"Biti umjetnik u IT industriji znači isto što i biti tradicionalni umjetnik, samo je alat koji koristimo drugačiji"

“Biti umjetnik u IT industriji znači isto što i biti tradicionalni umjetnik, samo je alat koji koristimo drugačiji”

Danas se digitalne umjetnike više doživljava kao dio IT industrije, nego umjetničke zajednice. Ipak, mlade to ne brine, sve više ih se zaljubljuje u video igre te sami žele stvarati nove svjetove i likove... Evo kako su im Nanobitovi "3D/2D artisti" prenijeli svoja znanja kako bi im u tome pomogli.

Srednjoškolci, učenici osnovnih škola pa i mnogi studenti, rijetko kad se imaju priliku susresti s korištenjem naprednih alata u game developmentu i srodnim industrijama.

Nanobit je zato krajem rujna organizirao prvu radionicu posvećenu 3D modeliranju u Blenderu, najpoznatijem besplatnom alatu za tu svrhu. U okviru BrodTech konferencije, radionica je održana za učenike srednjih škola u Slavonskome Brodu. Ovo je prva takva radionica u nizu, a nadaju se prirediti ih još mnogo jer žele prenijeti znanje na što više novih generacija. A tko zna, možda se među njima nalaze i budući zaposlenici Nanobita koji se pripremaju za svoje prve korake u karijeri.

Nanobitovi Lead artist Ivor Strelar i 2D/3D Artist Dino Čokljat bili su uigrani duo koji je prenio postulate digitalne umjetnosti i svoje dugogodišnje znanje na 25 učenika. Slijedi njihovo iskustvo i kako su se pripremili za podučavanje, a nama su objasnili i što radi jedan 3D artist ili drugim riječima, 3D umjetnik u studiju za razvoj igara te kako i vi možete postati jedan.

Mladi su željni znanja iz game dev industrije

Ivor i Dino polaznicima ostave i svoje kontakte kako bi im mogli i naknadno pomoći nakon radionice.

Posebno ih motivira što su i polaznici radionica veoma zainteresirani za digital art i željni su takve vrste znanja. No, Ivor ističe kako je često problem što je informacija puno pa je teško krenuti bez nekoga, tko te u početku može uputiti u pravom smjeru.

Zbog toga smatraju kako ovakve radionice mogu biti taj prvi “push” koje će ih dovoljno zainteresirati da sami krenu u razvijanje svojih vještina. Dino u ovakvim edukacijama vidi jačanje hrvatske gaming scene, stvaranje kvalitetnije zajednice i što će kao krajnji rezultat imati više gaming projekata u budućnosti:

Mislim da tu nema dvojbe koliko su nove generacije “zagrižene” za game industriju i koliko žele biti dio toga, stoga mislim da je izuzetno važno održavati ovakve radionice kako bi ih što više i brže uputili u svijet gaminga.

Učenici nisu skrivali svoje zadovoljstvo pa je tako Luka Štefanek, učenik Gimnazije Matija Mesić izjavio:

Atmosfera na radionici je bila opuštena, izlagači su sve lijepo objasnili i na zanimljiv način. Mislim da bi trebali poticati i druge da rade na sličnim stvarima i da sudjeluju na slični radionicama jer je to znanje vrlo korisno i zabavno.

Njegov razredni kolega Jakov Balen smatra kako je radionica odlično postavila temelje za nastavak rada u Blenderu jer su naučili kako koristiti Blenderovo sučelje i jednostavne materijale te teksture.

Kako prenijeti kompleksnu temu početnicima?

Ivor naglašava kako su sebi postavili cilj u kojem će polaznici u relativno kratkom vremenu napraviti napraviti nešto što izgleda impresivno i tim razmišljanjem zainteresirali su ih za umjetnički segment industrije:

Potrudimo se da svaki polaznik uspije odraditi zadatak do kraja, kako bi imao nešto što kasnije može ponjeti doma kao uspomenu.

Na radionici nisu htjeli ići previše u detalje i kompleksnosti softvera kako bi stigli izbaciti gotov 3D model koji je izmodeliran od nule, teksturiran i na kraju renderiran, što su svi i uspjeli. Dino ističe jednu bitnu stvar u procesu učenja:

Mislim da je vrlo važno za nekoga tko počinje da brzo dobije neki rezultat koji ga zadovoljava, tako da ostane motiviran za daljnje samostalno istraživanje.

