u Engleskoj, koji smo dobili jer smo bili spremni izuzetno agilno reagirati na rokove i zahtjeve naručitelja. Bili smo u situaciji u kojoj ili nitko neće moći na godišnji sljedeća tri mjeseca ili smo se morali pojačati ljudima izvana. Pa smo se pojačali.

Nije u šoldima sve

Koliko se slaganje dobrog development tima svodi na novac? Danas se sve može kupiti, pa tako i najbolji ljudi za najbolji tim. Ako tvrtka nije jednorog, što sve može učiniti kako bi ipak dobila najbolje ljude za tim koji joj je potreban za izvedbu projekta?

Novac je važan i pomaže, ali ipak ne može kupiti baš sve. Ljudima su bitne i druge stvari. Osim dobre plaće, važna je i atraktivnost projekta. Primjerice, većina više voli raditi na razvoju određenog proizvoda, neke aplikacije koja će imati duži životni vijek, nego u integraciji tuđih rješenja kod nekog korisnika.

Treći važni faktor je sama kreativnost zadatka i mogućnost učenja i napredovanja. To posebno vrijedi za junior programere koji bi trebali težiti radnim okolinama u kojima će se netko sistematski brinuti o razvoju njihove karijere. Trebali bi birati projekte i tvrtke u kojima će moći brzo učiti i brzo napredovati.

Drugim riječima, svaki bi tim u svom sastavu morao imati bar jednog developera-mentora?

Doslovno svaki naš djelatnik ima svog mentora. Svaki mentor ima svoj mentorski plan i osigurano vrijeme za rad sa zaposlenicima koje mentorira. Mi vjerujemo u sistematsko, strukturirano mentoriranje, iako to, u posljednje vrijeme, postaje izazovnije zbog nedostatka dovoljnog broja seniora koji su u stanju mentorirati junior developere.

Seniori-mentori su tražena “roba”

Kad gledamo cijelo tržište informatičke radne snage, seniori su sada iznimno rijedak resurs koji nije lako pronaći, a kad ih angažiramo kao mentore, moramo paziti na mjeru. Jedan senior može uspješno mentorirati najviše dva juniora. Sve više od toga predstavlja im veliko opterećenje.

Mentoriranje smatramo ključem upravljanja skupine ljudi i metodom nadogradnje kvalitete timova. Posljednje i ne manje važno u svemu tome je da i mentori trebaju mentore – ne toliko za tehničke vještine, koliko za one “meke”, komunikacijske, menadžerske i druge vještine, koje su danas nužne za uspješnost u poslu.

Postoje li razlike u formiranju timova koji će raditi zajedno, na istom mjestu i uživo, i timova u kojima svi ili bar većina članova radi na daljinu?

Kao i svi ostali, početkom pandemije radili smo od kuće i relativno se brzo u tome snašli, bez većih posljedica na produktivnost i posao sam po sebi. Štoviše, rad na daljinu je kod nas imao i dosta pozitivnih učinaka – zaposlenici su štedjeli vrijeme jer nisu morali putovati do ureda, više su se mogli posvetiti svojim obiteljskim obavezama, a kad su radili – radili su s više fokusa nego prije.

Međutim, tijekom vremena pojavile su se i negativne posljedice rada na daljinu. Prije svega, rastao je osjećaj izoliranosti, dogodio nam se i pad intenziteta međusobne komunikacije među članovima timova i među djelatnicima u tvrtki općenito, smanjena je i kreativnost, itd. Te su se posljedice najviše odrazile na našim juniorima jer je developerski rad posao koji se ponajviše svodi na majstor-šegrt način komunikacije.

Trebalo nam je vremena da sve to popravimo, no rekao bih da smo na dobrom putu.

Sastanak uživo, bar jednom tjedno

Zato smo se tijekom ove godine vratili u hibridni način rada – pokušavamo osigurati da nam se timovi barem jednom tjedno sastanu uživo. Naravno, to je nešto teže izvedivo u onim timovima čiji su članovi disperzirani u više gradova, no i oko njih se trudimo. Primjerice, prošli tjedan smo otvorili ured u Osijeku baš zato da se tamošnji članovi naših timova imaju gdje okupiti, družiti i raditi zajedno.

