RipRus: Od borbi robota do pobjede na 'Izboru naj robota'

Kako je umirovljeni borbeni robot RipRus odnio titulu ‘naj robota’ na Brave New Worldu

Brave New World završio je Izborom naj robota gdje je među entuzijastima pobijedio RipRus - "umirovljeni" borbeni robot Filipa Kovačića Popova koji se nekada borio na Borbama robota u Zaprešiću.

RipRus
Tvorac RipRusa je Filip Kovačić Popov iz Smart Lumiesa.

Prošli tjedan je završio 2. po redu festival Brave New World. U šest dana trajanja više od 2000 posjetitelja je prošlo kroz HUB385, a zadnji je dan festivala, uz utrku dronova u kojoj je pobjedu odnio 14-godišnji Fran Kaić iz Zagreba, obilježio Izbor naj robota.

Roboti koji su “prošetali” crvenim tepihom bili su:

  • R2D2 (Hrvatska StarWars Udruga),
  • RipRus (Filip Kovačić Popov),
  • STEMI (Hrvatska udruga Bura Znanja),
  • Alfa 1S – humanoidni robot (Hrvatski robotički savez),
  • Lego robot s pomičnom rukom (Leon Brčić),
  • Robotsko kazalište (Veljko Kukulj),
  • MRP-014.2 “Jazavac” (Ivica Zdelarec) te
  • auto-robot napravljen od 3D printanih dijelova i fishertechnik kockica (Jerko Ćubić).
U kategoriji juniora pobjednik je 12-godišnji Jerko Ćubić.
U kategoriji juniora pobjednik je 12-godišnji Jerko Ćubić.

Nagrade su dodijeljene u dvije kategorije. Pobjedu u junior konkurenciji odnio je 12-godišnji Jerko Ćubić koji se robotikom bavi već skoro 3 godine i dobitnik je nekoliko međunarodnih priznanja. Među entuzijastima je pak najbolji bio RipRus, “umirovljeni” borbeni robot kojeg je prije 10 godina napravio Filip Kovačić Popov iz Smart Lummiesa.

Od borbi robota do pobjedničkog naslova – 10 godina kasnije

RipRus je s lakoćom osvojio mlade robotičare i posjetitelje u publici, a Filip je i nas zainteresirao svojom “borbenom” prošlošću, stoga smo nestrpljivo čekali da nam ispriča kako je nastao njegov robot.

Pobjednički robot RipRus nastao je prije više od 10 godina kako bi se natjecao na 4. Borbama robota koje su se održavale u Zaprešiću. Robot je nastao kao zamjenski robot tima Robotics Innovations koji se sastojao od Vedrana Štuke i mene. Originalnog robota Undertaker 2.0 nismo stigli dovršiti pa smo na brzinu složiti RipRusa od viška dijelova koje smo imali. Kućište robota je napravljeno od aluminijskih profila, a motore smo uzeli iz stare Zastave s odlagališta za automobile. Kontroler za robota je bio tada najskuplji dio koji smo srećom imali od prijašnjih borbi.

U Hrvatskoj su se do sada održale četiri službene Borbe robota pod inicijativnom Vedrana Relje, objašnjava Filip. Moglo bi se reći da su ta događanja u prošlome desetljeću bila ispred svoga vremena da bi zatim jednostavno nestala sa sportskog repertoara. U Americi je drugačije, tamo su borbe robota veliki hit, a pod imenom Battle Bots su čak emitirane na kablovskoj televiziji. Kako je to ne tako davno izgledalo u Hrvatskoj, dobro pokazuje video:

Molimo da prihvatite sve kolačiće kako biste mogli vidjeti ovaj sadržaj

“Kroz borbe robota se uči o fizici, elektronici, strojarstvu, ali i timskom radu”

Iako neki smatraju da su borbe robota preagresivne za djecu, Filip ističe da mogu biti odličan poticaj za učenje o fizici, matematici, strojarstvu i elektronici, ali i o timskom radu, raspodjeli vremena i budžeta. Iako je danas dostupno mnogo tutorijala kako napraviti borbenog robota, prije 10 godina ih je bilo svega jedan ili dva, a bila je dostupna samo jedna internetska stranica s koje su se mogli naručivati dijelovi.