Početnici često imaju dojam kako je 3D modeliranje komplicirano, no zato su tu radionice poput Nanobitove da im razbiju strah.

Svatko tko ima pristup internetu može sam nastaviti razvijati svoje vještine, a Ivor i Dino trude se uputiti ih na što bolje izvore informacija:

Polaznicima ostavimo svoje kontakte kako bi im mogli i naknadno pomoći oko bilo kakvih pitanja, ako se odluče krenuti razvijati svoje vještine kao mladi digitalni umjetnici.

Dino smatra kako njihov zadatak nije nimalo jednostavan jer kod početnika postoji strah kako je sve to komplicirano, ali kada se znanje podijeli na dijelove te postupno prezetnira, početnik brzo dobije osnovno znanje koje ga ohrabri istraživati dalje:

Također imamo sreću što dosta njih i nisu bili potpuni početnici što je sve češći slučaj s novijim generacijama zbog sve veće pristupačnosti online edukacija i besplatnih tutorijala.

Što znači biti umjetnik u digitalnoj industriji?

Ivor ističe zanimljivu činjenicu, riječ umjetnik malo je škakljiva jer se kod nas ne koristi tako olako kao riječ artist u inozemstvu:

Biti umjetnik u IT industriji znači isto što i biti tradicionalni umjetnik, samo je medij/alat koji koristimo drugačiji. Teorija ostaje ista. Primjenjiva je i na digitalni i na tradicionalni medij. Poznavanje teorije boja jednako je bitna tradicionalnom slikaru kao i digitalnom ilustratoru. Poznavanje forme ili anatomije jednako je bitno kiparu ili 3D artistu. Razlika je što će kipar kao medij koristiti drvo ili kamen, dok će 3D artisti koristiti program kao što je Blender ili Zbrush.

Digitalni umjetnici mogu pronaći svoje radno mjesto u različitim segmentima IT/ICT industrije kao što su izrada video igara, izrada alipkacija, marketing, izdavaštvo, ambalaža i brending, arhitektura… Također, tu je i filmska industrija, a to sve otvara niz pozicija kao što su: Grafički dizajner, Ilustrator, 3D artist, Animator, UI dizajner i VFX umjetnik.

Primjer 3D modela kojeg su učenici kreirali.

Naravno, vještine s kojima ti digitalni umjetnici barataju ovise o radnom mjestu, a često se mogu primjeniti u različitim područjima. Neke od tih vještina su: ilustriranje, 3D modeliranje, teksturiranje, animiranje likova, izrada vizualnih efekata, retuširanje fotografija, video editiranje, izrada logotipova i grafičkog sučelja, osmišljavanje koncepata ili dizajna nekog proizvoda.

Digitalni umjetnici u IT zajednici bolje su prihvaćeni nego u umjetničkoj

IT industrija danas više ne može funkcionirati bez digitalnih umjetnika jer svaki aspekt IT industrije svodi se na neki vizualni prikaz, ističe nam Ivor. A sve što vidimo dizajnirao je digitalni umjetnik:

Bilo da se radi o aplikaciji/programu, web stranici, igri, filmu, časopisu, u produkciju je bio uključen digitalni umjetnik.

Sama zajednica digitalnih umjetnika poprilično je jaka i u konstantnom rastu. Digitalni umjetnici često se druže na portalima poput ArtStation ili Behance gdje mogu prezentirati svoje radove. Kultura je zasnovana na međusobnom pomaganju, komentiranju tuđih radova pohvalama ili konstruktivnim kritikama.

Dino nam ističe kako je umjetnik u IT-ju općenito jako dobro prihvaćen i drugi odjeli su svjesni njihove važnosti u projektima:

Mislim da tu nije ništa sporno i da je komunikacija s programerima i drugim odjelima jako dobra jer ionako svi imamo isti cilj, a to je da izbacimo nešto zanimljivo i igrivo.

Dino radi u Nanobitu kao 2D/3D artist već skoro 6 godina.