Jednom mjesečno, organiziramo i radionice za sve naše zaposlenike iz Hrvatske, tu u Zagrebu, jer se pokazalo da na nekim projektima, posebno onima u kojima treba rješavati kompleksnije probleme i koji traže višu razinu kreativnosti, bolje rezultate postižemo kad to radimo uživo nego na daljinu. Naravno, nećemo u potpunosti odbaciti rad na daljinu, jer imamo ljude koji stanuju u udaljenim krajevima Hrvatske.

Kad gledamo tehničku ekspertizu, koju vrstu developera najviše tražite i najviše zapošljavate?

Imamo dva osnovna profila developera – C# i .NET programere te Python developere koji su više usmjereni na podatkovni inženjering. Naravno, imamo i dosta IT konzultanata. Poslovna inteligencija je u osnovi konzultantska tvrtka. Razvoj vlastitih proizvoda joj nije “core business” – već pametno upravljanje podacima, počevši od integracija, migracija do podatkovne znanosti. Od 200 zaposlenih, većina su upravo konzultanti različitih vještina i specijalnosti.

Postoji li “tajna” dobrog voditelja tima? Kakav to čovjek treba biti? Koje vještine, znanja i osobine mora imati kako bi kvalitetno upravljao timom developera?

Prvo što voditelj tima mora znati – očevidno je, no nije loše to naglašavati – mora znati što mu svaki član tima radi. Mora razumjeti proces developmenta, iako sam ne mora nužno biti developer.

Mora biti umjeren u svojim zahtjevima prema timu. Jedna od najvećih pogrešaka u developerskom procesu je postavljanje nerealnih ciljeva i rokova.

Treba biti i dobar “psiholog” – mora imati strpljenja i imati uho za članove tima, posebno one mlađe.

Posljednje i u posljednje vrijeme sve izraženije – svaki dobar voditelj developerskog tima mora imati i set osobina koje će mu pomoći da svoje ljude održi zadovoljnima pa i sretnima. Dobra plaća i zanimljivi projekti nužan su uvjet zadovoljstva developera, međutim, posebno je umijeće održati ih zadovoljnima i sretnima.

Što je najvažnije?

Gdje se najviše griješi u slaganju timova?

Važna vještina jest pronaći članove tima koji mogu međusobno dobro komunicirati i raditi te biti jedni drugima poticajni. Dakle, važno je pronaći osobu s potrebnim ekspertizama, no ona mora imati osobine kompatibilne s ostalim članovima tima.

U nogometu se često veća pažnja posvećuje tome da se igrači što bolje uklapaju u tim nego da imaju bolje igračke vještine, no kod slaganja developerskih timova taj aspekt se često zanemaruje. Fino ugađanje svih članova tima u odnosu na svakog ostalog pojedinog člana tima, umijeće je koje nema puno ljudi. Umijeće slaganja timova danas je možda najvažnija vještina u svijetu računalnog programiranja.

Tu bih htio naglasiti još nešto – zdravlje tima. Gledam to iz dvije perspektive: prva je zdrava komunikacija i suradnja, a druga je mentalno zdravlje kako svakog pojedinog člana tima tako i tima u cijelosti. Taj problem nam se posebno istaknuo tijekom pandemije. Izoliranost i nedostatak druženja uživo kod ljudi je dovela do slabljenja njihove psihičke otpornosti. Financijska i geopolitička kriza koje su uslijedile, dodatno su to pojačale. Zanimljivo je da se o tome – o mentalnom zdravlju ljudi kao pojedinaca i kao timova – vrlo malo govori. I to je ono u čemu se najviše griješi – svugdje pa i u developmentu.

I za kraj, možete li mi reći što vam je bila najvrjednija informacija iz rasprave koju ste na ovu temu nedavno pokrenuli na Facebooku, što nam je i bio povod za ovaj razgovor?

Najvažnija mi je informacija bila to što sam shvatio koliko se malo raspravlja o ovoj temi. Svakako je nužno o navedenom konstruktivno razgovarati, razmjenjivati iskustva i uvažavati međusobna mišljenja s obzirom da je tema izuzetno važna i zaslužuje da joj se posveti više pažnje. Vjerujem da ćemo na taj način steći nova saznanja i izvući zaključke koji će nam omogućiti razvoj i napredovanje ne samo nas samih već i članova našeg tima.