Kao srednjoškolci bili smo ograničeni s budžetom pa smo svoje dijelove potražili na auto otpadu, odakle je uzeta većina motora koje smo koristili u robotu. Materijal smo nabavljali u lokalnoj trgovini alata i materijala koju je vodio tata jednog od članova tima.

Osim što danas postoji više edukacija, poput RioBotz Combat Robot Tutoriala koji preporučuje Filip, dijelovi su pristupačniji i cijena baterije je manja. A tu su i događanja poput Brave New Worlda koji okuplja mlade entuzijaste i koji je Filipu pružio priliku da ponovno izvadi “iz ormara” svog borbenog robota.

I mi se kao i Filip nadamo da će se Izbor naj robota ponoviti i iduće godine, te da će biti još više sudionika koji će predstaviti svoje “limene ljubimce”.

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na Netokraciji dopušteno je samo korisnicima koji ostave svoje ime i prezime te mail adresu i prihvate pravila ponašanja.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja, kao i Zakon, držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome). Također, upoznajte se sa stavkom 2. članka 94. Zakona o elektroničkim medijima prije no što ostavite komentar.
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime te pravu email adresu.

Kako koristimo podatke koje ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Mobilne aplikacije

ZET-ov štrajk iznjedrio nova digitalna rješenja za prijevoz po Zagrebu

Zagreb je jutros ostao bez redovitog tramvajskog i autobusnog prometa, no građani su brzo počeli tražiti alternativna rješenja. Uz organiziranje zajedničkih vožnji, pojavilo se i nekoliko digitalnih projekata koji pokušavaju povezati vozače i putnike.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Programiranje

Tim od šest developera, dva QA-a i jednog Product Ownera postaje prošlost

Florian Krause ima trideset godina iskustva u razvoju softvera, jedan propali startup i čvrsto mišljenje: tim od šest developera, dva QA-a i jednog product ownera postaje prošlost. Na The Geek Gatheringu u Osijeku objasnio je čime se takva postava zamjenjuje.

Što ste propustili

Pametni automobili

Napokon smo se provozali Verneovim robotaksijem!

Nakon što smo u Zagrebu bezuspješno pokušali uhvatiti Verneov robotaksi putem Uberove aplikacije, zvijezde su se posložile i mi smo dobili poziv koji se ne odbija.

Umjetna inteligencija

Tko zbog AI-ja i dalje ulaže u ljude, a tko otpušta 50% radne snage?

Dok neke tvrtke nastavljaju i zapošljavati i ulagati u AI, druge su odabrale samo potonje. Kako različite tvrtke pristupaju promjenama na tržištu, doznali smo na Automation Summitu.

Novost

Gamepires najavio otpuštanja, smanjuje tim koji radi na SCUM-u

Gamepires, koji stoji iza igre SCUM, smanjuje broj zaposlenih zbog zahtjevnih tržišnih uvjeta. Objava dolazi nekoliko mjeseci nakon što je studio preuzeo britanski Splash Damage.

Vodič

Imate pretplatu na AI alate? Evo što računovođe kažu o ispravnom evidentiranju

U novoj kolumni Bruno Cvitanović, direktor računovodstvenog i konzultantskog servisa Brojevi objašnjava kako računovodstveno tretirati AI alate, što vrijedi za poduzetnike izvan sustava PDV-a i na koje pogreške treba paziti.

Veliki intervjui

Ako AI može napraviti film ili igru, što ostaje kreativcima? Odgovara CEO Nanobita

Može li umjetna inteligencija promijeniti način na koji nastaju filmovi i igre, a da pritom ne žrtvujemo kvalitetu priče i kreativnu viziju? Nanobit već testira odgovor na to pitanje, razvijajući AI produkcijske procese koji otvaraju mogućnost stvaranja sadržaja velikom brzinom.

Netokracija Podcast

Dekan FER-a: AI ne može zamijeniti temeljno znanje inženjera

Umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali bez temeljnih znanja nema ni kvalitetnih inženjera ni ozbiljnog tehnološkog napretka. U razgovoru s dekanom FER-a otkrivamo zašto je važno ulagati u istraživanje i razvoj, kako povezati fakultete i industriju te gdje se otvaraju nove prilike za Hrvatsku – od robotike i fizičke umjetne inteligencije do razvoja visokotehnoloških proizvoda.