S druge strane, umjetnička zajednica nešto manje otvoreno dočekuje gaming kultru. Smatra kako ne možemo ignorirati veliki porast interesa državnih institucija za IT i gaming općenito, tako da sad sve češće možemo i u suvremenim muzejima i izložbama viđati i concept art koji naginje gamingu ili čak i neku igru:

Također, unazad nekoliko godina pokrenuo se niz dodatnih predmeta, tečajeva i radionica na akademijama diljem Hrvatske na preddiplomskim i diplomskim studijima koji su orijentirani edukaciji na studente za game industriju.

Što radi jedan 3D artist u studiju za razvoj igara?

Posao 3D umjetnika je napraviti skoro sve što možete vidjeti u jednoj 3D igri, pojašnjava Ivor, od 3D modela likova do okoliša u kojem se igra odvija.

Ovisno o veličini studija, njihova zaduženja mogu biti dosta široka ili pak jako specifična. Ako se radi o manjem studiju često će 3D artist morati znati napraviti sve segmente jedne igre, dok će se u većim studijima često naći artisti koji su specijalizirani za samo jedan dio posla, npr. izradu vegetacije za igru.

Radni dan 3D umjetnika ovisi o projektu, ali u šali nam govori kako im jutro svima počinje jednako, ispijanjem kave s kolegama i surfanjem po redditu. Inače, zaduženja ovise o projektu:

Ako ćemo generalno, to je  modeliranje propova, asseta i likova za igru, importiranje u engine i provjeravanje funkcionira li sve te da se, ako se naiđe na neki problem, pokuša to i riješiti.

Što je njima pomoglo na početku karijere?

Ivor je 3D programe počeo koristiti u srednjoj školi iz čiste znatiželje.

Ivor je o 3D modeliranju krenuo učiti sam, a internet je koristio kao glavni izvor informacija i učio je gledajući YouTube tutorijale, ali jednu stvar ističe:

Jedan od boljih načina kako potencirati napredak je pridružiti se nekoj od art grupa na društvenim mrežama. Objavljivati svoje radove i slušati komentare i savjete iskusnijih artista koji vam mogu pomoći oko određenih detalja koje možete unaprijediti. Možda bi lakši način bio upisati neki online ili lokalni tečaj i završiti ga.

U svakom slučaju, sve informacije su dostupne, samo treba malo volje i vremena, dodaje Ivor koji svoje znanje proširuje na isti način i danas pomoću tutorijala i online predavanja. Dino smatra kako je novijim generacijama nešto lakše jer je zajednica izrazito narasla i puno je lakše doći do informacija nego prije 5 do 10 godina:

Kad vraćam film unazad, mislim da mi je najviše pomogla upravo ta komunikacija s drugim 3D artistima preko društvenih mreža, tako da preporučujem početnicima da se ne stide i ne oklijevaju, nego da stave svoje radove online i poslušaju konstruktivni feedback starijih, mislim da će tako najbrže napredovati.

Svaki dan izlazi neki novi plugin što zahtjeva stalni angažman i praćenje onog što se događa na sceni, a Dino svoje znanje nadograđuje praćenjem raznih artista online, grupa na društvenim mrežama i naravno, praćenjem tutorijala.

Ako ste i sami inspirirani ovom pričom, podijelite ju s mlađim kolegama, braćom, sestrama i nećacima koji u osnovnoj i srednjoj već sanjaju o game developmentu, ali i studentima i svima koji se još nisu odvažili uložiti vrijeme u ono što ih zanima. Nanobit će sigurno imati još radionica na temu koje ćemo najaviti, a za sve one koji su već prekalili svoje vještine, u Nanobitu je trenutno otvorena pozicija Senior 2D Game Artista / Illustratora.

Pravila ponašanja

Na Netokraciji za vas stvaramo kvalitetan, autorski potpisan sadržaj i zaista se veselimo vašim kvalitetnim, kontruktivnim komentarima. Poštujmo stoga jedni druge prilikom komentiranja držeći se sljedećih pravila ponašanja:

  • Ne budite 💩: Nema vrijeđanja, diskriminiranja, ni psovanja (osim ako nije osobni izričaj, ali onda neka psovka bude općenita, a ne usmjerena prema nekome)
  • Samo kvalitetna rasprava, manje trolanja: Ne morate se ni sa kim slagati, ali budite konstruktivni i doprinesite raspravi! Svako trolanje, flameanje, koliko god "plesalo" na granici, leti van.
  • Imenom i prezimenom, nismo Anonymous 👤: Autor sadržaja stoji iza svog sadržaja, stoga stojite i vi iza svog komentara. Koristimo ime i prezime (Hrvoje Lončar) ili barem ime i inicijala (Hrvoje L.) te pravu email adresu. Kako koristimo podatke koje tamo ostavljate? Bacite oko na našu izjavu o privatnosti.

Sve ostale komentare ćemo s guštom spaliti, jer ne zaslužuju svoje mjesto na internetu.

Odgovori

Tvoja e-mail adresa neće biti objavljena.

Popularno

Startupi i poslovanje

Dvije strane Porscheovog ulaganja u Greyp: Mali ulagači ljuti i nezadovoljni dok se Neufund hvali povijesnim exitom

Iza najave da Porsche preuzima većinski udio u Greyp Bikes krije se priča malih ulagača koji su 2019. u Greyp uložili kroz Equity Token Offering i sad se osjećaju - izigrano i izgurano.

Novost

Developeri, recite što doista želite: šareni ured, pivo petkom, veliku plaću, dobrog šefa….

Traženi, maženi, paženi i razmaženi. Tako mediji i društvo u zadnje vrijeme doživljavaju developere. Zagrebačka IT tvrtka odlučila je provjeriti jesu li doista takvi te pitati developere što oni doista žele.

Društvene mreže

Stiže Huuk. Nova globalna društvena mreža iz Rijeke?

Gradski autobus veselih boja s pitanjem "What the Huuk are we doing tonight" koji u zadnje vrijeme vozi Rijekom i obećanje da ćete od danas, 1. prosinca moći "Proširiti svoje pleme" najavili su lansiranje nove aplikacije u tom gradu. Kakve točno saznali smo u razgovoru sa suosnivačem Mateom Starčevićem Filipovićem.

Što ste propustili

Kultura 2.0

30 godina od prvog SMS-a: 6 stvari koji su obilježile način kako komuniciramo putem poruka

SMS je zagazio u svoju 30. godinu i kako nam se čini, neće još tako lako izumrijeti. Osim toga, svaki danom nas iznenađuju novi načini komuniciranja putem poruka. Tehnologija je divna, ali što je s korisnicma koji su ključni u definiranju "kulture dopisivanja". Postoji li "online bonton"?

Startupi i poslovanje

Jedan je po struci pravnik, drugi programer. Dijele ljubav prema računalnoj sigurnosti i – humoru

Evo priče o tome kako tehnologija povezuje različite ljude, kako se nose s izazovima koje pred njih tehnologija postavlja i što je presudno važno za uspješne projekte.

Startupi i poslovanje

1 dijete, 1 robot: CircuitMess i UBIK pokreću humanitarnu akciju za djecu u domovima

Humanitarna akcija traje do 22. prosinca, a trebala bi omogućiti da svako dijete u domovima za nezbrinutu djecu u Hrvatskoj dobije barem jednog robota.

Intervju

Može li Osijek zamijeniti Irsku? Siniši se dogodilo upravo to

Hrvatsku je zbog odlaska u inozemstvo radi potrage za (boljim) poslom napustio ogroman broj ljudi. Među njima je i nemali broj IT stručnjaka. Ipak, moguć je i drugačiji scenarij ako je prilika prava…

Startupi i poslovanje

Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem se može plaćati kriptovalutama

Konzum je uz pomoć hrvatske tvrtke Electrocoin i njihovog sustava PayCek postao prvi trgovački lanac u Hrvatskoj u kojem možete plaćati kriptovalutama.

Startupi i poslovanje

Hrvatski BE-ON za pomoć blokiranim građanima osigurao 1,3 milijuna eura od Feelsgood fonda

Prema najnovijim dostupnim podacima u Hrvatskoj je preko 240.000 ovršenih potrošača. Hrvatski BE-ON želi im pomoći financijskim savjetovanjem.